Hrvatska je proteklih godina ostvarila značajne uspjehe u korporativnom upravljanju, ali ima još prostora za unapređenje upravljanja javnim poduzećima, pa Ministarstvo financija za 2024. priprema novi zakonski okvir, izjavio je u utorak ministar financija Marko Primorac.
Ministar je to izjavio na konferenciji "Korporativno upravljanje i održivo poslovanje - put u klimatsku tranziciju", koju su šesti put organizirali Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Jutarnji list, okupivši na jednom mjestu predstavnike kompanija, državnih tijela i znanstvene zajednice i druge.
Glavna poruka konferencije je da su primjena održivih načela i put ka zelenoj i klimatskoj tranziciji neizbježni za poslovanje u sljedećim godinama, posebice u svjetlu brzih klimatskih promjena, i da se svi tome trebaju prilagoditi žele li opstati i biti profitabilni.
U prvom kvartalu 2024. novi zakonodavni okvir za upravljanje javnim poduzećima
Podsjećajući na uspjehe poput ulaska u eurozonu i Schengen te smanjenje deficita i udjela javnog duga u BDP-u ispod 67 posto, ministar Primorac je naglasio da je Hrvatska time blizu razine od 60 posto, a time i stabilnim javnim financijama unatoč svim izazovima.
"Upravljanje javnim poduzećima je nešto na što više obraćamo pažnju i učinit ćemo iskorak u tome te će u prvom kvartalu 2024. na snagu stupiti novi zakonodavni okvir kojim će država točno reći što želi od državnih poduzeća zadržati u vlasništvu i s kojim ciljevima, a što ne želi", kazao je Primorac.
Dodao je da će se utvrditi i financijski i nefinancijski ciljevi, koji neće biti isti za sva državna poduzeća, primjerice neće biti isto za LNG terminal, koji je strateški, a sada i profitabilni projekt, ili za poduzeća koja pružaju javnu uslugu i nisu uvijek profitabilna, ili za poduzeća koja država može zadržati baš zbog profitabilnosti, poput Hrvatske Lutrije.
"Država u svom vlasništvu ima oko tisuću poduzeća"
"S jasnim ciljevima i kod državnih tj. javnih poduzeća se može ostvariti iskorak, od kojih će jedan biti i profesionalizacija uprava, ali i uvođenje ESG politika jer će i to Hrvatsku dodatno približiti organizaciji OECD", poručio je ministar.
Iznio je i podatak da država u svom vlasništvu, uključujući i na lokalnim razinama, ima oko tisuću poduzeća, u kojima ima 50 i više posto vlasništva, od čega je njih 39 strateški važno za državu i njihova je imovina vrijedna oko 43 milijarde eura. Njihov ukupni prihod je u 2022. iznosio 11 milijardi eura, što je oko trećine proračuna opće države, a zapošljavaju oko 50 tisuća ljudi ili malo više od 3 posto ukupno zaposlenih.
Ministar je još naveo i da je Hrvatska predala dopunu za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), u što su ugradili i investicijske projekte za energetski neovisniju Hrvatsku, stabilniju i otporniju na krize, u smjeru proširenja LNG terminala na Krku, zbog opskrbe i susjednih zemalja, te za izgradnje plinovoda.
Primjena održivih načela neizbježna, kao i povećanje udjela broja žena u upravama
I predsjednik Uprave Hanfe Ante Žigman istaknuo je napredak Hrvatske u primjeni kodeksa korporativnog upravljanja, za što ima i sve više zanimanja i što treba postati dio svakodnevne strategije.
"Primjena održivih ESG načela dugoročno znatno pridonosi poslovanju, i to ne samo onih za ekologiju i ekonomiju nego još i više za socijalne odnose, u koje ako ne ulažu, poduzeća riskiraju gubitak klijenata i štete u budućnosti te se s ESG načelima treba uskladiti", smatra Žigman.
Iako u mnogim područjima ima napretka, poručio je da je ipak još potrebna veća transparentnost upravljanja svim vrstama rizika, ukupno više edukacije, ali i povećanje udjela broja žena u upravama i nadzornim odborima.
I novo godišnje izvješće Hanfe o korporativnom upravljanju za 2022. pokazalo je da je najveća neusklađenost s kodeksom upravo u tom udjelu žena, koji se u odnosu na 2021. tek malo pomaknuo. Naime, u 2022. čak 67 posto uprava nije imalo nijednu ženu, kao ni 34 posto nadzornih odbora, dok je taj omjer u 2022. bio 65 i 32 posto, a cilj je do 2026. doći do toga da u upravama udio žena bude 40, a u nadzornim odborima 33 posto.
Taj cilj bi si izdavatelji (na burzi) trebali postaviti kao jedan od važnijih i definirati do kada će to ostvariti, rečeno je na konferenciji, na kojoj su najboljima u primjeni kodeksa korporativnog upravljanja dodijeljene i treće po redu nagrade - Ericssonu Nikoli Tesli, Končaru EI i Atlantic grupi.