LJUDI u Hrvatskoj većinu dohotka troše na hranu, stanovanje s komunalijama i gorivo. A upravo te stvari najviše poskupljuju. Cijene su već jako narasle, a prema najavama o teškoj zimi ne treba očekivati da će rast u skorije vrijeme prestati.
Proračuni kućanstava su već sada rastegnuti do krajnjih granica, a rastu troškova se ne vidi kraja. Kako će prosječno kućanstvo u Hrvatskoj prezimiti i gdje će smanjiti troškove da bi pokrio one osnovne? Pod pretpostavkom da su osnovni troškovi hrana, struja, voda, trošak stanovanja i plin, manevarski prostor kojim bi se izbjeglo odricanje je jako sužen.
40 posto troškova otpada na hranu, komunalije i stanovanje
Prema dostupnim podacima (Eurostat), kućanstva u Hrvatskoj troše više 40 posto svojih prihoda na hranu i bezalkoholna pića (21.4 posto troškova) te stanovanje, vodu, električnu energiju i plin (19.2 posto troškova).
Ustvari je neobično koliko se puno u Hrvatskoj troši na hranu. Prosjek EU je 14.8 posto, puno manje od 21.4 u Hrvatskoj. Više se na hranu troši samo u Rumunjskoj (26.4 posto troškova), Litvi (21.7 posto troškova) i Estoniji (21.6 posto).
Po pitanju stanovanja, vode, električne energije i plina je situacija sasvim drugačija. 19.2 posto troškova koji odlaze na tu kategoriju u Hrvatskoj su među najmanjim udjelom u ukupnim troškovima kućanstava na razini EU, malo više nego u Litvi (15.5 posto), Malti (16.8 posto), Cipru (18 posto) i Rumunjskoj 18.8 posto.
Udio tih troškova je najveći u Slovačkoj (30.7 posto), Finskoj (30.6 posto), Danskoj (29.2 posto) i Irskoj (29 posto).
Pravilo na razini EU, ali i globalno, je da se u siromašnijim državama veći dio dohotka troši na hranu. Bugarska, Rumunjska, Hrvatska i Grčka su među članicama EU u kojima se najviše izdvaja za hranu, kao što je i očekivati s obzirom na to da su najsiromašnije države EU mjereno BDP-om po glavi stanovnika.
Što je država bogatija, to ljudi manji dio svog dohotka troše na hranu. Točnije, ljudi nastoje podmiriti prvo osnovni trošak, a to je trošak prehrane, pa onda tek rasporediti novac na ostale troškove. U najsiromašnijim državama na svijetu, primjerice u Africi, više od pola prihoda kućanstva se troši na hranu.
>> Drastično će se povećati računi za struju poduzetnicima, to će jako osjetiti građani
Cijene hrane i komunalija će nastaviti rasti
Rast cijena hrane je puno veći od službene stope inflacije, jer inflacija mjeri sve troškove po kategorijama, zatim ih ponderira prema prosjeku njihovog udjela u konačnim troškovima. Državni zavod za statistiku (DZS) je procijenio da kategorija "Hrana i bezalkoholna pića" određuje 25.93 posto konačne procjene indeksa potrošačkih dobara tj. inflacije.
Iako je opća stopa inflacije za srpanj 2022. u Hrvatskoj iznosila 12.3 posto na godišnjoj razini, što znači da su cijene u prosjeku toliko rasle od srpnja 2021. do srpnja 2022., rast cijena u kategoriji "Hrana i bezalkoholna pića" je u istom razdoblju iznosio 18.3 posto. Zanimljiva je i usporedba s prosjekom 2015. godine, prema kojoj su cijene kategorije "Hrana i bezalkoholna pića" rasle 26.5 posto.
U kategoriji "Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva" zabilježen je rast cijena od "samo" 9.7 posto u srpnju 2022. u odnosu na srpanj 2021. Ali sudeći po najavama o rekordnim cijenama po kojima se ugovaraju isporuke električne energije za zadnja tri mjeseca ove godine i cijelu 2023., u tom segmentu tek treba očekivati veliki rast cijena.
>> Šef Energetskog instituta: Građani mogu očekivati poskupljenje struje na jesen
Jako ugrožen standard 400 tisuća najslabije plaćenih
Kako troškovi hrane, stanovanja, električne energije, vode itd. budu rasli, tako će kućanstva morati smanjivati ostale troškove. To znači da će postotak prihoda koji odlazi na primarne troškove (hrana, el. energija...) biti veći nego 40.6, koliki je bio 2020.
