KOLIKO je teško dobiti otkaz u državnim službama, što podrazumijeva i lokalne i regionalne samouprave, njihove tvrtke, agencije i ustanove?
>>Bernarda Jug je i dalje učiteljica. Kako je uopće moguće dobiti otkaz u školi?
Vođen primjerom učiteljice Bernarde Jug, koja na društvenim mrežama vrijeđa, prijeti i poziva na linč, a i dalje najnormalnije radi svoj posao, Index je pisao oko mogućnosti da se dobije otkaz u školi.
Sada smo, dakle, odlučili vidjeti koliko je lako, ili pak teško, biti kažnjen prestankom rada u državnoj službi.
Evo što kaže zakon
Prema Zakonu o državnim službenicima, do prestanka radnog odnosa može doći sporazumom, istekom roka, otkazom, po sili zakona ili na drugi način propisan zakonom.
Što se tiče otkaza, Zakon o državnim službenicima tu dijeli moguće povrede službenika na lakše i teže. O težima u prvom stupnju odlučuje službenički sud, dok u drugom stupnju odlučuje viši službenički sud.
U težu kategoriju spada zlouporaba dužnosti, davanje netočnih podataka, odavanje tajni ili odbijanje zadatka, kao i korištenje krivotvorenih isprava za ostvarivanje prava, nedolazak na posao dva do četiri dana bez najave i opravdanja ili pak dolazak na posao u alkoholiziranom stanju ili pod utjecajem narkotika.
Lakše povrede uključuju stalno kašnjenje na posao, ranije odlaženje s posla, nedolazak na posao na jedan dan, neizvršavanje zadaća, nesavjestan rad...
O izvanrednom otkazu
Izvanredni otkaz dobiva se samo za tešku povredu službene dužnosti koja ima obilježje korupcije, ima za posljedicu znatnu materijalnu ili nematerijalnu štetu za državno tijelo, dovodi u pitanje život i fizički integritet građana, kao i redovito izvršavanje poslova državnog tijela.
Za sve ove primjere, osim redovitog izvršavanja poslova, nadređeni nije dužan pisano upozoriti djelatnika. Za potonje, dužan ga je upozoriti pisanim putem, a ako on u roku od mjesec dana ne otkloni nepravilnosti, tada ga ponovo upozorava pisanim putem, spominjući i mogućnost izvanrednog otkaza.
Kazne...
Zanimljivo je vidjeti odjeljak Zakona koji kazuje o kaznama.
Za lakše povrede ide usmena opomena, pisana opomena, onda pisana opomena s upisom u osobni očevidnik državnog službenika, kao i novčana kazna u visini od 10 posto plaće.
Za teže povrede ide novčana kazna gdje se zaposleniku uzima 10 do 20 posto plaće u periodu od jednog mjeseca do šest mjeseci, premještaj na drugo radno mjesto niže složenosti poslova te prestanak radne službe. Navodi se i kako onaj kojem je utvrđena odgovornost za tešku povredu ne može biti promaknut. Ako kroz godinu dana počini ponovo teži prekršaj, službenik će dobiti otkaz.
Također što se tiče udaljenja iz službe, ono može nastupiti ako je protiv službenika pokrenut kazneni postupak ili postupak zbog teške povrede službene dužnosti, a povreda je takva da bi ostanak u službi, dok traje postupak, mogao štetiti interesima službe. Stoji u zakonu i da je čelnik dužan udaljiti iz službe onog službenika protiv kojega je pokrenut kazneni postupak s obilježjima korupcije.
Gotovac: Državni službenici nemaju ugovor o radu
Kontaktirali smo profesora s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Viktora Gotovca, ujedno i novog čelnika zagrebačkog SDP-a.
"Državni službenici nemaju ugovor o radu, nego rješenja kojima su zasnovali svoj državno-službenički radni odnos. Dakle, to je specifičan oblik zaposlenja, neki misle da se tu radi o statusnom odnosu, svakako pravna narav mu je drugačija nego oko ugovora o radu", rekao je Gotovac.
Govori da je u tom pogledu i prestanak radnog odnosa specifičan.
