Ne biste vjerovali koliko godišnje vrijedi sama priroda

Foto: Goran Šafarek

NERIJETKO se i danas čuje kako je očuvanje prirode zapreka gospodarstvu, pogotovo kada se radi o kontroverznim megaprojektima sa značajno lošim posljedicama za prirodu. Znanost je međutim pokazala kako je upravo očuvana priroda temelj održivog razvoja lokalnih zajednica iako su na stručnim i znanstvenim temeljima prirodne znanosti, zaštita okoliša i prirode te održiv razvoj danas još uvijek prilično udaljeni od prosječnog stanovnika koji brine kako će uštedjeti svaku kunu. Želja za preživljavanjem sada, kao i nastojanje za lakom i brzom zaradom često ignoriraju dugoročne posljedice. Priroda stoga često trpi na duge staze, a neke posljedice ne vide se sve dok nije kasno, kap po kap, dok se konačno ne prelije čaša.

Primjerice, močvare su mjesta izrazito velike biološke vrijednosti, no one također mnogo pružaju ljudima. Prirodna su obrana od poplava, pročišćuju vodu, a i turistička su odredišta (npr. Kopački rit i Lonjsko polje). Unatoč tome, neki političari i danas koriste pojam močvara u negativnom značenju, npr. “močvara hrvatskog nogometa”. Slično je i s pojmom krš koji je sinonim za bezvrijedan, nabacan prostor.

Oprašivanje pčela

Procesi i vrijednosti usluga ekosustava gotovo su nevidljivi, no očuvanje prirode stvara goleme ekonomske koristi. Znanstvenici su izračunali da u Europskoj uniji priroda pruža koristi u vrijednosti od 300 milijardi eura godišnje!

Svatko zna da bez čistog zraka za disanje i vode za piće nema života. No koristi od prirode je mnogo više. Bez pčela i drugih kukaca ne bi bilo primjerice oprašivanja, a poljoprivreda ovisi upravo o tome. Mi stoga, karikirano, možemo svakoj pčeli nalijepiti etiketu s iznosom koliko nam vrijedi. Često nismo ni svjesni brojnih koristi koje imamo od prirode sve dok ih ne ugrozimo i izgubimo.

Zaštita od poplava

Štete od poplava su konkretne brojke, a ako ih spriječimo, to nam je izravna ušteda, odnosno vrijednost prirode. Nadalje, ako “uposlimo” prirodu, štedimo i na izgradnji skupih tehničkih intervencija (koje uostalom nisu u cijelosti efikasne i dovode do novih šteta i poremećaja koje nadalje isto skupo plaćamo, npr. snižavanje razina podzemnih voda, isušivanje šuma i polja...)

Jedan od najboljih primjera za usluge ekosustava svakako su poplavna područja naših rijeka i same rijeke. One pružaju brojne koristi kao što su zalihe pitke vode, zaštita od poplava (odnosno njihova poplavna nizina kao prirodna retencija), proizvodnja drvne mase, proizvodnja ribe i staništa za divljač (okolne šume), ali također osiguravaju staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama, a područje se potencijalno može koristiti i za ekoturizam. Nove znanstvene spoznaje brišu poplavnim područjima status bezvrijednog zemljišta, ističu njihovu vrijednost za održanje biološke raznolikosti, ali i koristi za ljude.

Tako je očuvana poplavna nizina ujedno najbolja obrana od poplava. Močvarna područja mogu pohraniti goleme količine vode iz Drave i Dunava. Ta bi suvišna voda inače mogla poplaviti naselja, što se već događalo u Srednjoj Europi, gdje su rijeke regulirane. Primjerice, Kopački rit uspješno je i bez šteta mnogo puta upio suvišnu vodu moćnog Dunava, a istodobno se održala i biološka raznolikost. Na taj način, osim što izbjegavamo štetu, ne moramo ulagati u skupe hidrotehničke sustave.

Prirodno filtriranje voda

Osim uloge retencija za vrijeme poplava, močvarna područja su i prirodni pročistači vode. Dok poplavna voda stoji, močvarne biljke, primjerice trska, iz nje "izvlače onečišćenje“ i tako je pročišćuju. Iz vode se tako smanjuju količine fosfatnih i dušičnih spojeva i ostalih sintetskih tvari, osnovnih elemenata umjetnih gnojiva u poljoprivredi. Tako pročišćena voda polako se cijedi u podzemlje, odakle se u konačnici dobiva kvalitetna voda za piće. Močvarne biljke također uklanjaju toksične tvari i štetne bakterije.

