NEKADAŠNJI ministar vanjskih poslova Mate Granić jučer je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 govorio o sličnostima i razlikama između Hrvatske i Ukrajine, nakon izjave Andreja Plenkovića na summitu u Kijevu da je "Krim Ukrajina", čime je hrvatski premijer iskazao otvorenu podršku toj zemlji.
"Predsjednik vlade Andrej Plenković je imao vrlo zapaženi govor koji je odlično primljen u Ukrajini, popraćen je burnim pljeskom, ali jednako tako je dobro primljen u međunarodnoj zajednici, posebno Europskoj uniji. Hrvatska i Ukrajina imaju brojne sličnosti, ali i neke razlike", konstatirao je Granić.
"Krim anektiran na temelju netransparentnog referenduma"
"Hrvatska je bila žrtva velikosrpske agresije Slobodana Miloševića i bivše JNA, preko 25 posto teritorija Republike Hrvatske je bilo okupirano. Republika Hrvatska se uspjela obraniti, postići međunarodno priznanje, postati članica Ujedinjenih naroda i uspjela je postići dvije važne rezolucije - da se oba područja u tim rezolucijama nazivaju okupiranim područjima Republike Hrvatske prema rezoluciji Vijeća sigurnosti i Glavne skupštine Ujedinjenih naroda", rekao je Granić.
"Prije sedam godina anektiran je Krim na temelju jednog netransparentnog referenduma, koji nije prihvatila ni Ukrajina ni Međunarodna zajednica, a jednako tako je ruska manjina provocirala, naravno, u dogovoru s Rusijom, i okupirano je još područje dvije oblasti, Donbas i Donjeck, i takvo je stanje i danas", dodao je.
Kako hrvatsko iskustvo može pomoći Ukrajini?
Premijer je Ukrajini ponudio pomoć i hrvatsko iskustvo mirne reintegracije okupiranih područja bez žrtava, rekao je voditelj i pitao koliko je taj model primjenjiv na situaciju u Ukrajini.
"Evo u čemu je razlika, Hrvatska je kroz vrijeme od '91. do '95. godine ojačala svoju vojsku, postigla međunarodno-pravni legitimitet operacija, i kada su lokalni Srbi odbili u ruke primiti plan Z4 iz ruku američkog veleposlanika Galbraitha i kada su odbili ozbiljno pregovarati o mirnoj reintegraciji, onda se predsjednik Tuđman i državni vrh odlučio za najprije Bljesak, onda Oluju. Kada smo oslobodili najveći dio okupiranog područja, ali jednako tako smo pomogli Bosni i Hercegovini u oslobađanju gotovo 20 posto okupiranog područja. Kada smo došli u Dayton, prva dva dana smo tražili od Amerikanaca da se prva dva dana razgovara isključivo o sporazumu o mirnoj reintegraciji. Hrvatska je imala snage i vojno osloboditi okupirano područje i pregovarati", rekao je Granić.
"Plenković je jedan od najutjecajnijih članova vrha EU"
Međutim, rekao je, ovi pregovori su za Ukrajinu iznimno važni jer ona nema snage vojno vratiti Donbas, Donjeck i Krim. Naglasio je važnost angažmana međunarodne zajednice.
Granić je između ostalog ustvrdio da je "Plenković jedan od najutjecajnijih članova vrha Europske unije".
"Upravo zato je njegov nastup izuzetno važan i dobro primljen i Hrvatska se tu mora čvrsto držati principa. Na temelju tih principa mi smo postigli državu, mi smo oslobodili, mi smo mirno reintegrirali", rekao je Granić.
Upitan o mogućnosti negativne reakcije iz Rusije, poručio je da bazične principe uvijek treba braniti i štititi.