Foto: Hina
Macan je u osvrtu rekao da su rezultati izbora krajnje razočaravajući za HDZ. "Stranka je do samog kraja željela vjerovati u svoje interne ankete i konačni rezultat ih je šokirao. SDP je napravio najbolje što je mogao u danim okolnostima i u posljednjim fazama kampanje osvojio nešto terena.
Ukupno gledajući, situacija je sada ekstremno složena i nije izgledno da će se do nedjelje postići kompromis između stranka jer je DIP odlučio da izbore treba ponoviti u pojedinim mjestima zbog određenih nepravilnosti. To će kupiti nešto vremena za mainstream stranke da započnu pregovore s potencijalnim partnerima, posebice Mostom koji je osigurao 19 zastupničkih mjesta.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović će napraviti sve u svojoj moći da osigura formiranje vlade HDZ-a i mandat za lidera stranke Tomislava Karamarka. No, iako je koalicija predvođena HDZ-om dobila više glasova od koalicije SDP-a, SDP može računati na podršku IDS koji ima tri mjesta, kao i na podršku manjinskih kandidata. Rezultat je stoga izrazito balansiran između dvije stranke i nema očiglednog načina da se zaobiđe ta činjenica.
HDZ će kroz ovaj tjedan zasigurno pokušati osvojiti podršku individualnih kandidata Mosta. To je jednostavno način na koji HDZ funkcionira. Oni to neće pokušati kroz iskren kompromis s čitavom strankom, već jednostavnim ciljanjem pojedinaca kako bi došli do brojke potrebne za formiranje vlade.
Što se tiče Mosta, oni će se naći u delikatnoj poziciji. Mandat koji su dobili od glasača nije da naprave koaliciju, već da proguraju specifične mjere. Ipak, Most nije homogena stranka, i postoje brojne različite frakcije s različitim gledištima. Uz to, oni su krajnje neiskusni, s nekolicinom kandidata koji su potpuno novi u politici.
Jedan od mogućih scenarija je da Most predloži jednog od viših članova stranke, Dragu Prgometa, kao kandidata za premijera. Prgomet je bivši član HDZ-a izbačen iz stranke ranije ove godine. Ako se pojavi taj scenarij, izglednije je da će SDP prihvatiti Prgometa, zbog njegovih loših odnosa s HDZ-om i Karamarkom. Most je, zasada, odbio takav scenarij," odvagnuo je Krešimir Macan za LSE.
Ekonomske smjernice po diktatu EU
Will Bartlett koji u Londonskoj školi ekonomije istražuje istočnu Europu, kaže da Hrvatska ekonomija treba radikalnu promjenu ako želi izbjeći još šest godina stagnacije.
"Hrvatska je na teškom udaru globalne ekonomske krize i posljedične krize u Eurozoni od 2009. godine, ona je uhvaćena u recesiji. Prve tri godine izlazak iz recesije je tražio HDZ pod Jadrankom Kosor, sljedeće četiri vlada SDP-a Zorana Milanovića. Obje vlade su usvojile konvencionalne deflacijske mjere koje je kao odgovor na krizu preporučio EU.
Smjernice vlade Kosor su podrazumijevale rezove u javnoj potrošnji u pratnji zamrzavanja plaća. Politika vlade Zorana Milanovića se pokazalo kao još istoga usprkos početnim najavama da će kombinirati fiskalnu konsolidaciju s pojačanim javnim investicijama za rast. U praksi, usvojena politika je bila smanjenje javne potrošnje za jedan posto godišnje, smanjenje plaća u javnom sektoru, i smanjenje vladinih subvencija u ekonomiji, sve to vođeno prioritetom pristupanja EU koji je zahtijevao ekonomske smjernice u skladu s programom mjera štednje u Eurozoni.
Nimalo iznenađujuće, ove su smjernice ojačale deflacijske trendove u ekonomiji i dovele do kolapsa trgovine s EU, osušile su se strane investicije, pojačala nekonkurentnost ekonomije, pali prihodi od turizma. Do rane 2013., javni dug je narastao do oko 100 posto BDP-a, stavljajući Hrvatsku čvrsto u ligu zaduženih zemalja na periferiji Eurozone. U posljednjem činu prihvaćanja zahtjeva EU, Milanovićeva vlada je zatvorila ili privatizirala brodogradilišta u državnom vlasništvu, bacajući tisuće radnika na ulicu u mjesecima prije pristupanja EU.
Hrvatska se EU priključila u srpnju 2013., a kao rezultat deflacijskih ekonomskih smjernica koje su usvojile obje vlade od 2008., EU je otkrio da je u svoje redove prihvatio još jednu zaduženu perifernu ekonomiju. Ubrzo nakon pristupa, Hrvatska je, u siječnju 2014., ušla u postupak prekomjernog deficita otkad je subjekt kontinuiranih deflacijskih smjernica nametnutih kroz zahtjeve za "novo ekonomsko upravljanje" u Eurozoni.
Serija mjera štednje poduzeta u siječnju 2014. je ograničila maksimalna socijalna davanja na razinu minimalne plaće i povećala statutarnu dob za umirovljenje s 64 na 67 godina. Nacionalni program reformi i konvergencije predan je Bruxellsu u travnju 2014. s ciljem smanjenja proračunskog deficita s 4.6 na 3 posto BDP-a do 2016. kako zahtijevaju ciljevi EU.
