FREEDOM in the World je godišnji izvještaj Freedom Housea koji se bavi stanjem političkih prava i građanskih sloboda u svijetu, a danas je objavljeno izdanje za 2019. godinu. Izvještaj pokriva stanje slobode u 195 država i 14 teritorija svijeta od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine; metodologija procjene je pak utemeljena na pravima koje garantira UN-ova Opća deklaracija o ljudskim pravima iz 1948., uz napomenu da Freedom House smatra da je najbolji način ostvarivanja najvećeg stupnja slobode pojedinca život u liberalnoj demokraciji.
U izradi izvještaja je sudjelovalo više od 100 analitičara diljem svijeta, s kojima je radilo 30 savjetnika te osoblje Freedom Housea, a bodovni rezultat svake države predstavlja konsenzus ova tri nivoa proizvodnje izvještaja. Države su pak rangirane pomoću bodovne ljestvice od 1 do 100, s tim da 100 bodova znači najveći mogući stupanj slobode i ostvarenih prava. Ocjenjuju se kategorije poput izbornog procesa, političkog pluralizma, slobode izražavanja, vladavine prava, osobne autonomije itd., a po njima su države svrstane u tri ključne skupine: slobodne, djelomice slobodne ili neslobodne.
Za Hrvatsku lošija ocjena nego prošle godine
Hrvatska je s 85 od mogućih 100 bodova svrstana u slobodne države svijeta, a zanimljivo da SAD ima samo 86 bodova, tek jedan više. Sličan broj bodova kao Hrvatska i SAD imaju još Mongolija, Belize i Grčka. Naslovnica izvještaja Freedom Housea ilustrira karikaturom kako je došlo do urušavanja sloboda u SAD-u: na karikaturi se vidi lomača na kojoj se spaljuje sloboda, a na nju ulje dolijevaju države poput Rusije, Kine, Saudijske Arabije, Irana i Turske, dok u tom krugu oko vatre stoji i američki predsjednik Donald Trump i vatru koristi za roštiljanje.
Hrvatska je sa svojih 85 bodova za 2019. izgubila jedan bod u odnosu na prošlu godinu, što znači da se u RH smanjuju slobode i prava građana. Ipak, Hrvatska je bolje rangirana od susjedne BiH (53 boda), Srbije (67 bodova) i Crne Gore (60), ali i članice Europske unije Mađarske (70 bodova), no slabija je po slobodi i pravima građana od Slovenije (94 boda), Austrije (93 boda) itd. Najslobodnije zemlje svijeta, koje imaju 100 od 100 bodova po kriterijima Freedom Housea, među ostalima su Norveška, Švedska i Finska, dok su izvrsne rezultate ostvarile i Nizozemska i Kanada (99 bodova), Irska (97 bodova) te Portugal (96 bodova).
Evo na što nas je Freedom House već upozoravao
Freedom House još nije objavio pojedinačne izvještaje za svaku zemlju na listi, no vrijedi podsjetiti da je još u svojem izvještaju “Nations in Transit” iz travnja prošle godine, koji se bavio stanjem demokracije u 29 postkomunističkih zemalja, ova organizacija upozoravala da Hrvatska postaje sve manje demokratska. Freedom House Hrvatsku je tada svrstavao u kategoriju polukonsolidiranih demokracija, u kojoj su još Srbija, Crna Gora, Mađarska, Rumunjska i Bugarska. Freedom House polukonsolidirane demokracije definira kao države koje imaju visoke standarde za proces izbora nacionalnih lidera, ali pokazuju slabosti u obrani političkih prava i građanskih sloboda. Jasnije rečeno, u Hrvatskoj se vlast bira demokratski, ali ta vlast ne čini dovoljno da uspostavi jednako visoke i snažne standarde za prava i slobode vlastitih građana. Naročito se isticao problem slobode medija.
Zanimljivo je da Freedom House Hrvatsku svrstava u skupinu balkanskih država, među kojima ima najbolji položaj (druga je Crna Gora, dok je najgore Kosovo, koje se klasificira kao ''tranzicijska vlast ili hibridni režim''), dok je Slovenija kategorizirana kao srednjoeuropska zemlja. Najbolje ocjene o demokratskim standardima i slobodama od svih 29 postkomunističkih zemalja imaju Slovenija i Latvija, dok su kao konsolidirani autoritarni režimi klasificirane Rusija, Bjelorusija, Azerbajdžan i još nekoliko bivših sovjetskih republika u srednjoj Aziji.
Demokracija u povlačenju već 14. godinu zaredom
Naročito zabrinjavajuće u vezi izvještaja Freedom Housea za 2019. godinu je što on pokazuje da je demokracija u svijetu već 14. godinu zaredom u opadanju. “Sveukupni gubici su i dalje plitki kada se uspoređuju s napretkom postignutim u drugoj polovici 20. stoljeća, ali obrazac je konstantan i zabrinjavajući. Demokracije je u povlačenju”, konstatira se na početku izvještaja.
Primjerice, prema metodologiji Freedom Housea, prije deset godina je 46,1 posto stanovnika svijeta živjelo u zemljama koje se smatralo slobodnima, dok je danas taj broj manji za 2 posto - 44,1 posto. Broj onih koji žive u neslobodnim državama se povećao za 4 posto, a broj onih koji žive u djelomice slobodnim za 2 posto.
Srbija kao upozorenje Hrvatskoj
Znakovito je da Freedom House izdvaja i Srbiju kao jedan od primjera slabljenja demokracije, slobode i građanskih prava u prošloj godini. Ističu da je Srbija u ovom izvještaju klasificirana kao djelomično slobodna, i to zbog “kontinuiranih pokušaja vlade i saveznički nastrojenih medija da onemoguće neovisno novinarstvo pomoću zlostavljanja tužbama i klevetničkim kampanjama”. Slična se situacija može primijetiti i u Hrvatskoj s obzirom na velik broj tužbi protiv novinara i kritički nastrojenih medija.
Poljska, koju hrvatska desnica vidi kao uzor, prema procjeni Freedom Housea “razorila je pravosuđe kako bi ga stavila pod kontrolu vladajuće konzervativne stranke”, dok se Mađarsku opisuje kao zemlju u kojoj su “demokratske institucije pod stalnim napadom” otkako je 2010. premijer Viktor Orban došao na vlast.