Iz Uprave Medikola su reagirali na gostovanje Ivane Kekin u Index Studiju. U nastavku reagiranje Medikola prenosimo u cijelosti:
Unatoč netočnim navodima saborske zastupnice Ivane Kekin, Poliklinika Medikol NEMA monopol na PET/CT pretrage u Hrvatskoj. Kod kronologije puštanja u rad PET/CT uređaja važno je imati u vidu da je Hrvatska od kraja 2008. do 2015. službeno bila u recesiji i svi investicijski potencijali su bili značajno ograničeni. Prije instalacije prvog PET/CT uređaja u RH 2007., usluga je bila teško dostupna, tek oko 50 pacijenata godišnje se na ovu dijagnostičku pretragu slalo u inozemstvo, s visokim troškovima za HZZO (trošak pregleda + visoki putni troškovi pacijenta i pratnje). U Hrvatskoj je danas osam PET/CT uređaja, od čega su četiri Medikolova, dva javna i dva u drugim privatnim ustanovama.
- 2007. Medikol PET/CT Zagreb najam prostora KBC Sestre milosrdnice – ugovor HZZO
- 2009. Medikol PET/CT Split najam prostora KBC Split – ugovor HZZO
- 2010. Medikol PET/CT Rijeka najam prostora KBC Rijeka – ugovor HZZO
- 2011. PET/CT Medikol Osijek vlastiti prostor – ugovor HZZO
- 2012. Javni PET/CT KBC Zagreb – ugovor HZZO
- 2023. PET/CT Radiochirurgia Zagreb (prof. dr. sc. Dragan Schwarz) – nema ugovor s HZZO
- 2024. Javni PET/CT KBC Osijek – ugovor HZZO
- 2025. PET/CT UMPC Zabok (prof. dr. sc. Dragan Primorac) – ugovor HZZO
2010. osniva se MEDIKOL RMC ciklotron u suradnji i u prostoru Instituta Ruđer Bošković (manjinski partner) za proizvodnju radiofarmaka nužnih za rad PET/CT uređaja koji zadovoljava većinu potreba regionalnog tržišta – investicija Medikola od 9,54 mil eura (+PDV) za koju su potrebne godine proizvodnje kako bi se povratila. Uvoz iz Austrije dugoročno zamijenjen domaćom proizvodnjom i znanjem.
"Dosljedno smo postupali prema uputama svojih javnih partnera"
U cijelom procesu ugovaranja usluga s HZZO-om od samog početka, Poliklinika Medikol dosljedno je postupala prema uputama svojih javnih partnera, ispunjavajući sve uvjete koje su zakupodavci postavljali i sa svima danas ima važeće ugovore sklopljene sukladno zakonu, što je u konačnici provjeravala i Državna revizija, a i DORH tijekom istraga 2011.
Medikol NEMA monopol na radiofarmak, zahtjevan radioaktivni lijek potreban za funkcioniranje PET/CT koji je proizvodi u firmi RMC (Ruđer Medikol ciklotron), postoje i drugi dobavljači koji redovno opskrbljuju institucije koje su ih odabrale. Država nije mogla posredovati i osigurati RMC monopol za projekt koji je MEDIKOL sam investirao, razvio i dalje razvija i održava i kojim je zamijenjen uvoz – projekt ciklotrona je isključivo bio poduzetnički rizik MEDIKOL-a.
Zbog lokacije u Zagrebu RMC je idealno pozicioniran da u roku od 4 sata (u kojem vremenu radiofarmak zbog vremena poluraspada radioaktivnog izotopa treba biti iskorišten) može radiofarmakom pokriti cijelu Hrvatsku i cijenom biti konkurentan i drugim ponuđačima, uglavnom iz inozemstva.
"Kod Medikolovih uređaja nema lista čekanja"
Građanima je sve dostupnija PET/CT usluga, kod Medikolovih uređaja nema lista čekanja. U godišnjem proračunu HZZO-a za 2024. na sve usluge koje pružaju privatne zdravstvene ustanove izdvaja se ukupno 1,9%, od čega se tek 0,297% odnosi na usluge PET/CT-a Medikola. S ovakvim udjelom, privatni pružatelji ne mogu biti krivci za nedostupnu javnu zdravstvenu skrb, dugove u bolnicama i krizu sa listama čekanja i zdravstvenim kadrom.
U javnom prostoru sve se češće iznose iskrivljene, nepotpune ili netočne tvrdnje prema kojima su ugovori Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje s privatnim pružateljima zdravstvenih usluga odgovorni za financijsku nestabilnost, liste čekanja i organizacijske poteškoće u javnom zdravstvu. Takva retorika stvara pogrešnu sliku o stvarnim uzrocima problema te dovodi do javnog linča pojedinih privatnih ustanova i njihovih osnivača, ali i do neopravdane stigmatizacije cijelog privatnog zdravstvenog sektora i banaliziranog tumačenja podataka o suradnji privatnog i javnog zdravstva.
Privatni pružatelji kvalitetno dopunjuju kapacitete javnog zdravstvenog sustava, što dokazuju inicijative Smanjenja nacionalne liste čekanja i Nacionalne liste čekanja koje se provode u suradnji s privatnim pružateljima. Kekin posljednjih mjeseci prekomjerno i sustavno BEZ DOKAZA javno napada privatni zdravstveni sektor u Republici Hrvatskoj, netočno ga i zlonamjerno prikazuje kao glavni, pa čak i jedini uzrok problema u funkcioniranju zdravstvenog sustava.
