MEDIJI su ovih dana objavili kako Hrvatska radiotelevizija (HRT) naplaćuje RTV pristojbu u iznosu od 80 kuna mjesečno i onim građanima koji nemaju televizor, ali posjeduju mobitel.
Index je zanimalo što se krije iza toga pa smo se obratili HRT-u s detaljnim upitom.
Zanimalo nas je za početak koje su zakonske osnove za to.
"Sukladno članku 34. st. 1. i 2. Zakona o HRT-u (NN 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 73/17 i 94/18) svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i/ili televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog i audiovizualnog programa na području Republike Hrvatske, dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu", poručili su s HRT-a.
Po kojim kriterijima se provode takve naplate, pitali smo javni servis.
Naime, većina građana RH posjeduje jedan mobitel, neki i dva. No očito većina ne plaća RTV pristojbu zbog toga što posjeduje mobitel.
"Kućanstva koja u vlasništvu ili posjedu imaju dva ili više prijamnika, plaćaju mjesečnu pristojbu kao da imaju jedan prijamnik. Navedenom odredbom obuhvaćeni su svi prijamnici odnosno uređaji (TV, radijski prijamnik, radijski prijamnik u vozilu, drugi uređaji za prijam programa) koje posjeduju članovi tog kućanstva", odgovorili su.
"Računala, prijenosni komunikacijski uređaji, mobiteli i sl., odnosno drugi uređaji za prijam programa smatraju se prijamnicima u smislu Zakona o HRT-u i podliježu naplati pristojbe, samo u slučaju ako su u vlasništvu ili posjedu fizičke osobe koja ne plaća mjesečnu pristojbu i koja nije član kućanstva koje plaća pristojbu", navodi HRT.
Naglašavaju da je obveza plaćanja regulirana Zakonom o HRT-u te da se neovisno o broju prijamnika plaća jedna pristojba po kućanstvu.
Drugim riječima, ako živite u kućanstvu koje plaća RTV pristojbu jer posjeduje televizor, sigurno nećete plaćati dodatnu RTV pristojbu za mobitel.
"Kako je HRT jučer objavio u svom prilogu u Dnevniku, građani se bez straha na ulicama mogu koristiti svojim mobitelima jer nije točna informacija objavljena na Novoj TV da će ih zaustaviti kontrolor i naplatiti im RTV pristojbu", kažu s HRT-a.
Zanimalo nas je i uzima li se tu u obzir model mobitela. Npr. što ako netko i dalje posjeduje stari model na kojem se ne mogu gledati videosadržaji? Odnosi li se to, dakle, samo na smartphone?
"HRT ne naplaćuje pristojbu za uređaje koji nemaju mogućnost prijama radijskog i audiovizualnog programa", odgovorili su nam s javnog servisa, koji se financira RTV pristojbom.
Neslužbeno nam kažu s HRT-a da njihovi kontrolori sigurno ne ganjaju ljude po ulici, pitaju ih posjeduju li mobitel i onda im isporuče račun za RTV pristojbu.
Naravno, postoji i druga strana priče. Nju se može saznati u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP).
Predsjednica HUZP-a Ana Knežević kaže da se HRT-ovi kontrolori često znaju ponašati vrlo neugodno prema građanima.
"Stalno nam se javljaju ljudi koje agenti koji rade za HRT hvataju, pristojba se plaća na frekvenciju, radijsku i audiovizualnu, a ne na uređaj i to ljudi ne znaju", kaže Knežević za Index. Problem je i kako kontrolori HRT-a dolaze do osobnih podataka građana.
Postoji i presuda Visokog upravnog suda u kojoj se jasno kaže da "provedba ovlasti HRT-a i kontrole ne smiju biti takve da oduzimaju ili ograničavaju druga prava obveznika pristojbe (prava na privatnost, prava na nepovredivost doma)".
"Izričaj odredbi HRT-a dopušta interpretaciju da bi ovlaštena osoba HRT-a mogla bez ikakvih ograničenja ulaziti u domove građana radi utvrđivanja činjenica posjeda prijamnika, dakle propisati prava i obveze za koje nema zakonske ovlasti, a koje normiranje bi bilo protivno drugim propisima više pravne snage ili kojim bi bila kršena neka druga ustavna i zakonska prava", navodi Visoki upravni sud.
U praksi HRT-ove kontrole ne poštuju uvijek prava građana, kaže nam Knežević iz HUZP-a. Ona je Indexu dostavila i kopiju zapisnika koji je izdao HRT, a za koji tvrdi da to dobro ilustrira.
"To je princip po kojem rade, pozvone ljudima na vrata, pitaju da li imaju mobitel i ako je odgovor potvrdan, šalju ove zapisnike", kaže Knežević.
Dodaje da HRT nekad ne uspije dokazati da netko gleda njihov program, ali ide u naplatu RTV pristojbe. U barem jednom slučaju je to dokazano na sudu.
Građanima se savjetuje da pravdu potraže na sudu, a zaštitu od Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP). Većina to, naravno, ne učini, već se odlučuje za plaćanje RTV pristojbe.