NAJVEĆE žrtve koronakrize su tvrtke iz uslužnog sektora, a njihova će se agonija, kako sada stvari stoje, nastaviti barem još na početku sljedeće godine. Štoviše, tvrde analitičari, mnoge bi tvrtke u dogledno vrijeme mogle staviti i ključ u bravu, a niz djelatnosti u sljedećoj godini čeka nimalo ugodan proces restrukturiranja, koji će značiti i otkaze za dio zaposlenih.
Među sektorima koje je kriza izazvana pandemijom koronavirusa posebno pogodila su turizam, ugostiteljstvo, prijevoz i trgovina, a problemi se sve više naziru i u financijskom sektoru. O tome dovoljno govore podaci da smo ove godine imali "prepolovljenu" turističku sezonu, kao i da je potrošnja građana i turista znatno smanjena. Dio tvrtki pokosio je već proljetni lockdown, a novo, iako zasad još samo ograničeno zaključavanje gospodarstva, brojne tvrtke stavlja pred nove izazove.
U ovoj godini imamo rekordan pad gospodarstva, a oporavak će biti spor i težak
"Usluge su najviše pogođene koronakrizom. To se posebno odnosi na turizam i ugostiteljstvo, ali i na maloprodaju. I banke osjećaju posljedice krize. Daljnja kretanja ovisit će o epidemiološkoj situaciji pa je zbivanja u ovom trenutku jako teško predvidjeti. ipak, očekujem da će tijekom sljedeće godine početi oporavak", kaže za Index ekonomski analitičar Goran Šaravanja.
Goran Šaravanja
Šaravanja je i ranije upozoravao da je neizvjesnost zbog pandemije koronavirusa u Hrvatskoj i svijetu velika, ali i da nam je koronakriza najvjerojatnije donijela trajnije promjene u gospodarstvu. Stoga ne očekuje brz oporavak kakvom smo se nadali još do prije nekoliko mjeseci. Po svemu sudeći, barem još prvo tromjesečje sljedeće godine bit će u znaku minusa, a dalje će sve ovisiti o situaciji s koronavirusom. U svakom slučaju, udar koronakrize na gospodarstvo dosad je bio vrlo jak, o čemu svjedoče i podaci o rekordnom padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) na godišnjoj razini u drugom i trećem kvartalu pa vjerojatno nije pretjerano reći da će koronakriza iza sebe ostaviti pravo ekonomsko groblje, kao i da će oporavak od nje trajati godinama.
Ugostitelji šire ponudu - osim pića sve više će nuditi i "mali špeceraj"
"Dosadašnji pad prometa u ugostiteljstvu u ovoj godini je u prosjeku oko 50 posto, s time što se situacija razlikuje od regije do regije. Oko 10 do 15 posto ugostitelja, uglavnom malih, moglo bi bankrotirati i propasti ako se nastavi lockdown. Ipak, vjerujem da će najveći dio opstati: odlučit će se na hibernaciju i čekati bolja vremena. Dio ugostitelja će promijeniti ponudu pa će osim pića kupcima nuditi i novine, pekarske proizvode, pa čak i voće i povrće. Taj trend je počeo i kod nas, a u zemljama poput Francuske već je uzeo maha", ističe za Index predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja Marin Medak.
Marin Medak
Godina korone još je veći udarac za putničke agencije koje, kaže predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija Tomislav Fain, u ovoj godini, prema provedenim anketama, imaju pad prihoda od 85 do 90 posto. To ih, ističe naš sugovornik, svrstava među najveće gubitnike koronakrize, rame uz rame s povremenim putničkim prijevozom. Naravno, ni kod turističkih agencija situacija nije crno-bijela: dosad su razmjerno dobro prošle one koje se bave nautičkim turizmom ili iznajmljivanjem vila i apartmana, dok su one koje su u poslovanju okrenute dalekim tržištima, poput američkog i azijskog, prošle najgore.
Tomislav Fain
"Ipak preživljavamo. No mnoge agencije su morale krenuti i u rasprodaju vlastitih nekretnina i pokretnina, poput apartmana, kombija i brodova, kako bi došle do novca potrebnog za nastavak poslovanja", poručuje za Index Fain.
Trgovinu sljedeće godine čeka restrukturiranje
Ovogodišnji nedostatak turista, kao i sve mršavija potrošnja i turista i domaćeg stanovništva, u probleme je bacio i trgovinu na malo. Prema podacima državne statistike, ukupan promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u prvih je deset ovogodišnjih mjeseci nominalno bio 6,9 posto manji nego u istom lanjskom razdoblju, a realno, umanjen za inflaciju, pad je iznosio 6,5 posto. Naravno, dinamika pada ovisi o robi koja se prodaje pa tako prodaja hrane ima znatno manji pad od, primjerice, prodaje odjeće i obuće. Pojedine robe, poput lijekova i kozmetičkih proizvoda, bilježe čak i značajan rast u ovoj godini, a skok je, pokazuju podaci DZS-a, ostvarila i online trgovina.