Zaštita od erozija tla, jaslice za ribe

Uz to, poplavna šuma prilagođena je eroziji jer pionirske vrste drveća, poput vrbe, rastu vrlo brzo te obnavljaju šumu u samo jednom desetljeću, što poplavnoj nizini daje i antierozivnu ulogu. Za ribiče je važno da šarani i druge vrste riba dolaze iz rijeke u poplavljenu nizinu da bi se mrijestili. Vodena vegetacija i smanjena brzina vode pogodni su pak za razmnožavanje i odlaganje jaja. Poplavna nizina stoga predstavlja goleme jaslice za riblju mlađ. Kad odraste, riba se vraća u rijeku, a potom dijelom i na naše tanjure.

Turizam

Dok su koristi od očuvanih rijeka, poput prirodne obrane od poplava ili samopročišćavanja vode, vrlo važne neizravno, lokalno stanovništvo također ima izravne koristi od očuvane poplavne nizine na održiv način. Jedna od opcija je turizam, a mnogi krajevi danas žive od prirode. Izvrstan primjer su Plitvička jezera. Važno je samo osigurati da turizam ne ugrozi temeljni prirodni fenomen.

Drvna masa, odvođenje CO2

Šume nam također mnogo pružaju. Šumarska struka naziva usluge ekosustava općekorisnim funkcijama šuma. Najvažnije od njih svakako su drvna masa i drvna industrija, pročišćavanje vode, zaštita zemljišta i prometnica od erozije, bujica i poplava, povoljan utjecaj na vodni režim i podzemne vode, povoljan utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju, zaštita i razvoj čovjekova okoliša, stvaranje kisika i pročišćavanje atmosfere, upijanje CO2 i ublažavanje klimatskih promjena, rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija, utjecaj na faunu i lov. Usluge ekosustava treba uvijek imati na umu kad je riječ o razvojnim projektima jer prečesto njihovu potrebu vidimo tek kad ih izgubimo.

Vrijednost hektara poplavnih područja Drave

Da bi odredili vrijednost usluga ekosustava naše Drave, Državni zavod za zaštitu prirode, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) napravili su "Studiju o vrednovanju usluga slatkovodnih ekosustava“. Za detaljnu procjenu usluga ekosustava odabrano je uže projektno područje na rijeci Dravi kod Molvi, ukupne duljine 38 kilometara, na kojem je planirana izgradnja dviju hidroelektrana Molve 1 i Molve 2. Navedeno područje karakteriziraju relativno dobro očuvana rijeka Drava, mozaici kompleksa poplavnih šuma i šuma hrasta lužnjaka, obradive površine te bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta iz čega inspiraciju crpe naivni umjetnici Podravine. Na primjer, kao zaštita od poplava vrijednost prirodnih poplavnih područja je procijenjena na 5020 dolara po hektaru godišnje, odnosno to je besplatna usluga i ušteda od 5020 dolara po hektaru za zaštitu od poplava. "Budućnost projektnog područja kod Molvi je u održivom korištenju prirodnih resursa, pri čemu će najveću korist imati lokalno stanovništvo“, zaključak je studije.

Voda, resurs budućnosti

Voda je stoga blago budućnosti koje trebamo prvo dobro istražiti. Nemoguće je raditi planove o iskorištavanju, kao i zaštiti, ako ne znamo kako funkcionira cijeli sustav. Detaljna istraživanja u različitim strukama moraju pružiti cjelokupnu sliku o dinamičkom ciklusu vode i svih dijelova sustava. Posebno se to odnosi na krške hidrološke sustave koji su dobrim dijelom skriveni u vječnoj tami, gdje se još ne znaju svi podzemni putevi vode, kao ni sva bića koja ondje žive. Nisu do kraja poznati ni utjecaji ljudskih zahvata i djelovanja općenito.

Tradicionalne ekonomske računice bez ovih urođenih prirodnih vrijednosti zato nisu dugoročno potpune, što vidimo u nepredviđenim posljedicama poput klimatskih promjena. Na kraju valja reći da iznimno vrijedna hrvatska priroda nije samo klasični resurs koji ćemo iskoristiti već pruža iznimne vrijednosti, između ostalog, i u vidu usluga ekosustava.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Index.hr. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.

**Biolog, istraživač, snimatelj, putopisac i avanturist Goran Šafarek od 2017. jedan je od kolumnista Index laba. Do danas je objavio više od stotinu popularnih prirodoznanstvenih i putopisnih članaka u brojnim poznatim svjetskim časopisima, od Meridijana, preko GEO-a do National Geographica. Autor je i nekoliko knjiga, među kojima Rijeke Hrvatske, Životinje Hrvatske i Priroda Hrvatske, a radio je i dokumentarne filmove, kako za poznate njemačke i francuske kuće, tako i za naš HRT.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakoj objavljenoj kolumni naših vrhunskih znanstvenika, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: Index Lab.

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na
ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

 

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.