FREEDOM House je američka nevladina organizacija koja se bavi istraživanjem i zalaganjem za demokraciju, slobodu i ljudska prava te svake godine objavljuje izvještaj Nations in Transit koji tematizira stanje demokracije u 29 postkomunističkih država u Europi i Aziji nakon sloma SSSR-a, među kojima je i Hrvatska. Izvještaj za ovu godinu nosi naziv "The Antidemocratic Turn", odnosno "Antidemokratsko skretanje", te se naglašava da u postkomunističkim zemljama ima sve više autoritarnih režima, a sve manje demokracije.
Države se u istraživanju Freedom Housea ocjenjuju u sedam kategorija: 1. Izborni proces, 2. Civilno društvo, 3. Neovisnost medija, 4. Nacionalna demokratska vladavina, 5. Lokalna demokratska vladavina, 6. Zakonodavstvo i neovisnost sudstva i 7. Korupcija.
Propadanje demokracije u Euroaziji
"Napadi na demokratske institucije šire se brže nego ikad u Europi i Euroaziji te se spajaju u izazov samoj demokraciji", konstatira Freedom House u ovogodišnjem izvještaju.
"Aktualni čelnici i vladajuće stranke korumpiraju upravljanje i šire antidemokratske prakse širom regije koja se proteže od Srednje Europe do Srednje Azije. Te su akcije oportunističke, ali i često zaokupljene ideološkim planom. I kako postaju sve češće, potiču pogoršanje uvjeta koji će imati globalne implikacije na tematiku ljudskih sloboda", navodi Freedom House.
"Demokracija nikada nije bila jedina igra u gradu, ali više od dva desetljeća nakon tranzicija koje su okončale hladni rat, čelnici i političari nastavili su proširivati demokratski model. Međutim, tijekom posljednjeg desetljeća, usred erozije liberalnog demokratskog poretka i uspona autoritarnih moćnika, ideja demokracija je počela gubiti vrijednost u mnogim glavnim gradovima ove velike regije", navodi se u izvještaju.
Hrvatska je i dalje polukonsolidirana demokracija
Kada je riječ o Hrvatskoj, ona je i dalje svrstana u skupinu polukonsolidiranih demokracija, koje Freedom House definira kao države koje imaju visoke standarde za proces izbora nacionalnih lidera, ali pokazuju slabosti u obrani političkih prava i građanskih sloboda. Jasnije rečeno, u Hrvatskoj se vlast bira demokratski, ali ta vlast ne čini dovoljno da uspostavi jednako visoke i snažne standarde za prava i slobode vlastitih građana.
Konsolidirane demokracije su Slovenija, Slovačka, Češka te tri baltičke republike. U društvu Hrvatske kao polukonsolidirane demokracije su još Bugarska, Rumunjska i Poljska, koje su sve dobile više od hrvatska 54 boda od 100. Lošije stoje države poput Srbije, BiH te niza euroazijskih bivših sovjetskih republika.
Demokratska prava i vrijednosti u padu otkad je vlast preuzeo Plenković
U odnosu na prošlogodišnji izvještaj, stanje demokracije u Hrvatskoj stagnira. Proteklih godina u Hrvatskoj je stanje demokracije bilo manje-više nepromijenjeno (i loše), a Freedom House je svojedobno konstatirao da su se demokratska prava i vrijednosti u Hrvatskoj počeli smanjivati u isto vrijeme kada je na vlast došla vlada Andreja Plenkovića.
Freedom House nije još objavio pojedinačne izvještaje za svaku zemlju koju pokriva projekt Nations in Transit pa ćemo tek vidjeti što se konkretno zamjera stanju demokracije u Hrvatskoj. Iako, može se pretpostaviti da će se navesti smanjivanje slobode medija, što je jedna od konstanti Plenkovićeve vladavine.
Utjecaj pandemije na demokraciju
"Neuspjeh postojećih institucija da se pozabave hitnim društvenim problemima, sve veća polarizacija i rastuća nejednakost potaknuli su nesigurnost i bijes kod građana, a loše upravljanje pandemijom covida-19 vodećih svjetskih demokracija pružilo je dodatnu hranu onima koji su zainteresirani za iskorištavanje razočaranja tradicionalnih pobornika demokratske uprave", ističe se.
Dvije zemlje, Poljska i Mađarska, ističu se neusporedivim demokratskim pogoršanjem tijekom proteklog desetljeća, smatra Freedom House.
"Mađarska je doživjela najveći pad demokratskih vrijednosti i sloboda ikad izmjeren u tranzicijskim zemljama, strmoglavo prolazeći od konsolidirane demokracije, preko polukonsolidirane, da bi prošle godine postala hibridni režim. Poljska je još uvijek kategorizirana kao polukonsolidirana demokracija, ali njezin je pad tijekom posljednjih pet godina bio strmiji od mađarskog", stoji u izvještaju Freedom Housea.
"Vladajuće stranke u Budimpešti i Varšavi dugo se oponašaju u suzbijanju autonomije pravosuđa, neovisnih medija, građanskog sektora i ranjive manjinske populacije. Međutim, nedavno su prešli s napada na liberalna načela koja podupiru demokraciju pri postavljanju novih normi i otvorenom širenju antidemokratske prakse."
Povećana izlaznost kao pozitivan trend
Relativno dobra vijest je što u nekim zemljama građani glasaju u dovoljno velikom broju da osujete napore vladajućih usmjerene zastrašivanju i manipulacijama.
"Na Kosovu je izlaznost na izborima porasla za 3.4 postotna boda u 2019. i 7.7 u 2021. u odnosu na parlamentarne izbore 2017. Izlaznost je porasla preko 60 posto u Slovačkoj prvi put od 2002. Rekordi su srušeni u Crnoj Gori, gdje je gotovo 77 posto registriranih birača sudjelovalo na prošlogodišnjim izborima, te među dijasporom u Moldaviji, koja je činila 15 posto glasova danih u prvom krugu predsjedničkih izbora 2020. Te su brojke posebno zapanjujuće u svjetlu pandemije covida-19, koji je pridonio povijesno niskom sudjelovanju birača na izborima u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj. Pandemija je također smanjila odaziv na bosanskim lokalnim izborima, ali samo za skromnih 1 do 2 posto", ističe se u izvještaju Nations in Transit.