Smatramo nužnim naglasiti nekoliko ključnih činjenica.
"Suradnja javnog i privatnog unutar zdravstvenog sustava odlično funkcionira"
Prvo, privatni zdravstveni pružatelji usluga već desetljećima djeluju kao sastavni dio hrvatskog zdravstvenog sustava, temeljem važećih zakona i ugovora s HZZO-om. Riječ je o legalnom, reguliranom i transparentnom obliku suradnje koji postoji upravo radi povećanja dostupnosti zdravstvene skrbi građanima.
Drugo, suradnja javnog i privatnog unutar zdravstvenog sustava odlično funkcionira već više od 30 godina – obiteljska medicina i dentalna medicina predstavljaju primjere suradnje s privatnim pružateljima koji su prihvaćeni kao dio javnog zdravstvenog sustava.
Treće, za privatne zdravstvene ustanove (poliklinike, specijalne bolnice) kao ugovorne partnere HZZO-a, zajedno se izdvaja 1,9% u ukupnog godišnjeg proračuna Zavoda (2024.). Sustav tim sredstvima isključivo plaća samo prethodno izvršene usluge, bez predujmova i bez financijskih garancija, jer se privatni pružatelji plaćaju samo za svaku pruženu uslugu. Za razliku od toga, javne ustanove 90% sredstava dobivaju avansno, a tek 10% po stvarnom izvršenju usluge.
Četvrto, privatni sektor posluje pod značajno većim financijskim i poslovnim rizikom, uz cijene koje jednostrano određuje HZZO, a koje su često ispod tržišnih i jednake za privatni i javni sektor. Privatni pružatelji prihvaćaju takve uvjete kao dio poduzetničkog rizika kako bi pacijentima osigurali dostupnost i pravodobnost usluga.
Peto, suvremena dijagnostika i terapija ne temelje se isključivo na nabavi opreme i redovitom zanavljanju iste, već na izgradnji složenih sustava, kontinuiranoj edukaciji stručnih timova i praćenju medicinskih inovacija, u što privatni sektor sustavno ulaže vlastita sredstva, često znatno prije nego što javni sustav razvije odgovarajuće kapacitete.
"U središtu svakog zdravstvenog sustava mora biti pacijent"
Zaključno, u središtu svakog zdravstvenog sustava mora biti pacijent – njegova sigurnost, pravodobnost liječenja i kvaliteta skrbi. Građanima nije presudno je li usluga pružena u javnoj ili privatnoj ustanovi, već mogu li do nje doći brzo, bez nepotrebnog čekanja i uz najviši standard struke. Sustav koji omogućuje izbor, potiče konkurentnost u kvaliteti i osigurava dostupnost zdravstvenih usluga – bez obzira na vlasničku strukturu pružatelja – dugoročno je jedini održiv model koji može odgovoriti na rastuće potrebe stanovništva i izazove suvremene medicine.
U tom kontekstu, zabrinjava činjenica da se umjesto ozbiljne, argumentirane rasprave o reformama i dugoročnim rješenjima, u javnosti gradi narativ o “krivcu” u obliku privatnog sektora. Takav pristup ne doprinosi interesu pacijenata, destabilizira povjerenje u sustav i obeshrabruje ulaganja u zdravstvo. Sektor privatnih pružatelja zdravstvenih usluga nije uzrok problema javnog zdravstva, već važan partner u dostupnosti usluge svim pacijentima. Ugovorni odnosi s HZZO-om ne predstavljaju dodatni financijski teret sustavu, već doprinos dostupnosti i kvaliteti usluga svim pacijentima. Održivi razvoj sustava zdravstva moguć je isključivo kroz suradnju, a ne suprotstavljanje javnog i privatnog sektora koji djeluju u jedinstvenom zdravstvenom sustavu. Pacijenti nikad ne smiju patiti ili ostati uskraćeni za zdravstvenu uslugu zbog politizacije i pojednostavljivanja složenih sustavnih pitanja.
Zaključno, nikada niti jedna nadležna institucija nije utvrdila nikakvu povezanost između Poliklinike Medikol i navodnih izjava gosp. Milana Kujundžića o prijetnjama smrću, dapače javno su na medijske upite odbacili postojanje bilo kakvih prijava ili istraga po tom pitanju. Poliklinika Medikol, povezana društva i njezini osnivači ni na koji način nisu povezani s navodnim prijetnjama smrću gosp. Milanu Kujundžiću. Kao što je javno poznato, on je smijenjen nakon brojnih javnih prozivki za rad u resoru, afere s kupnjom nekretnine i upisa u imovinsku karticu, te je sam predsjednik Vlade rekao da se zbog fokusa na druge teme Kujundžić nije mogao fokusirati na tada ozbiljnu borbu s koronavirusom.''
U interesu zaštite svojih pacijenata, zaposlenika i poslovanja, Poliklinika Medikol biti će prisiljena pokrenuti odgovarajuće pravne postupke radi naknade štete nastale politički motiviranom medijskom kampanjom.