MOGU LI zaista odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Kine biti dodatno narušeni nakon što je američka vojska oborila iznad Atlantskog oceana balon koji je letio iznad SAD-a, za koji tvrdi da je kineski špijunski balon?
>> Amerikanci srušili kineski balon koji je letio iznad zemlje. Objavljena snimka
>> Što su to špijunski baloni i zašto se još uvijek koriste?
Letjelica je nekoliko dana letjela iznad Sjeverne Amerike, zbog čega su Sjedinjene Države otkazale planirani posjet Pekingu državnog tajnika Antonyja Blinkena. Washington je u subotu priopćio da je oborio borbeni zrakoplov u blizini obale Južne Karoline zbog, kako je naveo, neprihvatljivog kršenja američkog suvereniteta.
Peking tvrdi da je balon civilni
Peking je prosvjedovao zbog tog poteza ustvrdivši da je riječ o civilnom balonu koji je skrenuo sa smjera, a u nedjelju je uložio službenu pritužbu američkom veleposlanstvu u Kini.
>> Kina: Američko obaranje balona ozbiljno naštetilo odnosima sa SAD-om
"Akcije Sjedinjenih Država ozbiljno su utjecale i naštetile naporima i napretku obiju strana u stabilizaciji kinesko-američkih odnosa od sastanka na Baliju", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Xie Feng u pritužbi, prema priopćenju ministarstva vanjskih poslova.
Peking, kako se dalje navodi, "pozorno prati razvoj situacije" i "zadržava pravo na daljnje potrebne reakcije". Kina tvrdi da je riječ o balonu koji se koristi za meteorološka i druga znanstvena istraživanja i da je zalutao u američki zračni prostor sasvim slučajno, što američki dužnosnici odbacuju.
SAD otvara novu vojnu bazu na Pacifiku
Odnosi Amerike i Kine su već neko vrijeme narušeni. Recimo da SAD pojačava svoju prisutnost na Pacifiku novom vojnom bazom - prvom u 70 godina - na otoku Guamu, koji je američki teritorij.
Sklopljen je novi sporazum između SAD-a i Japana koji će američke marince stacionirane u Japanu ovlastiti da ispaljuju protubrodske projektile.
Osim toga, američka vojska dobit će prošireni pristup bazama na Filipinima, što je dio dogovora zbog kojeg je prošli tjedan američki ministar obrane Lloyd Austin posjetio tu zemlju.
Ovi vojni potezi ostavljaju dojam odlučnosti i usredotočenosti SAD-a u zaštiti demokratskog i samoupravnog otoka Tajvana u slučaju izravne kineske agresije, piše CNN. Kineska vladajuća Komunistička partija smatra Tajvan dijelom svog teritorija unatoč tome što ga nikada nije kontrolirala i odbila je isključiti upotrebu vojne sile kako bi se postiglo ono što naziva "ponovnim ujedinjenjem".
Američki general: Unutarnji osjećaj mi govori da SAD mora biti spreman na rat s Kinom
Najviši američki dužnosnici, poput zapovjednika Združenog stožera oružanih snaga generala Marka Milleya, rekli su da američke obavještajne službe sugeriraju kako je cilj Kine ojačati vojne sposobnosti do razina potrebnih za potencijalni napad i zauzimanje Tajvana do 2027. godine.
I sada dolazimo do memoranduma jednog od zapovjednika američkih zračnih snaga, generala Michaela Minihana, koji podređene upozorava da mu "unutarnji osjećaj" govori da mora biti spreman za rat s Kinom - i to ne samo u teoriji, nego i u sljedeće dvije godine.
"Nadam se da griješim. Instinkt mi govori da ćemo se boriti 2025. godine", piše Minihan, general s četiri zvjezdice koji vodi Zapovjedništvo zračne mobilnosti, odjel za prijevoz i punjenje goriva. Dužnosnici Pentagona i Bijele kuće distancirali su se od memoranduma i jasno dali do znanja da rat s Kinom nije unaprijed određen niti vjerojatan.
Avdagić: Očigledno se radi o špijunskom balonu
Na ovu temu, primarno oko balona, pa i odnosa SAD-a i Kine općenito, popričali smo s vanjskopolitičkim analitičarem Denisom Avdagićem.
"Po svemu sudeći, posebno s obzirom na veličinu, a to je važno naglasiti jer se radi o objektu dužine tri autobusa, mislim kako se s velikom sigurnošću može reći da se očigledno radi o špijunskom balonu ili, bolje rečeno, letjelici.
Njeno kretanje također ukazuje kako se radi o automatiziranoj ili kontroliranoj letjelici koja je narušila američki zračni suverenitet. Naglašavam veličinu, koja uvelike nadilazi meteorološke balone", govori.
Vjeruje da se radi o provokaciji.
"Po onom što je poznato, balon-letjelica je odmah detektirana, kako u SAD-u tako i u Kanadi. Rekao bih kako se radi ponajprije o provokaciji, posebno s obzirom na način komunikacije kineske strane po pitanju opravdanja leta balona, ali nije nemoguće i da su se nadali kako će balon na kraju i vratiti.
