DER SPIEGEL je objavio intervju s predsjednicom Europske grupe za etiku u medicini Christiane Woopen, profesoricom za etiku i teoriju medicine na Sveučilištu u Kölnu koja je analizirala kakve etičke izazove za medicinske radnike, ali i društvo u cjelini donosi pandemija koronavirusa.
Jedno od pitanja na koje odgovor nudi ova medicinska etičarka je i o tome bi li kancelarka Angela Merkel u slučaju da je zaražena trebala imati privilegiran tretman u bolnici u odnosu na druge pacijente.
Zašto neke ljude treba zaštititi prve u hitnoj situaciji?
“Prema našem ustavu, Grundgesetzu, ljudsko dostojanstvo je nepovredivo. To se odnosi jednako na sve. Međutim, postoje etički razlozi zašto neke ljude treba zaštiti prve u hitnoj situaciji jer su potrebni za funkcioniranje države ili zdravlje cijele populacije suočene s egzistencijalnim izazovom”, odgovorila je Woopen.
Ona kaže da se svijet nalazi u situaciji u kojoj se “suočavamo s pucanjem struktura na koje inače računamo za sigurnost, na više nivoa, od naših individualnih iskustava u svakodnevici do nivoa cijelog društva, pa i svijeta. Doživljavamo kraj pouzdanog planiranja, egzistencijalne, psihičke, fizičke i ekonomske teškoće, zatvaranje granica, zabrane putovanja”.
Etičke dileme talijanskih liječnika
Ističe da su liječnici koji se nalaze u bolnicama oni koji sada trebaju donositi teške moralne odluke o tome tko će biti priključen na jedan respirator između više pacijenata. “Odluke se moraju donositi na temelju općenito prihvaćenih etičkih kriterija koji su već razvijeni u iskustvima medicine u stanju prirodnih katastrofa”, kaže Woopen i naglašava da je situacija u Italiji takva da liječnici sada prakticiraju “utilitarni pristup” u donošenju medicinskih odluka koje s manjkom uređaja znače život ili smrt za njihove pacijente: “najveća moguća korist za najveći mogući broj pacijenata”.
“U Njemačkoj je cilj omogućiti svima jednak pristup zdravstvenom sustavu”, naglašava Woopen i dodaje da se u slučaju nedovoljnog broja respiratora prvo mora postaviti pitanje ima li uopće šanse spasiti život pacijenta njegovim priključivanjem na respirator. Ako nema, onda se pacijentu treba pružiti palijativna njega u bolnici ili doma. Kada je riječ o pacijentima kojima bi respirator pomogao, sljedeće pitanje koje se mora postaviti je koji pacijent ima najmanje vremena za život bez respiratora, a ako respirator trebaju istovremeno dva pacijenta, liječnik na respirator treba priključiti pacijenta koji ima više šanse da će preživjeti. “Teška odluka”, kaže Woopen.
Protiv ratne retorike
Ova etičarka se protivi korištenju ratne retorike u epidemiji koronavirusa. “Nismo u ratu protiv drugi ljudi, nego želimo spasiti živote ljudi. Trebamo izbjegavati agresivan jezik. To samo dovodi do beznađa i panike”, smatra profesorica Woopen.
Dosadašnju reakciju stanovništva na mjere suzbijanja širenja zaraze opisuje kao “dobru priču o solidarnosti”, ali da nakon izlaska iz krize “moramo svi razmisliti kakve smo ubuduće restrikcije spremni prihvatiti, u kojem trenutku, na koliko vremena i zbog čega”.
Upozorava i da “ne treba podcijeniti potencijal za agresiju” i da bi dugotrajna karantena i ljudi zatvoreni u svojim stanovima mogli dovesti do povećanja fizičkog i seksualnog nasilja.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.