New York Times se ruga hrvatskoj birokraciji i pečatima

Screenshot: NYT

"UDARANJE pečata određivalo je ritam birokracije u Hrvatskoj desetljećima, još dugo nakon što su se ostale europske zemlje prestale oslanjati na papir i prešle na digitalno. Gotovo svaki poslovni dokument u toj je zemlji trebao imati nekakav pečat", piše New York Times, koji je objavio tekst o besmislenoj hrvatskoj birokraciji i desetljećima odanosti pečatima.

"Svo to štambiljanje i šuškanje papirima dovelo je do stvaranja kafkijanske močvare, stoga je Vlada konačno odlučila da je vrijeme da pečati odu u povijest, prije nego što još više zaguše ionako loše gospodarstvo", piše dalje NYT.

Javna uprava i građani neće se tako lako odvići od navike udaranja pečata, dok je Državni arhiv prepun pečata - njih više od tisuću (od kojih neki datiraju do feudalnih vremena). Hrvatski nacionalni pečat čak je imao i svojeg čuvara, sve do 2000. godine, piše NYT.

NYT se u tekstu čudi činjenici da je za svakog poduzetnika dosad prvi korak bio kupnja pečata te prenosi izjavu Ivane Sučić iz Hrvatske gospodarske komore.

"To je više psihološke nego praktične prirode, instinkt koji se rađa iz sputanosti neshvatljivom birokracijom."

Nije ni čudo da je tako:

"Entropija u regulativnom sustavu stalno raste, umjesto da opada", kazala je Sučić.

I Lucija Popov, presjednica udruženja javnih bilježnika zadovoljna je odlukom nove Vlade, rekavši kako joj je drago što konačno više ne postoji svojevrsna karikatura javnog službenika koji u robotskoj maniri štambilja dokumente.

"U početku je bilo razumljivo da se službenike percipira kao robotske pečatare. Danas to više nije tako, većina bilježnika digitalizirala se. Ipak, naš je posao oduvijek završavao pečatom. Trebat će nam neko vrijeme da se naviknemo", rekla je Sučić, prenosi NYT.