Nimalo iznenađujuće, Hrvatska nije ostvarila svoj ekonomski potencijal kroz šest godina. Porasli su nezaposlenost i siromaštvo. Izjednačeni rezultati izbora pokazuju da niti jedna od glavnih stranaka nema uvjerljivo rješenje za krizu. Kakva god bio sastav nove vlade, čini se da to neće imati značajan utjecaj na kurs ekonomskih smjernica koje sada određuje Bruxells. Bez radikalne promjene, Hrvatska je na putu prema još šest godina stagnacije i plutanja," ocijenio je ekonomski stručnjak.
Izbjeglička kriza pogodovala koaliciji SDP-a
Senada Šelo Šabić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu kaže da suprotno intuiciji izbjeglička kriza nije pogodovala koaliciji desnog centra.
"Interesantno – i protivno intuiciji – izbjeglička kriza nije pogodovala kampu desnog centra, već je podigla koaliciju SDP-a s brojnim građanima koji odobravaju način na koji se vlada nosi s krizom. Oko 335,000 izbjeglica je prošlo kroz Hrvatsku od sredine rujna i usprkos žestokim kritikama opozicije, građani su široko podržali relativno blag i popustljiv pristup Milanovića," gledište je Šelo Šabić koja u ostatku osvrta ponavlja moguće i hrvatskoj javnosti dobro poznate scenarije o mogućim koalicijama.
Potencijalna desna vlada utječe na formiranje trećeg entiteta u BiH
Nina Branković sa Sveučilišta u Zagrebu koja, među ostalim, proučava socijalnu koheziju na zapadu Balkana, kaže da će u slučaju formiranja desne koalicije ojačati pozivi za treći entitet u Bosni i Hercegovini.
"Kada govorimo o hrvatskoj dijaspori, podaci pokazuju da se broj registriranih birača u pojedinim zemljama, poput Njemačke, značajno povećao ove godine. U poredbi s 2009., broj registriranih birača u Njemačkoj je veći za 10.000."
Branković ističe da Hrvati u dijaspori u zemljama poput BiH ne mogu lako ostvariti svoje ustavno pravo na glasanje, što ilustrira navodom: "Broj registriranih birača u BiH je dosegnuo 21,632, ali je tijekom posljednjih predsjedničkih izbora glasalo samo 6 posto tamošnjih Hrvata. Tijekom predsjedničkih izbora glasalo je samo 17,000 od 280,000 ljudi s hrvatskim državljanstvom koji žive u BiH," navodi Branković uz ocjenu da se za nisku izlaznost može kriviti mali broj biračkih mjesta. "Samo četiri birališta su bila otvorene za birače s prebivalištem u BiH u ovim izborima, što je značajno utjecalo na razinu njihova sudjelovanja".
"Ipak, kada se analiziraju političke veze između Hrvatske i BiH, dovoljno je reći da je Predsjednik predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović obavio svoju građansku dužnost i na parlamentarnim izborima glasao u Republici Hrvatskoj, ukazujući da su bilo koji izbori u Hrvatskoj važnih za BiH. Štovoiše, bivši kandidat za predsjednika BiH, Božo Ljubić, je sada izabran u Hrvatski sabor.
Aktualni parlamentarni izbori su posebno važni jer su članovi HDZ-a već otvoreno izrazili podršku za formaciju trećeg entiteta u BiH. Zemlja je trenutačno podijeljena u Federaciju koju uglavnom sačinjavaju Bošnjaci i Hrvati i Republiku Srpsku u kojoj dominiraju Srbi. Stoga među Hrvatima postoji osjećaj da oni nisu valjano prepoznati kroz odvojeni entitet.
Ako HDZ formira sljedeću Vladu, za očekivati je da će biti više podrške iz Hrvatske za stvaranje trećeg, hrvatskog entiteta u BiH. S druge strane, ako nadvlada SDP, to će biti manje vjerojatno," ocijenila je analitičarka.
Hrvati u Vojvodini postojano bez predstavnika
Gledište je za Londonsku školu ekonomije iznio i Nikola Mihajlović, član Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) koji je diplomirao pravo na Sveučilištu u Beogradu.
"Očekivano, dijaspora je ekskluzivno podržala predstavnike HDZ-a. Postoje tri manjinske grupe Hrvata izvan zemlje: etničke manjine u europskim zemljama, Hrvati u Bosni i Hercegovini i Hrvati preko mora. Hrvati koji žive u Vojvodini predstavljaju najveću hrvatsku manjinu u susjednoj Srbiji. Od 58,000 Hrvata u Srbiji, 47,000 živi u toj sjevernoj regiji. Oni stoga čine prilično aktivnu i glasnu zajednicu, a ipak, vojvođanski Hrvati do sada nisu uspjeli poslati predstavnika u Sabor."
Mihajlović je povode za takvu situaciju objasni kroz riječi Petra Kuntića koji rukovodi DSHV-om i koji je na izborima bio kandidat na listi HDZ-a. "Nedostatak ovog sustava je što Hrvati iz BiH uvijek dobivaju tri mjesta, jednostavno jer ih tamo ima u većem broju. No, postoji volja među čelnicima HDZ-a da to promjene, ako uspiju formirati novu vladu," rekao je Kuntić.