"Kod državnih službi imamo specifične disciplinske odgovornosti i na neki način cijela stegovna procedura disciplinskog sankcioniranja službenika je kompleksna. Tu je Službenički sud, koji onda ima dva stupnja, sve je to kompleksno", naveo je.
"Imamo otkaz kao sankciju za djelovanje, imamo izvanredni otkaz kao moguću sankciju, imamo otkaz za neko djelovanje koje nije usklađeno s onim što je očekivano oko kvalitete rada. Imamo posebne prestanke radnog odnosa po sili zakona, a i mogućnost izvanrednog otkaza, kao i stavljanje na raspolaganje. Svi ti načini su specifično regulirani, imaju ugrađene korake koji se moraju poduzeti te je sama procedura složena i dugotrajna i teško ju je dovesti do kraja", istaknuo je Gotovac.
"Teško je privući kadrove"
"Problem je što su primanja državnih službenika ipak razmjerno niska i teško je privući kadrove, tako da se i rukovoditelj, odnosno osoba koja je šef u državnoj službi nerado rješava radnika jer nije sigurno hoće li dobiti nove ljude. Protivno očekivanju, primanja u državnoj službi su manja nego se misli", objasnio je.
"Zato se događa da dolazi do unutarnjih promjena, reorganizacija, ljude se spušta na niže razine pa ih se tako prisiljava da nađu druge poslove", objasnio je.
Pitamo ga za lokalne samouprave.
"Tu je situacija razmjerno slična, ali nije definirano po Zakonu o državnim službenicima, nego Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. S tim da su plaće u nekim gradovima, posebice u Gradu Zagrebu, dosta veće nego kod državnih službenika", dodaje.
Pokretačica projekta koji ocjenjuje uhljebe Knežević: Institucije su otete od strane interesnih skupina
Popričali smo i s pravnicom Viktorijom Knežević, ujedno osobom koja je pokrenula projekt OcijeniMe, na kojem građani ocjenjuju rad službenika.
Na početku razgovora navela je kako prije svega mora reći da u svim tim službama postoji 10-15 posto ljudi koji zaista predano i odgovorno rade svoj posao i bez kojih bi se, da stanu, sve raspalo. Dodala je da za njih ne možemo reći da su tamo zbog političkih i drugih veza te da se njezini odgovori ne odnose na njih, nego na one druge koji ne rade svoj posao dobro.
"Što napraviti da se dobije otkaz u državnoj službi? Mislite formalno ili stvarno? Formalno postoji nekoliko mogućnosti, npr. da službenik nije zadovoljio na probnom roku, da je počinio težu povredu dužnosti koja ima obilježja korupcije, da je uzrokovao znatnu materijalnu štetu, doveo u pitanje život građana ili dovodi u pitanje redovito izvršavanje poslova", rekla je.
"Faktično, da bi netko dobio otkaz, mora postati problem rukovoditelju, ali rukovoditeljima nisu problem oni koji ne rade ili rade loše, nego oni koji izazivaju konfliktne situacije s nadređenima, prijavljuju ih, možda čak i jako dobro rade svoj posao, ali su "neprilagođeni" sustavu, koji kod nas funkcionira kao "oteta država". Naše institucije su otete od strane interesnih skupina. Institucije umjesto da služe nama, služe interesima pojedinih skupina koje su dominantno nastale u periodu pretvorbe i privatizacije, a karakteriziraju ih ratno profiterstvo, politička korupcija i pranje nezakonito stečenog novca iz tih izvora", navela je.
"Otkazi su iznimno rijetki"
"Kod poslodavca privatnika zakonom nije propisano da se mora dokazati šteta, korupcija i ostalo, kod privatnika je dovoljno da si počinio povredu zbog koje je "daljnja suradnja nemoguća". I točka", navela je.
