Foto: Hina
HRVATSKI policijski specijalac iz 1991. Mihajlo Hrastov javio se u Centar za dijagnostiku zatvora u Remetincu na izvršenje četverogodišnje kazne za ubojstvo 13 i ranjavanje dvojice neprijateljskih vojnika na Koranskom mostu u Karlovcu 1991. čime je okončana njegova 25 godišnja pravna bitka.
"Presuda je nezakonita"
"Hrastov je spriječio da četničke horde, upućene u Karlovac od četničkog vojvode Šešelja, osvajaju Hrvatsku, prema tome ako Šešelj nije kriv Hrastov naravno jest, jer ih je spriječio u tome. To je logičan zaključak. Samo poručujem Vrhovnom sudu, s puno cinizma i ogorčenja, ali i s puno odgovornosti, da im je presuda protiv Mihajla Hrastova nezakonita, činjenično netočna i duboko nemoralna", rekao je Vilajtović.
Smatra međutim utješnim samo to što "ni Haaški tribunal niti Vrhovni sud neće pisati hrvatsku povijest, već su ju ispisali dragovoljci Domovinskog rata, hrvatski borci i s njima Mihajlo Hrastov".
Hrastov je na odsluženje kazne trebao ići 7. siječnja, ali je zbog fizikalne terapije odsluženje bilo odgođeno, jer je zatvorski sustav sudu odgovorio da taj vid Hrastovu potrebnih terapija u zatvorskoj bolnici ne postoji.
Hrastov je već bio u zatvoru po pravomoćnoj presudi za isto kazneno djelo, no tu je pravomoćnu presudu iz proceduralnih razloga Ustavni sud 2010. ukinuo i predmet vratio na ponovno suđenje.
Slučaj traje od 1992.
U ovom slučaju koji traje čak od 1992. Hrastov je tri puta na Županijskom sudu u Karlovcu bio oslobođen optužbe s obrazloženjem da je u razoružane neprijateljske vojnike pucao u nužnoj obrani, no Vrhovni je sud tri puta donio osuđujuće presude na osam, sedam i četiri godine zatvora.
Prema posljednoj presudi Vrhovnog suda iz 2015. "nema nikakve dvojbe da je upravo Mihajlo Hrastov na mostu preko rijeke Korane u Karlovcu ispalio u rezerviste veći broj hitaca iz mitraljeza te ih tako lišio života". U presudi je ključan i citat da "prema rezultatima provedenog dokaznog postupka, a naročito materijalnim tragovima s lica mjesta analiziranim od strane balističkog i medicinskog vještaka nije utvrđeno da bi optuženik tempore criminis odbijao bilo kakav napad na sebe ili život i tijelo svjedoka Gorana Čerkeza".