"HRVATSKOJ predstoji posao ispunjavanja kriterija iz Maastrichta, nakon što je u proteklih godinu dana, do ulaska u ERM II, odrađen sjajan posao", istaknuto je u ponedjeljak nakon šeste sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u RH.
Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija (EK) u petak su objavili da je Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom.
Ministar Marić: Sjajan posao, sada slijede dvije godine u čekaonici
Potpredsjednik vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je novinare ispred Banskih dvora da je na sjednici vijeća za uvođenje eura bilo riječi o učinjenom u godini dana koja je prethodila ulasku u ERM II.
Pritom ocjenjuje da su svi skupa odradili sjajan posao, a smatra da su dokaz tome i čestitke praktički svih čelnika europskih institucija koje su nakon petka uslijedile, uz iskazivanje spremnosti na daljnji dijalog i suradnju kako bi se ovaj "važan korak sproveo u djelo", u rokovima koji su u skladu s nekim očekivanjima.
Marić podsjeća da će Hrvatska u ERM-u II provesti najmanje dvije godine, a nakon toga se očekuje, poglavito po zadovoljavanju kriterija nominalne konvergencije, to jest "mastriških kriterija", i formalno uvođenje eura.
"Međutim, to je dovoljno dugo razdoblje da se svi skupa što je moguće bolje pripremimo, da ispunimo te mjere, da pozitivni efekti uvođenja eura budu još pozitivniji i veći, a da se eventualni problemi ili troškovi svedu na najmanju moguću mjeru", izjavio je Marić.
O ublažavanju pravila za pristupanje eurozoni
Na pitanje novinara očekuje li zbog okolnosti i određeno ublažavanje pravila za pristupanja eurozoni, Marić kaže da postoje vrlo mjerljivi i jasni kvantitativni kriteriji, a iskustva Litve i Latvije, koje ih nisu ispunile, pokazuju zašto je njihov boravak u ERM-u II bio najduži.
U razdoblju ispred nas nema praktički više političke odluke, već se odluka odnosi na ispunjavanje kriterija, pojašnjava Marić, a hoće li doći do korekcije tih kriterija, "o tom potom".
Što znače mastriški kriteriji?
Mastriški kriteriji odnose se na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija - deficit proračuna i javni dug.
Marić napominje da fiskalna pravila trenutno nisu u prvom planu ni za jednu zemlju članicu, izglasana je njihova privremena suspenzija i odgoda, no i poručuje da će se Hrvatska već iduće godine nastojati vratiti u predviđene fiskalne kriterije, u smislu deficita proračuna unutar tri posto te silazne putanje javnog duga.
Vujčić za jesen najavio donošenje nacionalnog plana zamjene kune eurom
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ocjenjuje da je Hrvatska u dobrom položaju za nastavak pretkriznih makroekonomskih politika, kada je već ispunjavala kriterije iz Maastrichta.
Kaže i da je, s obzirom na probleme s pandemijom koronavirusa, vrlo dobro da je ulazak u ERM II priveden kraju u predviđenom roku.
"Da posao nije sada doveden do kraja, onda bismo praktički izgubili puno više vremena", izjavio je Vujčić.
Ulaskom Hrvatske u ERM II, podsjeća Vujčić, HNB je ušao u proces bliske suradnje s Europskom središnjom bankom (ESB), što znači da od jeseni ove godine Hrvatska de facto postaje članica bankovne unije, odnosno da ESB, zajedno s HNB-om, preuzima nadzor nad hrvatskim bankama.
Hrvatska i Bugarska prve koje su ušle u bankovnu uniju i prije ulaska u eurozonu
Hrvatska i Bugarska su prve dvije zemlje koje su ušle u bankovnu uniju i prije ulaska u eurozonu, što znači da će HNB imati predstavnika u središnjem supervizorskom tijelu ESB-a, s istim pravima i obvezama kao i ostale članice eurozone, pojašnjava Vujčić.
Sve to podrazumijeva i ulazak u zajednički sustav sanacije banaka, a bude li u budućnosti potrebna sanacija neke hrvatske banke, ona će se odvijati iz zajedničkog fonda iz Bruxellesa, dodaje guverner.
Za jesen najavljuje donošenje nacionalnog plana zamjene kune eurom, koji će definirati pitanja poput mijenjanja jedne valute drugom, kako će se mijenjati krediti i depoziti, zaštita potrošača od mogućeg neopravdanog povećanja cijena i slično.
Ocjenjuje i da građani već osjećaju pozitivne posljedice samog puta Hrvatske ka ERM-u II, a osjećat će ih još više sada kada je ostvaren ulazak u taj mehanizam.
Pojašnjava da ti procesi predstavljaju dobre vijesti za tržišta, što u konačnici dovodi i do zaduživanja po nižim kamatnim stopama, kako za državu tako i za građane.
Plenković: Hrvatska ispunila sve obveze koje je imala
Šestom sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predsjedao je predsjednik vlade Andrej Plenković, koji je, kako je priopćila vlada, ponovio da je ulazak Hrvatske u ERM II važan na ekonomskom i financijskom planu, u smislu i kreditnog rejtinga, investicija te stabilnosti financija.
"Činjenica da smo u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II) treba osigurati da nam agencije za kreditni rejting nastave iskazivati povjerenje", ustvrdio je Plenković.
Njihova recentna izvješća koja se odnose na Hrvatsku, kazao je premijer, "bili su odraz povjerenja u našu dosadašnju politiku i sposobnost da iz ove krize izađemo dovoljno snažni, konsolidirani i da imamo brzi oporavak na tragu onoga što procjenjuju i druge međunarodne financijske institucije".
Naglasio je da je Hrvatska ispunila sve obveze koje je imala, a posebice je zahvalio i HNB-u i Državnom zavodu za statistiku koji su imali "važnu ulogu u ispunjavanju akcijskog plana“.
Podsjetio je i da je utvrđen središnji paritet između kune i eura od 7,53450 kuna, a napominje da se sljedeći koraci odnose na razdoblje u kojem će Hrvatska provesti otprilike do tri godine, po procjenama i sukladno iskustvima drugih, a u kojem se mora voditi računa o ispunjavanju kriterija iz Maastrichta.
Marić o ostanku u vladi: Okolnosti zahtijevaju maksimalnu požrtvovnost i predanost
Novinari su ministra Marića pitali ostaje li u vladi i u novom mandatu, na što je rekao da će se sve čuti i da vjeruje da će predsjednik vlade u vrlo kratkom roku sve obznaniti.
Upitan je li se on pak u kojem trenutku premišljao oko svog ostanka, Marić kaže da okolnosti od svih zahtijevaju maksimalnu požrtvovnost i predanost.
"Pa tako i ja, u skladu s tim, obzirom na okolnosti, a između ostalog i građani su to na izborima rekli, da je potreban kontinuitet i stabilnost. Smatram da onda i mi, poglavito kao pojedinci, ali i kao tim, na takav zahtjev građana trebamo dati adekvatan odgovor", izjavio je Marić.