MOZGOVI pasa su mnogo manji od vučjih, ali nova istraživanja ukazuju da je moderan uzgoj pridonio povećanju njihove relativne veličine. Naime, u usporedbi s drevnim psima, moderne pasmine, koje su se razvile u posljednjih 150 godina, imaju veće lubanje spram veličine tijela. Znanstvenici još uvijek ne znaju zašto.
Brojne dosadašnje studije su pokazale da pripitomljavanje divljih životinja - poput pasa, riba, svinja, goveda, ovaca, zečeva i mačaka – dramatično smanjuje njihovu relativnu veličinu mozga. Pretpostavlja se da je razlog tome manje korištenje moždanih vijuga kako bi osmislili načine preživljavanja.
Drugačiji slučaj kod pasa
No izgleda da to ne vrijedi za sve kućne ljubimce. Kada su stručnjaci usporedili lubanje 159 pasmina pasa, uključujući i neke vukove, otkrili su nešto neočekivano. Dok je veličina vučjeg mozga bila 24 posto veća od mozga psa slične veličine, što se pasmina u genetskom smislu više razlikovala od vuka, to je njen mozak bio veći.
Rezultati upućuju na to da je moderni uzgoj u proteklih 150 godina kod pasa uzrokovao skroman kognitivni razvoj. Ali kako i zašto? "Pasmine pasa žive na različitim razinama društvene složenosti i obavljaju složene zadatke, koji vjerojatno zahtijevaju veći kapacitet mozga", rekao je evolucijski biolog Niclas Kolm sa Sveučilišta Stockholm u Švedskoj, a prenosi Science Alert.
Kolm i njegovi kolege su prvo pretpostavili da su neki psi, koje su ljudi uzgajali za složenije zadatke poput čuvanja stoke ili lova, razvili relativno veće mozgove. No to nije bio slučaj. Umjesto toga, jedini faktor koji je izgleda utjecao na relativnu veličinu mozga modernih pasmina je bila njihova genetska različitost od vukova.
Hipoteza društvene inteligencije
Prethodne studije su pokazale da apsolutna veličina mozga pojedinih pasa igra ulogu u njihovom pamćenju i samokontroli, no čini se da to nije dovoljno jak čimbenik utjecaja na relativnu veličinu mozga njihove pasmine.
"Možda su složenije društveno okruženje, urbanizacija i prilagodba većem broju pravila i očekivanja uzrokovali ovu promjenu, koja utječe na sve moderne pasmine", nagađa etnologinja Eniko Kubinyi sa Sveučilišta Eotvos Lorand u Mađarskoj. To je u skladu s hipotezom društvene inteligencije, odnosno idejom da mozak može evoluirati kako bi se prilagodio složenijim društvenim okruženjima.
Istraživanje Evolution of relative brain size in dogs - no effects of selection for breed function, litter size, or longevity objavljeno je u časopisu Evolution.