Ljudi će biti prisiljeni smanjivati troškove rekreacije i kulture, restorana, prijevoza, alkoholnih pića i duhana, namještaja, zdravlja, odjeće i obuće, komunikacija i obrazovanja. Iako na izdatke za obrazovanje otpada tek 1 posto troškova kućanstava u Hrvatskoj, a za zdravlje tek 5.2 posto, može se očekivati da će baš na tome ljudi štedjeti. A to će imati dalekosežne posljedice.
Dakako, najviše će biti pogođeni najsiromašniji. Iako je u lipnju prosječna plaća u Hrvatskoj iznosila 7711 kn neto, 25 posto zaposlenih je radilo za 4985 kn i manje. Oni već jedna spajaju kraj s krajem i najveći dio svog dohotka troše na hranu, stanovanje i komunalije jer im i ne ostane puno za ostale troškove.
Kako je u srpnju bilo zaposleno 1.635.034 ljudi, to znači da nešto više od 400 tisuća zaposlenih u Hrvatskoj prima plaću manju od 5 tisuća kuna neto. Njihov manevarski prostor po pitanju smanjivanja troškova na "luksuz" je malen do nikakav.
Najgore će biti nezaposlenima i umirovljenicima
EU procjenjuje da su praktički svi koji u Hrvatskoj spadaju u 25 posto onih s najmanjim prihodom, što su uglavnom nezaposleni i umirovljenici, ali i dio onih koji imaju plaću 4895 kuna i manje, u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Mnoge od njih bi poskupljenja hrane, struje, vode i plina mogla "odgurati" u siromaštvo.
Na razini ukupnog stanovništva u Hrvatskoj je svaka peta osoba (20.9 posto) bila u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, što je malo bolje u odnosu na 2015. kada je to bila gotovo svaka četvrta osoba, odnosno 24.4 posto.
Iako situacija onima s plaćom od pet tisuća kuna neto nije nimalo laka, najugroženiji su umirovljenici i nezaposleni. 5.56 posto zaposlenih u Hrvatskoj je u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, što je puno bolje od prosjeka EU (9.6 posto) i Hrvatsku svrstava u društvo zemalja poput Norveške (5.7 posto), Nizozemske (5.6 posto) i Danske (5.3 posto). Podatak je iz 2016. pa je danas situacija vjerojatno i bolja.
Ali u Hrvatskoj je teško biti nezaposlen ili u mirovini. Rizik od siromaštva među umirovljenicima je među većima u EU, i iznosi 29.7 posto. Situacija je po tom pitanju gora samo u Estoniji, Litvi, Latviji i Bugarskoj. Hrvatska je najgora država EU za biti nezaposlen. 80.6 posto ljudi koji žive u kućanstvima gdje nitko nije zaposlen je u riziku od siromaštva, što je neslavni rekord na razini EU.
Cijene hrane, električne energije i plina rastu brže od plaća
Poskupljenja su jedna strana priče, alarmantna sama po sebi. Zbog inflacije realne plaće u Hrvatskoj padaju iz mjeseca u mjesec. Situacija je još gora ako se gleda pojedinačno.
Primjerice, na razini cijelog gospodarstva je prosječna plaća brojčano rasla u odnosu na isto razdoblje prošle godine, ali je zbog rasta cijena kupovna moć te "veće" prosječne plaće manja. Ali ako uzmemo u obzir da većina radnika vjerojatno nije pregovarala o visini plaće u zadnjih godinu dana, da im je plaća i brojčano ostala ista, onda je pravi razmjer problema daleko veći.
Na razini cijele Hrvatske su plaće realno manje 4.1 posto u lipnju ove godine u donosu na isti mjesec prošle, iako je prosječna plaća nominalno narasla. Većini radnika je ipak plaća ostala ista nominalno, nije rasla, pa je realno ona puno više pala od 4.1, koliko navodi DZS.
Kako je rast cijena hrane veći od prosječnog rasta cijena, a najavljuje se oštri rast cijena električne energije i plina, što veći dio troškova odlazi na te stvari, to će udar na standard biti teži. A to znači da će inflacija najviše pogoditi najsiromašnije; nezaposlene, umirovljenike i one s niskim plaćama.