Izvoz dokazuje: Hrvatska bi se mogla ekonomski preporoditi

Foto: Shutterstock

HRVATSKI izvoz snažno raste, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U prvih osam mjeseci ove godine je izvezeno robe u vrijednosti od 15.17 milijardi eura, gotovo za trećinu (31.56 posto) više nego prošle godine i za 51.25 posto više nego 2019., kada je izvezeno robe u vrijednosti 10.02 milijarde eura.

Dojam kvari niska pokrivenost uvoza izvozom, samo 55.9 posto. Za usporedbu, prošle godine je u istom razdoblju pokrivenost uvoza izvozom iznosila 65.2 posto, a u 2019. 59.8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom raste još od trenutka ulaska Hrvatske u EU, zbog čega je podatak o naglom padu još šokantniji.

Sjajan rast izvoza Hrvatske, Slovenije, Srbije, BiH i Makedonije

Odlične izvozne rezultate ostvaruju i susjedne Slovenija, Srbija, BiH i Sjeverna Makedonija. Tako je robni izvoz Srbije u prvih osam mjeseci rastao s 12.94 milijarde eura 2019. na 18.85 milijardi eura 2022., što je solidan rast od 45.67 posto.

Slovenija je rekorder po apsolutnom rastu, s 22.18 milijardi eura u prvih osam mjeseci 2019. na 34.36 milijardi eura ove godine, tj. 54.91 posto. Relativno najveći rast je ostvarila BiH, za 55.50 posto, tj. s 3.91 milijarde eura prvih osam mjeseci 2019. na 6.08 milijardi eura u istom razdoblju 2022. Sjeverna Makedonija je imala najmanji rast, za 27.66 posto. Crna Gora je također ostvarila rast, ali je izvoz proizvoda toliko nevažan i mali u toj državi da uopće nije uključena u analizu.

Okvirno je tako Hrvatska ove godine do kraja kolovoza izvezla 3900 eura po stanovniku, Slovenija 16.360 eura, Srbija 2800 eura, BiH 1.900 eura te Sjeverna Makedonija 2700 eura po stanovniku.

Sve zemlje osim Slovenije relativno malo izvoze za svoju veličinu, tj. trgovinski su zatvorene prema ostatku svijeta. Mađarska, Slovačka i Češka izvoze od 12 do 17 tisuća eura po stanovniku godišnje, a čak i jedna velika Poljska (38 milijuna stanovnika) ima veći izvoz po stanovniku od Hrvatske i nekoliko puta veći od Srbije, BiH i Sj. Makedonije.

Zakonitost po pitanju međunarodne trgovine je da velike države manje izvoze po glavi stanovnika. Razlog je taj što imaju ogromno domaće tržište pa im je izvoz manje važan za kompanije. SAD ima jako mali izvoz po glavi stanovnika, jer je većini kompanija dovoljno unutarnje tržište. Izvoz Kine po stanovniku je još manji, a iako je domaće tržište manje razvijeno od SAD-a, ima puno više stanovnika.

Međunarodna trgovina je puno važnija za male države, jer im je potrebno vanjsko tržište za plasirati svoje proizvode te za uvoz sirovina i poluproizvoda. Geografski male države po samoj prirodi svoje veličine ne mogu imati puno sirovina, a zbog malog domaćeg tržišta, s malo kompanija, nemaju dovoljno dobavljača međuproizvoda koji se koriste u proizvodnji finalnih proizvoda.

Izvoz je ključan za razvoj malih država poput Hrvatske

Malim državama poput Hrvatske izvoz je ključan za gospodarski razvoj, ali isto vrijedi za uvoz. Na prvu paradoksalno, ali mala država treba puno uvoziti da bi mogla puno izvoziti. Razlog je sama veličina zemlje i njenog gospodarstva, jer nisu dovoljno veliki da mogu imati kompanije koje proizvode sve proizvode, poluproizvode i sirovine. Da bi se u Hrvatskoj napravio proizvod, puno komponenti treba uvesti.

Isto vrijedi za sve male države. Njima veliki izvoz po glavi stanovnika nužno znači i veliki uvoz po glavi stanovnika. Isto vrijedi za Srbiju, BiH, Sjevernu Makedoniju i Sloveniju. Ali sami odnos između uvoza i izvoza proizvoda ovisi i o izvozu usluga, zbog čega je pokrivenost izvoza uvozom Hrvatske povijesno jako niska. Prošlogodišnja pokrivenost više od 60 posto uvoza roba izvozom roba bila je povijesni rekord, jer se godinama kretala od 45 do 55 posto.

To je jako loš omjer, ali postoji razlog zašto je to tako. Hrvatsko gospodarstvo ima velik turistički sektor, koji se ubraja pod izvoz usluga. Prihodi od turizma, tj. prihodi od izvoza usluga, omogućuju gospodarstvu Hrvatske da zarađuje za više uvoza proizvoda nego što bi mogla samom snagom svog proizvodnog dijela ekonomije.