"Kako sada stvari stoje, vjerujem da se u ovoj godini može očekivati prosječan pad maloprodaje u Hrvatskoj od oko 10 posto. Naravno, pad neće biti isti u Kutinu ili Poreču, kao što neće jednako pasti prodaja hrane ili odjeće i obuće. Ipak, posljedica je gomilanje zaliha i slabiji tijek novca, što je problem za mnoge trgovce", ocjenjuje za Index direktor trgovine Lonia Drago Munjiza.
Drago Munjiza
Ove će godine, po svemu sudeći, izostati i značajnija blagdanska, božićna i novogodišnja potrošnja. Daljnja kretanja u maloprodaji, dodaje Munjiza, ponajprije će ovisiti o zbivanjima vezanima za pandemiju koronavirusa i mjerama koje će poduzimati država. Ako dođe do jačanja lockdowna, onda će i promet u trgovinama biti još manji. S druge strane, ako pandemija počne jenjavati, onda će i trgovine prodisati, objašnjava Munjiza. Puno će toga u sljedećoj godini ovisiti i o tome hoće li se situacija popraviti do Uskrsa, koji tradicionalno otvara predsezonu.
Već sada tvrtke moraju donijeti plan B jer nitko ne zna koliko će još pandemija trajati
Unatoč problemima koje je koronakriza donijela trgovini, Munjiza ne očekuje da bi u tom sektoru moglo doći do značajnijih otpuštanja. Uoči koronakrize, podsjeća naš sugovornik, trgovina je bila jedna od djelatnosti u kojoj je nedostajalo radne snage pa je sada, može se reći, s obzirom na pad prometa ima dovoljno.
No nedostatak prihoda pojedine bi hrvatske trgovačke lance u sljedećoj godini mogao učiniti metama preuzimanja. Kako god, trgovini u sljedećoj godini predstoji restrukturiranje. Pitanje je samo kako će se odvijati.
"Već sada svatko mora donijeti i plan B za sljedeću godinu u kojem će dati odgovor na pitanje kako će doći do novca", poručuje Munjiza.
U svim sektorima koje je koronakriza bacila na koljena kažu da i u sljedećoj godini očekuju pomoć države, ali i pomoć Europske unije. Bez toga, ističu, teško će dočekati sljedeću turističku sezonu. Pomoć države poslodavcima je važna i zbog zadržavanja zaposlenosti.
Banke pravi problemi tek čekaju
Za razliku od drugih sektora, pravi učinci koronakrize u bankarskom sektoru tek bi u budućnosti trebali isplivati na površinu. Na to se upozorava i u nedavnoj analizi Hrvatske udruge banaka (HUB), u kojoj se analiziraju dosadašnji učinci koronakrize na hrvatski bankarski sektor.
"Oštar pad neto prihoda i dobiti podsjećaju na snagu covid-19 recesije čiji će se utjecaj na banke očitovati punom snagom u nadolazećem razdoblju", ističe se u HUB Analizama.
Pritom se upozorava da je neto kamatni prihod u prvih devet ovogodišnjih mjeseci pao za 5,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su prihodi od naknada i provizija u istom razdoblju pali 12,4 posto. Ukupan neto prihod iz poslovanja banaka u tom je razdoblju smanjen za oko milijardu kuna, ili 8,5 posto. Istodobno, raste udio loših kredita, a nastavak toga se, kažu ekonomisti, očekuje i u narednom razdoblju.
Ukupna kreditna aktivnost banaka, pokazuju podaci HUB-a, i dalje je u plusu, ali dinamika rasta je usporila, a mijenja se i struktura odobrenih kredita. Primjerice, u listopadu ove godine krediti stanovništvu porasli su 3,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su krediti poduzećima u istom razdoblju porasli 3,7 posto.
U koronakrizi ima i dobitnika
No razlog rasta kredita stanovništvu ponajprije je rast stambenih kredita, dok su gotovinski krediti sada u drugom planu. Podaci HUB-a tako pokazuju da su stambeni krediti u trećem ovogodišnjem tromjesečju porasli 10,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a gotovinski nenamjenski krediti samo 1,3 posto. S druge strane, prekoračenja po tekućim računima u istom su se razdoblju smanjila 1,9 posto. Sve to ukazuje na smanjenje potrošnje stanovništva, u prilog čemu govori i nastavak rasta štednje.
U cijeloj priči treba spomenuti i dobitnike koronakrize. Kao djelatnosti koje su dosad najviše profitirale od krize izazvane pandemijom koronavirusa stručnjaci ističu IT sektor, ali i poljoprivredu i prehrambenu industriju te farmaceutsku industriju. Obnova Zagreba od potresa i infrastrukturni projekti koji će se sufinancirati novcem iz fondova Europske unije dodatno će, zaključuju ekonomisti, potaknuti i građevinski sektor.