Ostaje za vidjeti i saznati je li on odašiljao podatke tijekom leta, kao i općenito više detalja o opremljenosti, a nakon što američka strana analizira njene ostatke, ako ih objavi.
No u svakom slučaju, svi ovo koriste kako bi analizirali postupanja prvenstveno SAD-a, ali i Kanade, možemo reći i NATO članica po pitanju ovakvih letjelica. Ovaj događaj će svakako natjerati Ameriku, ali i sve saveznike da razviju i kompletniju proceduru po pitanju letjelica ove vrste", dodaje.
"Bi li Kina dopustila ovakav balon na svom području?"
Pitamo ga misli li da je SAD dovoljno brzo srušio balon.
"To je svakako možda i najzanimljivije. Možemo biti prilično sigurni kako je, osim Kine, i SAD u ovom slučaju analizirao letjelicu čitavo vrijeme, a čini mi se kako je srušena u trenutku napuštanja američkog zračnog područja, jer bi nakon toga njeno rušenje dobilo posve drugačiji kontekst.
Uostalom, srušena je nad oceanom, sigurno kako bi se umanjila mogućnost štete za ljude, a moguće je i da se računalo kako će pad u Atlantski ocean omogućiti manja oštećenja opreme, a radi daljnje analize.
Samo rušenje u bilo kojem trenutku, nad američkim tlom i teritorijalnim morem, imalo je međunarodno pravnu podlogu. Ne radi se o satelitu, bez obzira na priličnu visinu, a da se i radilo o meteorološkom balonu nad kojim je izgubljen nadzor, kineska strana bila je dužna unaprijed obavijestiti o istom, dati sve podatke pa i asistenciju ako je potrebno.
No recimo to ovako, misli li tko da bi kineska strana dopustila letenje takve balon-letjelice u svom zračnom području?" dodaje.
"Pleše se po rubu"
Kaže kako ne bi išao toliko daleko i ustvrdio kako sve ovo podsjeća na događanja u Hladnom ratu.
"Ne smatram kako smo u tako dramatičnom trenutku. Svijet je u vrlo složenom momentu, to svakako, nakon pandemijskih godina, uz rusku agresiju na Ukrajinu i vrlo dramatične trenutke oko Tajvana, ali i dalje je to svijet koji nije u onoj vrsti napetosti kakva je vladala u hladnoratovsko vrijeme.
Imali smo jasne prijetnje s nuklearnim oružjem, ali, one nisu praćene aktivnostima koje bi potvrdile retoriku. Sve u svemu, usprkos napetostima, stvari funkcioniraju. No, da se pleše po rubu, to bi svakako rekao", istaknuo je.
Ističe da incident s balonom neće zasigurno pomoći odnosima, a posebno će radikalizirati američku političku scenu i njen odnos prema Kini.
"SAD je za sada jedina supersila"
"Puno je onih koji smatraju kako je rat Kine i SAD-a neminovan te da je samo pitanje godine kada će kineska strana zaključiti kako je spremna u odnosu prema Tajvanu. Međutim, upravo razgovori o neminovnosti i procjene kako se ne radi o nečemu što će uslijediti sutra, otvaraju vremenski prostor za deeskalaciju i mirno rješavanje problema, što, nažalost, ne znači kako se istinski radi na tomu.
S ove strane, uz dozu zapadno-centričnosti, koju ne možete izbjeći, procijenio bih kako Kina neće odustati od Tajvana, a pitanje je zadovoljava li to apetite rastuće sile. Očigledno Kina nije zadovoljna međunarodnim odnosima, a to nezadovoljstvo samo raste.
Sinolozi nerijetko pravdaju kinesku međunarodnu politiku kao onu koja želi napraviti pravičnije odnose, ali, realno, to je tako najprije u odnosu sa SAD-om. Rekao bih kako Kina želi biti globalni hegemon, žele parirati Americi, a onda zašto ne bi bili i jedini?
Zasad to nije tako, jedina stvarna globalna supersila je SAD. Koliko dugo, ne ovisi samo o Kini, koja je s Rusijom u nižem rangu, globalnih sila", objasnio je.
"Sumirajmo. Je li sukob neizbježan? Nije. Dok se on ne dogodi, može se izbjeći. S druge strane, kao i u slučaju Ukrajine, tko je taj koji će drugomu isporučiti tuđi suverenitet? Koji je kredibilitet Zapada (najprije SAD-a) koji bi prepuštao druge zemlje protiv njihove volje?
Kao i u slučaju ruskih aspiracija koje su neželjene kod njihovih susjeda, slično je i s onim kineskim. Američka nadmoć je tehnološka, vojna, no, na kraju, američka stvarna moć je na privlačnosti tog partnera nasuprot Rusiji i Kini.
To se u brojnim analizama zaobilazi i stavlja na stranu. Ne zaboravimo, i Amerikanci su na krvav način saznali kako je teško pridobiti srca i umove tamo gdje ste ideološki nepoželjni, tako je i s Kinom", zaključio je za Index vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.