Ipak, razne turističke države imaju puno bolji omjer od Hrvatske. Portugal, Španjolska i Italija izvoze daleko više proizvoda, imaju bolju pokrivenost uvoza izvozom, iako se također radi o turističkim državama.

Iz toga proizlazi da je Hrvatska puno ovisnija o turizmu od njih, ne toliko zbog razvijenosti turizma koliko zbog slabe razvijenosti proizvodnog dijela gospodarstva. Čak i u Hrvatskoj prerađivačka industrija, proizvodna, zapošljava više radnika od turizma.

Nearshoring, povratak proizvodnje u Europu, velika je prilika za Hrvatsku

Male susjedne zemlje se trebaju trgovinski dobro povezati, od čega imaju koristi svi. Činjenica je ipak da izvoz Hrvatske, Slovenije, Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije ovisi primarno o izvozu u bogate države zapadne Europe. Prije svega se to odnosi na izvoz u Njemačku, Italiju i Austriju.

Iz tih država dolazi i najviše investicija, što je postalo posebno važno od kada je pandemija covid-19 pokazala bogatim zemljama zapadne Europe da su postale previše ovisne o proizvodnji u Kini. Tridesetak godina prije izbijanja pandemije su kompanije iz zapadne Europe i SAD-a premještale proizvodnju u Kinu, procesom zvanim offshoring.

Protupandemijske mjere su ozbiljno narušile normalne svjetske trgovinske tokove, dovele do nestašica, uskih grla, poskupile prijevoz i usporile trgovinu. To je prisililo kompanije da počnu razmišljati o povratku bar dijela proizvodnje u države koje su geografski bliže matičnim državama, da bi se smanjila dužina dobavnih lanaca.

Taj proces je tek počeo i tržišta zapadne Europe se još uvijek opskrbljuju proizvodnjom iz Kine. U 2021. i 2022. je snažno rastao izvoz iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, BiH, Turske, Poljske i drugih država u blizini Zapadne Europe, ali je snažno rastao i izvoz Kine u EU.

Trebat će vremena dok se ne promijene trgovinski tokovi te izgrade proizvodni kapaciteti, ali države istoka i jugoistoka Europe, kao i Turska, imat će koristi od novog trenda nearshoringa. Nije vjerojatno da mogu sasvim zamijeniti Kinu, zbog same činjenice da nemaju dovoljno stanovnika i radnika za to, ali će se okoristiti. A to mogu iskoristiti za transfer tehnologija i znanja, što će biti poticajno za dugoročni razvitak domaćeg gospodarstva i rast konkurentnosti.

Hrvatska će imati drugi najveći rast BDP-a u Europi 

Međunarodni monetarni fond (MMF) je revidirao očekivanje rasta BDP-a Kine u 2022. na 3.2 posto, s 4.4 posto početkom godine. Ista institucija prognozira rast BDP-a Hrvatske 2020. od 5.9 posto, Slovenije 5.7 posto, Srbije od 3.5 posto, Sjeverne Makedonije 2.7 posto te BiH 2.4 posto.

Ali već u 2023. će BDP Kine rasti 4.4 posto, Hrvatske 3.5 posto, Slovenije 1.7 posto, Srbije 2.7 posto, BiH 2 posto, Sjeverne Makedonije 3 posto. Jasno je, godina u kojoj države s ovih prostora gospodarski rastu brže od Kine ne može trajati vječno. Jednostavno, one ne mogu "jahati" isključivo na valu nearshoringa, iako MMF prognozira da će BDP Hrvatske u 2023. imati drugi najveći rast u Europi, nakon Irske.

Na kraju, sve projekcije treba uzeti s velikom rezervom. Od početka godine MMF i slične međunarodne institucije stalno revidiraju očekivanja rasta BDP-a svih zemalja na niže, i poprilično je sigurno da 2023. dolazi kriza. Navedene prognoze su stoga preoptimistične i s velikom sigurnošću se može pretpostaviti da se nijedna neće ostvariti, nego će stope biti negativne.

Glavni trgovinski partneri Hrvatske, Srbije, Slovenije, BiH i Sjeverne Makedonije su Njemačka, Austrija i Italija. Kada kriza krene u zapadnoj Europi, brzo će se preliti na jugoistočnu Europu. Robni izvoz, investicije i turizam ovise o stanju u zapadnoj Europi, a ekonomska sudbina zemalja jugoistočne Europe je usko povezana sa sudbinom zapadne Europe.

Čak i ako se zanemari turizam, prerađivačka industrija u Hrvatskoj zapošljava najviše ljudi, a ona ovisi o izvozu. U rujnu je prerađivačka industrija zapošljavala 230 tisuća ljudi, najviše od svih djelatnosti, čak i od trgovine.

Zbog svoje geografske i političke blizine te relativno obrazovane radne snage, Hrvatska bi mogla iskoristiti novije trendove u svjetskoj trgovini i geopolitici. Trendovi kao što je nearshoring nude brojne prilike da Hrvatska postane izvozna i proizvodna država kao slične države: Češka, Slovačka, Slovenija i Mađarska.