"Ne znam za niti jedan otkaz službenika i namještenika. Štoviše, otkazi su iznimno rijetki čak i u državnim firmama gdje se primjenjuje Zakon o radu, gdje bi se moglo dati otkaz po pravilima koja vrijede za privatni sektor. Znam samo za jedan slučaj otkaza u državnoj firmi. Radi se o osobi koja je mene prijavila za OcijeniMe.hr, a otkaz je dobila u Hrvatskim šumama zbog skrivljenog ponašanja. Službenici koji tamo rade i zaposlenici državnih firmi se sami vole šaliti da tamo možeš dobiti otkaz samo ako si u isto vrijeme glup, lud i beskrajno bezobrazan, a u svakom drugom slučaju si siguran do mirovine", dodala je.
Kazuje da je ta situacija slična u svim sektorima u kojima plaća ovisi o proračunu.
"Kod privatnika vas nitko neće trpjeti ako ne radite dobro ili napravite grešku jer vaš rad vidljivo košta, a u javnom sektoru, mi građani još uvijek nismo dovoljno svjesni činjenice da nas rad službenika košta i to puno više nego rad radnika u privatnom sektoru jer su prava službenika zbog jakih sindikata znatno veća", navodi.
Hihotanje zbog spajanja vikenda
Ispričala je situaciju kojoj je svjedočila.
"Neki dan sam se našla u situaciji da čujem razgovor dva službenika o tome kako će spajati onaj vikend kad je bio Dan sjećanja na Vukovar, pri čemu je onaj stariji rekao mlađem, uz hihotanje: 'E bogati, nego što ćemo nego spojiti! Kad smo u državnoj, kad nam može biti!' Bilo mi je strašno za slušati to hihotanje. Ja redovito radim i petkom i svetkom što se kaže, radim i kad sam bolesna. Ove godine sam tek zbog covida prvi put nakon 16 godina otvorila bolovanje u trajanju od 3 tjedna", objasnila je.
Ističe kako je zakon kojim se reguliraju radni odnosi državnih službenika znatno povoljniji od onoga koji vrijedi u privatnom sektoru.
"Međutim, vidimo da čak i te popularne državne ili gradske firme u kojima vrijedi Zakon o radu ne donose otkaze kad treba, gomilaju bespotrebne radnike i slično. I sve to plaćamo mi porezni obveznici. Sve je to što oni ne rade ništa o našemu trošku. Stvarne razloge treba tražiti negdje drugdje, a ne u zakonima. Stvarni razlog je što nema političke volje", rekla je.
HDZ-ova glavna poluga je stvaranje neradnika
Zašto politika ne želi zaokret?
"Zato što su dominantno politički kadrovi raspoređeni u tim institucijama. Ili pak kadrovi koji imaju dobre političke veze jer su nečija strina, tetka, rođak, rodica, kuma, susjed itd. Ti ljudi na izborima uglavnom vjerno glasaju za one opcije koje jamče da se promjena sasvim sigurno neće dogoditi, a vjerujem i njihove obitelji također", naglašava.
Možemo li reći da je radno mjesto jedini pravi "argument" politike za dobivanje glasa?
"Upravo tako, radna mjesta i socijalna prava su glavne poluge moći starih stranaka, a pošto je HDZ najdulje na vlasti, možemo slobodno reći da je to njegova glavna poluga, stvaranje neradnika koji su ovisni o milosti partije i njezinog vođe", kaže naša sugovornica.
"Nije nama loše zato što nas je opljačkao neki pojedinac, zvao se on Ivo Sanader ili nekako drugačije, nego zato što nas pljačkaju svakog dana "u sitno" svi oni koji imaju radna mjesta na kojima primaju odlične plaće, iako ne rade ništa, svi oni koji primaju socijalna i/ili mirovinska prava koja nisu zaslužili, dok ljudi koji su zaista zaradili svoju mirovinu skapavaju od gladi", naglašava.
Navodi da smo tu gdje jesmo sve dok spuštamo glavu kad nas na šalteru pošalju "po još jedan papir" iako znamo da je glupo što nam traže domovnicu pored osobne iskaznice koju smo već dali i slično.
"Dok ne shvatimo da neće doći nikakav mesija da nas spasi, nego da se moramo boriti svaki dan pedalj po pedalj, da državu nije dovoljno obraniti, da je moramo izgraditi, neće nam biti bolje", njezine su riječi.
