TRENUTNA prijetnja u Grčkoj je prošla davanjem povjerenja vladi premijera Georga Papandreoua, no mnogi tvrde kako je kriza daleko od svoga kraja. Sudeći prema raspoloženju Grka, oni bi u jednom trenutku mogli reći da im je dosta naredbi Njemačke i Francuske za smanjivanjem mirovina, dužim radnim vremenom i povišenjem poreza. U tome trenutku bi Grčka vjerojatno bankrotirala te bi izašla iz eurozone.
"80 posto mogućnosti da Grčka izađe iz eurozone do 2016. godine"
No, ako se to ipak dogodi, tada će zbog manje vrijedne drahme Grčka postati izvozno konkurentnija na svjetskom tržištu te bi turizam mogao procvjetati, dok će izgubiti oni koji su Grčkoj dali kredite te oni sa depozitima u bankama. Agencija koja procjenjuje politički rizik, Eurasia Group, smatra kako Grčka neće u kratkom roku napustiti euro, dok druga agencija, Global Insight, za to daje 33 posto šanse. No, Magnus iz UBS-a daje 50 posto šansi da će se to dogoditi u sljedeće dvije godine i 80 posto da će to biti do 2016. godine.
CNN piše kako će izgledati najcrnji scenarij, ako Grčka ipak izađe iz eurozone. Prvo će banke pobjeći iz Grčke, a velike europske zemlje se više neće truditi pomoći posrnuloj državi. Grčka vlada će ostati bez novih eura ili mogućnosti za novim kreditima. "Na novčanoj razini će se ekonomija srušiti", smatra Jan Radolph, direktor procjene rizika u IHS Global Insight. Ljudi će mahnito vaditi svoj novac iz banaka te, zbog činjenice da i one najmoćnije banke pokrivaju samo maleni dio depozita, mnoge od njih će propasti.
Izlazak Grčke znači paniku investitora oko Italije i Španjolske
Budući da će grčka vlada moći trošiti samo novac koji ima, morat će uvesti stroge mjere štednje i otpustiti veliki dio radnika. "Nezaposlenost će porasti i bit će od 15 do 25 posto", smatra Radolph. No, ovo je samo početak. Ako Grčka izađe iz eurozone, investitori bi mogli pomisliti da će se isto dogoditi i u drugim europskim posrnulim ekonomijama, u prvom redu Italiji i Španjolskoj. Razmišljat će o tome da, ako Grčka može izaći iz eurozone i ne vratiti svoj dug, zašto bi i dalje posuđivali svoj novac vrlo riskantnim državama. To će poskupjeti zaduživanje tim država i one će još teže kontrolirati svoj proračun.
"Zašto bi itko kupio europske obveznice, ako se one ne isplate", kazao je Magnus. No, dobra vijest je da malo tko vjeruje u ovakav scenarij. Analitičari tvrde kako bogate europske države imaju previše toga "na kocki" da bi dopustili propast drugih zemalja. Sa svojom snažnom izvoznom ekonomijom, Njemačka je koristila zajedničku valutu kako bi prodavala svoje proizvode na europskim tržištima jeftinije nego što bi to mogla sa svojom valutom. "Nitko nije imao toliko koristi od eurozone kao Njemačka", kazao je Randolph. Očekuje se da će bogate europske zemlje prisiliti Europsku centralnu banku da omogući posrnulim zemljama "jeftini kapital".
Ni SAD se neće izvući
Ako Grčka izađe iz eurozone, Europa bi mogla pasti u novu recesiju. Mnogi analitičari kažu kako je Europa već, ili će ubrzo biti, u novoj recesiji bez obzira na ishod u Grčkoj. "Ono što sada vidimo je spori rast koji vodi do recesije do kraja godine", kazao je ovog tjedna novi predsjednik Europske centralne banke Mario Draghi. Ta nova kriza neće zaobići niti SAD, jer je preko 400 milijardi dolara američkog izvoza u 2010. godini otišlo u EU, a američke tvrtke imaju preko jednog trilijuna direktnih investicija u Europsku uniju.
Američke banke i njihove podružnice su vladama, bankama i tvrtkama država eurozone posudile 2,7 trilijuna dolara. No, analitičari smatraju kako su šanse za najcrnji scenarij malene zato što Grčka nije veliki igrač u Europi i svijetu te će njezinim posrtanjem teško doći do "tektonskih" promjena u svijetu.