Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da će biti domaćin još jednog sastanka o Ukrajini nakon razgovora nove američke administracije i Rusije, dodavši da Donald Trump može ponovno pokrenuti koristan dijalog s Vladimirom Putinom.
U intervjuu za francuske regionalne novine Macron se ponovno činio otvorenim za ideju slanja vojnika u Ukrajinu, ali je naglasio da bi se to moglo dogoditi samo u vrlo ograničenom obliku i izvan zona sukoba.
Njegovi komentari uslijedili su nakon što je Trump šokirao Europu preokrenuvši američku politiku gotovo tri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu, obnavljajući diplomaciju s Kremljom u nadi za postizanjem sporazuma o okončanju sukoba.
"Trump ponovno stvara stratešku dvosmislenost za predsjednika Putina koristeći vrlo čvrste riječi i stvarajući nesigurnost koja može pomoći u vršenju pritiska", rekao je Macron.
Francuski predsjednik, koji je nekoć redovito razgovarao s Putinom, ali s njim nije razgovarao od 2022., dodao je da je i sam spreman razgovarati s ruskim kolegom "kada to bude prikladno u nadolazećim pregovorima".
Rekao je da Pariz "ne priprema slanje kopnenih snaga koje bi sudjelovale u sukobu na bojišnicu u Ukrajini".
Međutim, Francuska i Velika Britanija razmatraju slanje "stručnjaka ili čak vojnika u ograničenim uvjetima".
"Takav bi potez ojačao Ukrajince i pokazao solidarnost. O tome razmišljamo s Britancima", potvrdio je.
Britanski premijer Keir Starmer, učvršćujući europske veze nakon Brexita, rekao je da bi London bio spreman poslati vojnike u Ukrajinu.
Ipak, Macron je naglasio da je podrška Washingtona nužna za buduća sigurnosna jamstva Kijevu.
"S obzirom na to da je Rusija država s nuklearnim kapacitetima, za europske partnere to je ključna točka", naglasio je.
Macron je također iznio ideju "odlučivanja u okviru pregovora o mirovnoj operaciji pod mandatom Ujedinjenih naroda, koja bi bila postavljena duž crte bojišnice".
Dodao je da će se novi razgovori održati sutra "s nekoliko europskih i neeuropskih država", nakon hitnog sastanka u ponedjeljak u Parizu, na kojem je sudjelovalo nekoliko ključnih europskih zemalja.
Prethodni sastanak imao je cilj pokazati jedinstvo, ali bio je zasjenjen napetostima oko ideje slanja vojnika u Ukrajinu, pri čemu su Njemačka i Italija izrazile čvrsto protivljenje takvom potezu.
Nekoliko manjih europskih zemalja, uključujući Rumunjsku i Češku, navodno je bilo zatečeno time što nisu bile pozvane unatoč tome što snažno podržavaju Ukrajinu.