Novi sindikat: Minimalna plaća trebala bi biti dostojanstvena - 10.400 kuna

Foto: Robert Anic/PIXSELL

NOVI sindikat predstavio je preliminarne rezultate istraživanja o uvjetima rada u Hrvatskoj, prema kojima je samo četvrtina radnika sindikalno organizirana te radnici nisu zadovoljni ni plaćama, ni radnim vremenom, ni sigurnošću na radnom mjestu.

 

"Prvo što smo izdvojili kao bitno u rezultatima je pad gustoće sindikalne organiziranosti, koji je u zadnjih 15 godina očit. Zadnji službeni rezultati govore da je gustoća sindikalne organiziranosti pala s 38 na 25 posto. Danas je samo četvrtina radnika sindikalno organizirana", rekao je predsjednik Novog sindikata Mario Iveković.

Istraživanje je provedeno u okviru projekta Zadovoljan radnik - uspješan poslodavac, koji provodi Novi sindikat. Projekt je sufinanciran sredstvima EU, a istraživanje su proveli znanstvenici s Odjela za socijalne odnose Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Iveković ocjenjuje kako je Hrvatska po sindikalnoj organiziranosti tradicionalno bila puno bolja jer je nekad u sindikatima bilo preko 50, pa čak i do 60 posto radnika.

"Posebno je došlo do pada organiziranosti nakon usvajanja zadnjeg Zakona o reprezentativnosti sindikata i udruga poslodavaca, koji je nanio veliku štetu sindikalnom pokretu u Hrvatskoj", ustvrdio je Iveković.

"Hrvatska zapravo nije izašla iz krize od 2008. godine"

Drugi podatak istraživanja odnosi se na broj osiguranika po osnovi rada, gdje se vidi kako Hrvatska zapravo nije izašla ni iz one krize koja je počela 2008. godine.

"Još uvijek nismo po broju osiguranika dosegli razinu iz 2008. godine. Došli smo do 100.000 osiguranika manje. Vlada se često hvali da smo jako dobri i puno je više zaposlenih, to nije istina, još nismo došli do razine iz 2008. godine, a zatekla nas je nova kriza", navodi Iveković.

Pokazatelji broja nezaposlenih su nešto bolji, 2008. godine u Hrvatskoj je bilo 236.000 nezaposlenih, a danas ih je oko 150.000.

"S obzirom na pad broja osiguranika, vrlo je jasno da to nisu ljudi koji su zaposleni u Hrvatskoj, nego u Njemačkoj, Irskoj, Belgiji i tako dalje", kaže Iveković.

Sindikalisti su također predstavili podatke prema kojima je Hrvatska na posljednjem mjestu u EU po sigurnosti radnog mjesta, odnosno po broju ugovora na neodređeno, gdje nam je postotak najniži.

Po pitanju minimalne plaće, o kojoj se raspravlja i na razini EU, gdje je dogovoreno stvaranje direktive o razini minimalne plaće da bude 60 posto od prosjeka, Novi sindikat se s time ne slaže.

"Mi imamo problem s time, to je kriterij koji je odgovarajući za zapadnoeuropske države zato što su njihove prosječne plaće daleko veće od naših. U Hrvatskoj 60 posto od prosječne nikako ne može biti adekvatna minimalna plaća", smatra Iveković.

"Za dostojanstvenu plaću"

Osvrnuo se i na "dostojanstvenu plaću", o kojoj je Novi sindikat već govorio ove godine u sklopu svoje kampanje Clean Clothes, koju vodi na razini EU.

"Mi smatramo da je dostojanstvena plaća ono što bi trebala biti minimalna plaća. Plaća kojom radnik može osigurati sebi i svojoj obitelji dostojanstven život, mi to još imamo i u Ustavu. Istina je da je ova vlada dizala minimalnu plaću po pet posto nekoliko puta i napravili su značajan pomak, ali mi smo još uvijek daleko od dostojanstvene plaće", ističe Iveković.

"Dostojanstvena plaća u Hrvatskoj trebala bi biti 10.400 kuna"

Prema njihovom istraživanju iz 2018. godine, dostojanstvena plaća u Hrvatskoj trebala bi biti 10.400 kuna neto. 

U istraživanju je provedeno i ispitivanje radnika o zadovoljstvu uvjetima rada, poput plaće, gdje su sezonski i ostali radnici nezadovoljni svojim plaćama, a prosječna ocjena je 2.2. Radnici sa sigurnim ugovorima ocijenili su svoje radno vrijeme s 2.8, dok su oni sezonski dali 2.1.

Iz Sindikata smatraju da bi se u izmjenama Zakona o radu trebalo pobrinuti o zadovoljstvu radnika radnim vremenom, uvjetima rada i sigurnosti na radnom mjestu.

 

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.