AKO je vjerovati istraživanjima javnog mnijenja, Njemačka će nakon 16 godina Angele Merkel na mjestu kancelarke dobiti - kancelara.
"Po vašem mišljenju, tko ima najveće kompetencije kad usporedite Armina Lascheta, Olafa Scholza i Annalenu Baerbock?" glasi jedno od pitanja u istraživanju ARD-a ovog tjedna. Većina Nijemaca - 55 posto - kaže da kandidat SPD-a Olaf Scholz ima najveće kompetencije. Tek 14 posto misli da je najkompetentniji kandidat CDU/CSU-a Armin Laschet, a 7 posto kandidatkinja Zelenih Annalene Baerbock.
Kompetencije za što? Pa za kancelara. Naime, ovi izbori za Bundestag, koji će se održati 26. rujna, postali su neočekivano i izbori za najbolju kopiju Angele Merkel. Nijemci su manje-više zadovoljni svojom dugogodišnjom kancelarkom, koja ide u političku mirovinu, te žele da je na mjestu kancelarke odnosno kancelara naslijedi političar karakterno joj što sličniji.
Traži se netko smiren, tko neće polarizirati, tko je iskušan u krizama, tko će znati predstavljati Njemačku na svjetskoj pozornici.
Scholzova popularnost dovela socijaldemokrate na prvo mjesto u anketama
Igrom sudbine, to je njezin vicekancelar, ministar financija, bivši gradonačelnik Hamburga i, last but not least, socijaldemokrat Olaf Scholz. On se čak reklamira sloganom "Er kann Kanzlerin!", što u prijevodu znači: "On zna biti kancelarka!"
Popularnost kandidata SPD-a za kancelara izravno pogoduje njegovoj stranci, koja je prethodno godinama u anketama bila oko i ispod 20 posto.
Prema anketi Politica, koja objedinjava rezultate svih anketa koje se redovito provode u Njemačkoj, SPD je na 25 posto, CDU je na 21 posto, Zeleni su na 17 posto, liberalni FDP je na 12 posto, Alternativa za Njemačku (AfD) ima 12 posto a Ljevica 7 posto glasova.
U proteklih mjesec i pol dana demokršćani su izgubili prvo mjesto u anketama, koje su držali godinama. Očito je da se na njemačkoj političkoj sceni događaju velike promjene, koje su, paradoksalno, potaknute time da sve ostane što sličnije vladavini Angele Merkel.
Kandidat demokršćana Laschet neuvjerljiv, već se govori o sljedećoj vladi bez CDU/CSU-a
Glasači pravog nasljednika Angele Merkel očito ne vide u kancelarskom kandidatu Unije Arminu Laschetu, inače guverneru najmnogoljudnije njemačke pokrajine Nordrhein-Westfalen i predsjedniku CDU-a. Ankete su za CDU i njegovog stranačkog vođu Armina Lascheta svaki tjedan izvor novih tjeskoba.
Bavarski premijer Markus Söder već se boji savezne vlade bez sudjelovanja stranaka Unije.
"Sada postoji vrlo velika opasnost da može postojati većina izvan Unije. To mora biti svima jasno. Vodstvo savezne vlade kroz Uniju ugroženo je, što većina želi", upozorio je nedavno bavarski premijer i predsjednik CSU-a Markus Söder u razgovoru za Bild.
"Ovo je ozbiljna situacija. Ne možete reći da sve ide savršeno. Moramo zasukati rukave", apelirao je Söder prije nekoliko dana na CDU i CSU, koji, čini se, gube vlast.
Merkel u kampanji za Lascheta
Da je predizborna kampanja Lascheta u krizi ilustrira i činjenica da se u nju morala uključiti i Merkel. Laschet sam po sebi nije dovoljan.
"U 72 godine SR Njemačke, više od 50 godina je na čelu zemlje stajao kancelar iz redova Unije. Tako će biti i sljedeće četiri godine", rekla je Merkel nedavno na skupu CDU-a u Berlinu na kojem je podržala Lascheta.
Laschet je rekao kako je njegov glavni cilj spriječiti da lijevi ideolozi preuzmu vlast u Njemačkoj. "Borit ću se svime što mi stoji na raspolaganju kako ovom zemljom ne bi zavladali ideolozi", izjavio je Laschet. Ocijenio je da bi koalicijska vlada stranaka SPD, Zeleni i Ljevica bila posebice opasna po oporavak gospodarstva nakon pandemije.
"Želim spriječiti da tračak nade bude ugašen zbog eksperimenata vlade SPD-a, Zelenih i Ljevice", rekao je predsjednik CDU-a Laschet.
U pokušaju da ponovo pokrene svoju kampanju označavanja, Laschet je u petak predstavio raznoliki "tim budućnosti" i napao Scholza jer nije isključio koaliciju s krajnje lijevom strankom Ljevica.
