Foto: FAH, 123rf
U MINISTARSTVU socijalne politike i mladih u tijeku je analiziranje svih vrsta socijalnih naknada kako bi se pravednijom raspodjelom pomoglo najugroženijim i najsiromašnijim građanima, dok je zadaća stručne radne skupine analiza širih aspekata socijalne zaštite temeljem strateškog dokumenta izrađenog za razdoblje 2016.-2020.
Taj je dokument baza za međuresorne dogovore u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2016. Vlade RH.
Naime, u dokumentu pod nazivom "Strateški okvir mjera za učinkovitiji sustav socijalne zaštite u RH za razdoblje od 2016.do 2020." kojeg su na temelju analize cjelokupne socijalne zaštite u zadnje dvije godine izrađivali stručnjaci sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i iz Instituta za javne financije, stvorena je baza na temelju koje će se dogovorima među ministarstvima odrediti rokovi za provedbu reformskih mjera koje se tiču i socijalne zaštite, rečeno je Hini u četvrtak u Ministarstvu socijalne politike i mladih.
Sustav socijalne zaštite i općenito skrb i pomoć najugroženijim skupinama društva i onima kojima prijeti socijalna isključenost čiji je najčešći uzrok nezaposlenost, zahtijeva temeljitu analizu svih dosadašnjih mjera i planiranje novih, ističu u Ministarstvu i dodaju da će konkretne odluke biti donijete tek nakon te analize koja je u tijeku.
Naglasak na porezne olakšice na djecu i dječje doplatke
U "Strateškom okviru mjera za učinkovitiji sustav socijalne zaštite" naglasak je stavljen i na porezne olakšice na djecu i dječje doplatke, što je u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava, a sugestija je da se proširi broj roditelja koji bi imali pravo na dječji doplatak.
Što se poreznih olakšica tiče intencija je da se njima pomogne roditeljima koji imaju manja primanja.
No, za sada su i u tom segmentu u tijeku analize nakon kojih se također očekuju konkretni prijedlozi koji bi rezultirali pravednijim modelom koji bi pomagao onima koji manje zarađuju i imaju više djece.
Pravo na dječji doplatak u iznosu od 200 do 300 kuna te pronatalitetni dodatak za 3.i 4. dijete u iznosu od 500 kuna danas ima oko 467 tisuća djece koja žive u 228.339 kućanstava kojima prihodi ne prelaze 1.663 kune po članu kućanstva.
Uvođenje višeg imovinskog cenzusa
Ukoliko roditelji zarade i kunu više gube pravo na državnu potporu pa se u strateškom okviru, uz ostalo, predlaže uvođenje višeg imovinskog cenzusa do 2.195 kuna.
S obzirom da iz mnogih prijedloga iz tog strateškog dokumenta proizlaze i novi pristupi, modeli, ali i povećanje potrebnih sredstava kojima bi se to financiralo, nužna je temeljita analiza i međuresorski dogovor na razini čitave Vlade, ističu u Ministarstvu socijalne politike i mladih.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je 2014. stopa rizika od siromaštva iznosila 19,4 posto. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo iznosio je 23.760 kuna po kojem je mjesečni iznos bio 1.980 kuna.
Za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina taj je prag iznosio 49.986 ili mjesečno 4.158 kuna.