Bivša ministrica Jurlina Alibegović: U državnim tijelima i javnoj upravi radi 232.160 ljudi
Popričali smo i sa znanstvenom savjetnicom Ekonomskog instituta Dubravkom Jurlinom Alibegović, inače nekadašnjom ministricom uprave.
Ona je ove godine predstavila istraživanje u kojem je došla do podatka da se u posljednjih 18 godina, nakon četiri kruga lokalnih izbora, broj zaposlenih u općinama povećao više nego dva i pol puta, u županijama se udvostručio, dok se broj zaposlenih u gradskim lokalnim organima vlasti povećao za 50 posto.
Pitamo je kakav je njezin stav po pitanju bujanja državne službe.
"U Hrvatskoj je velik broj tijela državne uprave – 16 ministarstava, 16 državnih upravnih organizacija, kojima upravljaju državni dužnosnici, a zaposleni su državni službenici i namještenici. U ministarstvima je, prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, ukupno zaposleno 16.924 zaposlenih (2020.), a u državnim upravnim organizacijama 4091. Njima treba pribrojiti i zaposlene u stručnim službama i uredima vlade (462), pravosudnim tijelima (10.058), ostalim državnim tijelima (1181), što je ukupno 32.716 zaposlenih. U MUP-u je zaposleno 25.782 i u javnim službama (zdravstvo, obrazovanje, znanost, kultura itd.) 173.662 zaposlena. Ukupno u državnim tijelima i javnoj upravi radi 232.160 osoba", rekla je.
"Vodila sam tim stručnjaka iz ministarstava i istraživača u Ekonomskom institutu Zagreb, koji su izradili analizu i dali prijedloge smanjivanja broja agencija, zavoda, centara i drugih javnih tijela, uređivanja načina njihovog osnivanja, uređivanja sustava plaća s ciljem smanjivanja javnih troškova povezanih s radom tog prevelikog broja javnih tijela (tada smo analizirali njih 185). Iako su pripremljene Smjernice i Odluka vlade Republike Hrvatske za uređivanje tog sustava javnih tijela, na tom poslu gotovo ništa nije napravljeno. I dalje postoje preklapanja u ovlastima među javnim tijelima, a zaboravilo se na važnost načela učinkovitog trošenja javnih sredstava i postizanja konkretnih rezultata i učinaka u javnom sektoru", dodala je.
"Vjerujem da će jednog dana i u Hrvatskoj građani prepoznati važnost državne službe"
Smatra da se državni službenici trebaju izabirati u rad u državnu službu, stručno usavršavati i napredovati te biti nagrađeni za svoj rad u skladu s važećim zakonskim propisima.
"Posao u državnoj službi je u nekim zemljama (npr. Francuska) elitni posao za koji se traže posebna formalna znanja i sposobnosti, trajno usavršavanje i učenje novih vještina kako bi se na najbolji mogući način udovoljilo potrebama stanovnika, korisnika javnih usluga. Vjerujem da će jednog dana i u Hrvatskoj građani prepoznati važnost državne službe i potrebe temeljne edukacije državnih službenika za posao u ministarstvima i javnim tijelima. To će biti isključivo kada posao u državnoj službi i izbor pojedinaca na raspisanim natječajima neće biti povezan s preporukama političkih stranaka, već će se temeljiti na stečenoj diplomi, radnom iskustvu, znanju i poznavanju vještina koje su potrebne za učinkovito, kvalitetno i brzo obavljanje zadanih poslova", objasnila je.
"Ocjenjivanje državnih službenika treba biti temeljeno na ostvarivanju planiranih ciljeva javnog tijela, kvaliteti obavljenog posla, zadovoljstvu korisnika, pravovremenom obavljanju zadataka i inicijativi u unapređenju poslovnih procesa i rješavanju postojećih izazova. Ne smije se desiti situacija da je u razdoblju 2011.-2015. ocijenjeno ukupno 12 državnih službenika i namještenika ocjenom "ne zadovoljava" ili ukupno 6 službenika i namještenika u jedinicama lokalne i regionalne samouprave u razdoblju 2013.-2015. godine", zaključila je.