Kancelarka Angela Merkel odbacila je javno socijaldemokrata Olafa Scholza da se predstavi kao njezin prirodni nasljednik u općoj izbornoj kampanji u Njemačkoj.
"Sa mnom kao kancelarom nikada ne bi bilo koalicije u koju je uključena stranka Ljevica. Nije jasno je li to slučaj s Olafom Scholzom ili nije", rekla je na zajedničkoj konferenciji za novinare s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom u Berlinu.
Scholz odbija isključiti koaliciju s Ljevicom
Merkel se općenito pokušavala držati izvan izborne kampanje, iako se ranije ovog mjeseca pojavila na skupu s Laschetom.
Čini se da je njezina direktna intervencija u utorak odražavala dubinu tjeskobe koju su konzervativni čelnici osjećali zbog stanja izborne utrke, zaključili su njemački mediji.
Pojačavajući mogućnost stvaranja koalicije koja uključuje stranku Ljevica, konzervativni stratezi nadaju se da će otjerati centrističke birače iz Scholza u njihov tabor.
U intervjuu za Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung objavljenom za vikend Scholz je ponovo odbio isključiti koaliciju sa strankom Ljevica, rekavši da takav potez "nije dobar za demokraciju". Rekao je da je na biračima da odluče tko će upravljati Njemačkom.
Sličnosti Merkel i Scholza
Der Spiegel o Scholzu piše da se želi predstaviti kao klon Angele Merkel.
"Nedavno je objavljena fotografija u Süddeutsche Zeitung u kojoj Scholz drži ruke u položaju koji je popularizirala Merkel - takozvani Merkeličin romb. On je također besramno citirao njenu slavnu rečenicu iz predizborne kampanje 2013. godine: 'Poznaješ me.' To je jedinstven način vođenja kampanje: nikada se u Njemačkoj nijedan kandidat nije pokušao predstaviti kao klon svog prethodnika", piše ovaj njemački tjednik.
No mora se priznati da sličnosti postoje.
"Iako su nominalno s različitih strana političkog spektra, Scholzu se lako prodati kao njezin prirodni nasljednik, budući da je Merkel u biti vladala kao socijaldemokrat. Koalicija koju je vodila uvela je prvu njemačku minimalnu plaću - onu koju Scholz sada želi povećati. To će, kaže, biti dio njegovih prvih 100 dana ako bude izabran, uključujući poboljšanja pružatelja skrbi, novu snagu u izgradnji pristupačnih stanova i poticaj za mirovinsku reformu. Obojica su vrhunski profesionalci, iskusni političari u karijeri koji se gotovo uvijek čine samouvjerenima, dajući tako ljudima osjećaj sigurnosti. Iznad svega, Scholz računa na svoju predizbornu kampanju: Sa mnom u kancelariji moći ćete spavati jednako dobro kao i pod Merkel", navodi Der Spiegel.
Zadaci s kojima će se suočiti nova savezna vlada ogromni su: suprotstavljanje klimatskim promjenama, konačno primjetno napredovanje digitalizacije u Njemačkoj, ublažavanje društvenih teškoća pandemije. "Pa ipak, kontroverze oko najboljih planova vezanih za sadržaj nisu dugo dominirale izbornom kampanjom", navodi Der Spiegel.
Cijela se stvar svela na sukob ličnosti, a pouzdani Scholz, kojega njemačka javnost dobro poznaje, mnogima se čini kao najbolji način da zadrže status quo.
Slijede zanimljivi koalicijski pregovori
Treba uzeti u obzir da drugo poluvrijeme ove političke utakmice počinje nakon izbora, kada će biti potrebno sastaviti vladajuću koaliciju.
Kandidat stranke s najviše glasova po tradiciji ima pravo pokušati sastaviti vladu, a Scholzu se nudi nekoliko opcija. On bi najradije vladao samostalno sa Zelenima, ali moguće je da te dvije stranke neće imati dovoljno zastupnika u Bundestagu. Nude mu se onda i CDU, i liberali, i Ljevica kao treći partner, s time da svaki od tih saveza ima svojih velikih izazova. Najmanje je moguće da će CDU pristati biti svojevrsni mlađi partner u crveno-zelenoj koaliciji.
Ne čudi onda što se pitanje koalicije toliko povlači u kampanji. CDU sada vrši pritisak na liberalni FDP da prije izbora obeća kako neće uči u koaliciju sa SPD-om i Zelenima, a Scholza se proziva jer ne isključuje koaliciju s Ljevicom.
Ali u svemu tome se skriva i objašnjenje zašto je CDU u krizi - postali su stranka straha. Oni sada plaše glasače umjesto da im nude bolju budućnost ili nastavak istim putem kao za vrijeme Merkel.
Rezultat svih ovih preokreta bi mogao biti da Angelu Merkel naslijedi socijaldemokrat, ali ne zato što bi trebao voditi drugačiju politiku od nje, nego što sličniju.