Novi porezni zakoni Europske unije, poznati kao DAC8, stupili su na snagu 1. siječnja 2026., obvezujući kripto tvrtke koje posluju u EU da prikupljaju porezne podatke svojih korisnika. Za korisnike to znači da su mjenjačnice, ako im ne dostave svoj porezni identifikacijski broj (OIB), zakonski dužne nakon određenog roka blokirati isplate i zaustaviti transakcije, piše CryptoSlate.
Iako je početak primjene direktive potaknuo brojne tvrdnje na društvenim mrežama da je Europska unija "okončala privatnost kriptovaluta", situacija je znatno nijansiranija.
Pružatelji usluga započeli su s prikupljanjem podataka početkom ove godine, no prva cjelogodišnja izvješća poreznim upravama dospijevaju tek 2027. godine. To znači da je 2026. godina prilagodbe i prikupljanja podataka, dok se stvarni učinci na provedbu očekuju tek kada se izvješća počnu masovno usklađivati među državama članicama.
Direktiva DAC8 cilja pružatelje kripto usluga i njihove korisnike s prebivalištem u EU. Obuhvaća širok spektar aktivnosti, uključujući zamjene između kriptovaluta i fiat valuta, zamjene jedne kriptoimovine za drugu te "prijenose".
Definicija prijenosa dovoljno je široka da uključuje i povlačenja sredstava s mjenjačnice na privatni, samostalni novčanik ("nehostiranu" adresu). Time i takve transakcije ulaze u opseg izvješćivanja.
Međutim, tvrdnje da će se poreznim vlastima slati "potpuna povijest transakcija" su pretjerane. Izvješćivanje je godišnje i podaci će se dostavljati agregirano kako bi se postigla ravnoteža između transparentnosti i administrativnog opterećenja.
Najveći pritisak za korisnike proizlazi iz procesa registracije i dostave dokumentacije. Direktiva nalaže da pružatelji usluga moraju prikupiti sve potrebne informacije, uključujući porezni identifikacijski broj.
Ako korisnik ne dostavi tražene podatke, pružatelj usluga mora reagirati. Nakon dvije poslane opomene i isteka roka od najmanje 60 dana, tvrtka je obvezna spriječiti korisnika u obavljanju "transakcija podložnih izvješćivanju". Iako se ne radi o potpunom zamrzavanju računa, ova mjera može zaustaviti trgovanje i isplate s platforme.
Za kripto platforme, novi propisi donose značajne troškove. Procjena Europske komisije predviđa jednokratne troškove usklađivanja od oko 259 milijuna eura te godišnje troškove između 22 i 24 milijuna eura.
Ovi fiksni troškovi mogli bi potaknuti manje pružatelje usluga na spajanja s većima ili na sužavanje ponude u EU, dok su veće platforme u boljoj poziciji da apsorbiraju te izdatke. S druge strane, Komisija procjenjuje da će države članice zahvaljujući novim pravilima prikupiti oko 1,7 milijardi eura dodatnih godišnjih prihoda.
DAC8 također usklađuje Europu s globalnim trendovima, budući da je 58 jurisdikcija, prema OECD-u, izrazilo namjeru da započne razmjenu podataka prema sličnom okviru (CARF) tijekom 2027. godine. To znači da DAC8 ne ukida kontrolu nad privatnim ključevima, već regulirane ulazne i izlazne točke iz kripto svijeta pretvara u standardizirane događaje koje će porezne uprave moći pratiti.