Foto: Hina
HRVATSKA je tijekom rata u BiH samo štitila svoje nacionalne interese i nije joj bio cilj agresija niti pripajanje prostora, kazao je u četvrtak u Zagrebu umirovljeni general Pavao Miljavac, koji je na čelu izaslanstva Hrvatskog generalskog zbora (HGZ) razgovarao s tehničkim ministrom vanjskih poslova Mirom Kovačem o situaciji u BiH i optužnicama protiv hrvatskih branitelja i generala koje stižu iz te zemlje.
"Mi smo samo štitili naše nacionalne interese, stvarali osnovicu za operacije u Hrvatskoj, s nikakvim ciljem agresije i pripajanja tog prostora Republici Hrvatskoj, što nam se često imputira", kazao je Miljavac u izjavi za novinare nakon sastanka.
Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora razgovaralo je s Kovačem o situaciji u BiH i optužnicama protiv hrvatskih branitelja i generala iz te zemlje.
General Miljavac bio je jedan od glavnih zapovjednika vojno-redarstvene operacije Oluja kojom je prije 21 godinu oslobođena gotovo cijela Hrvatska, a zaslužan je za oslobađanje i velikog dijela Bosne i Hercegovine.
Spominje se udruženi zločinački poduhvat
Upozorivši da je riječ o preko 900 optužnica i to ne samo protiv visokih časnika i generala iz BiH nego dijelom i iz Hrvatske, među kojima se nalazi i on sam, general Miljavac kazao da je jako bitno kako će se situacija s time razvijati jer se Hrvatsku opet optužuje za udruženi zločinački pothvat.
"Ono što zabrinjava je kvalifikacija tih optužnica", kazao je, objasnivši da se u preambulama optužnica provlači udruženi zločinački pothvat s potporom RH, a u nekima čak i uz potporu bivšeg predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška.
"To je za nas potpuno neprihvatljivo", istaknuo je.
Dodao je i da suđenje šestorici BiH Hrvata u Den Haagu može za Hrvatsku biti jako opasno jer "praktično poništava" sve ono što je Hrvatska radila, a radi se o tome da je "tri puta spasila BiH" i često slala konvoje s oružjem i opremom.
Optužnice su prioritet za hrvatsku diplomaciju
Ministar Kovač rekao je da hrvatska diplomacija radi, u suradnji s Državnim odvjetništvom RH, na rješavanju tog problema.
"Što se tiče hrvatske službe vanjskih poslova, mi tu već djelujemo, surađujemo s DORH-om, postoje razgovori koji idu za tim da se taj problem riješi i da nema više progona hrvatskih branitelja kad je sudbena vlast u BiH u pitanju", kazao je.
"Konzultacije su u tijeku i to ćemo prioritetno riješiti", istaknuo je, no u pojedinosti nije želio ulaziti.
Kovač očekuje i da će se nova hrvatska vlada uskoro, čim bude formirana, sastati s Vijećem ministara BiH kako bi resorni ministri mogli u izravnom kontaktu rješavati otvorena pitanja. Taj se sastanak trebao održati u prvoj polovici godine, ali je odgođen zbog pada hrvatske vlade u lipnju.
Na sastanku je bilo riječi i o referendumu u Republici Srpskoj najavljenom za 25. rujna na kojem će se birači izjasniti žele li da se 9. siječnja obilježava kao entitetski praznik.
Referendum u RS jako opasan za BiH
General Miljavac kazao je kako Hrvatski generalski zbor smatra da je riječ o "široj igri" i "probnom balonu" za sazivanje referenduma o otjcepljenju RS od BiH i da su takve jednostrane odluke jako opasne za BiH.
"Mislim da je to jedna malo šira igra, jedan probni balon da se vidi kako će to biti prihvaćeno i od međunarodne zajednice, i politike u Srbiji, ali i isto tako politike u BiH. Mislim da je krajnji cilj toga pokušaj referenduma vjerojatno za otcjepljenje", kazao je.
Smatra, međutim, da to nije tako jednostavno i da će se uplesti međunarodna politika jer to ne odgovara svima u međunarodnoj zajednici.
Upozorio je da je ta jednostrana odluka Republike Srpske jako opasna za BiH.
"Mislim da je za BiH najgore ako se počne dirati ono što je dogovoreno, a da to nije usuglašeno unaprijed. Ovo je jednostrana odluka RS. Mislim da je to dosta opasno za širi kontekst u BiH", kazao je.
"Mi mislimo da treba sjesti, razgovarati, dogovoriti, a ne da se jednostrano donose odluke jer znate kakva je BiH, ona je vrlo osjetljivo pitanje za sva tri entiteta", istaknuo je.
Miljavac je također izrazio spremnost Hrvatskog generalskog zbora da svojim stručnim analizama pomogne u radu Ministarstvu vanjskih poslova te podržao moguće formaliziranje te suradnje.