Foto: Hina, Guliver image/Getty images/Obiteljska fotografija
Skupljao marke i bio u borbenom kampu
Riječ je o još jednoj nevjerojatnoj blamaži hrvatskog pravosuđa o čemu uvelike pišu i čude se švicarski mediji. HDZ-ov ministar pravosuđa za sada ne želi odgovarati na detaljna pitanja portala Index, a slučaj je, čini se, prilično jasan.
No, krenimo redom.
Po međunarodnoj tjeralici Republike Turske Nurettin Oral uhićen je na graničnom prijelazu Bajakovo dana 18. srpnja 2017. godine. Turska ga tereti za "povredu nacionalnog jedinstva i teritorijalnog integriteta"!?
Prva odluka Županijskog suda o neizručenju Nurettina Orala
Naime, Oral je prema tumačenju turskog pravosuđa tražen zbog počinjenja kaznenih djela terorizma koje je počinio kao Kurd, odnosno kao pripadnik Radničke Partije Kurdistana. Prema optužnici, Oral je 1997. godine skupljao priloge od 20 do 100 njemačkih maraka za terorističku aktivnost u Turskoj te se tereti da je prošao "borbenu i političku obuku" u kampu u sjevernom Iraku.
Stradao u sukobu između kurdskih frakcija
Tijekom jednog od napada turskih oružanih snaga na kampove u sjevernom Iraku poginulo je deset pripadnika turskih vojnih snaga, a šest ih je ranjeno. Oral je optužen da je sudjelovao u tim borbama.
Oral je i uhićen 1999. godine i bio je tri godine i četiri mjeseca u iračkom zatvoru. No, nije uhićen zbog sukoba s turskim vojnicima koji su provodili oružanu akciju u stranoj zemlji, već zbog toga što je kao član Radničke partije Kurdistana sudjelovao u borbama protiv Demokratske partije Kurdistan.
Uhitili ga iako je imao važeće švicarske dokumente
Iz zatvora ga iračka strana pušta 2002. godine, a odande se domogao Europe. Tri godine kasnije, od 2005. godine, kao izbjeglici mu je priznat i politički azil u Švicarskoj. Ondje je zasnovao obitelj, ima suprugu i djecu od 5 i 7 godina. Na Bajakovu je zaustavljen nakon što je s važećim švicarskim putnim dokumentima putovao na jedno vjenčanje. Od srpnja se nalazi u osječkom zatvoru.
Vrhovni sud vraća sve na ponovni postupak
Županijski sud u Vukovaru prvo je 22. kolovoza odbio zahtjev za izručenjem s obrazloženjem kako Oral ima politički azil u Švicarskoj.
Prva presuda protiv izručenja: U Turskoj bi bio kažnjen zbog svoje nacionalnosti
"Okolnost da je izručenik pripadnik kurdskog naroda, kao i da pripada Radničkoj partiji Kurdistana, koju su vlasti Republike Turske proglasile terorističkom organizacijom, što je opće poznato, da je izručenik iz tih razloga izbjegao u Švicarsku konfederaciju gdje je ostvario status priznatog izbjeglice s azilom, upućuje na opravdanu pretpostavku, obzirom na naprijed navedeno, odnose Republike Turske i kurdskog naroda, odnosno Radničke partije Kurdistana, da bi isti bio progonjen ili kažnjen zbog svoje pripadnosti kurdskom narodu, pripadnosti Radničkoj partiji Kurdistana, uslijed čega nema mjesta izručenja istog, sudbenim tijelom Republike Turske pa je zamolbu Republike Turske valjalo odbiti", stajalo je u obrazloženju Županijskog suda u Vukovaru. No, DORH se na to rješenje žalio Vrhovnom sudu koji je postupak vratio opet na Županijski sud.
Naime, Vrhovni je sud 19. rujna donio presudu u kojoj stoji da sud mora utvrditi, bez obzira na politički azil u Švicarskoj, je li riječ o "čistom političkom kaznenom djelu ili relativno političkom kaznenom djelu"! U listopadu Županijski sud u Vukovaru odlučio je da Orala ipak treba izručiti Turskoj.
Terete ga za "remećenje državnog jedinstva"
Na tu odluku žalila se vukovarska odvjetnica Sadra Dražić Karalić koja tvrdi da je Županijski sud u Vukovaru propustio priznati da Oral ima status priznatog izbjeglice s azilom te valjani putni dokument. O Oralovom statusu švicarsko veleposlanstvo detaljno je obavijestilo hrvatsku stranu još 26. srpnja, tjedan dana nakon što je uhićen na Bajakovu.
Sud je isto tako propustio primijeniti Konvenciju o statusu izbjeglica u kojoj stoji da se izbjeglicu ne može vratiti na teritorij gdje bi njegov život ili sloboda bili ugroženi zbog rasnih, vjerskih ili nacionalnih razloga.
"Iz dokumentacije koju je dostavila Turska za izručenje Orala proizlazi da mu se stavlja na teret i kazneno djelo "remećenje državnog jedinstva i teritorijalnog integriteta države". Takvo kazneno djelo ni u kojem slučaju ne može biti kazneno djelo terorizma, a takvog kaznenog djela nema ni u kaznenom zakonu Republike Hrvatske", objašnjava odvjetnica Dražić Karalić, dodajući kako su za Orala u Turskoj, zbog izvanrednog stanja, nadležna dva izvanredna suda i to Sud sigurnosti države i Teški kazneni sud. Riječ je o specijalnim sudovima, a izručivanje za suđenje pred takvim sudovima je zabranjeno.
Sve je na Bošnjakoviću, a on ne zna što bi
Vrhovni sud odlučio je na kraju u korist izručenja, no konačnu odluku o dopuštenosti izručenja mora donijeti ministar pravosuđa.
Odluka o izručenju koja ignorira švicarski azil
"Ministar pravosuđa zasigurno će razmotriti i bitne interese Republike Hrvatske kao i navode izručenika o eventualnoj mogućnosti da bude diskriminiran s obzirom na svoju nacionalnu pripadnost", stoji u presudi Vrhovnog suda. Upitali smo jučer ministra Bošnjakovića o detaljima ovog slučaja, no tek danas popodne dobili smo nešto što se teško može nazvati odgovorom.
"Postupak odlučivanja o molbi za izručenje je u tijeku", birokratski je odgovor iz Ministarstva pravosuđa koje se poziva na članak 57. Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći kojim je utvrđeno da je udovoljeno zakonskim pretpostavkama za izručenje, zajedno sa spisom predmeta dostavlja Ministarstvu pravosuđa te po zaprimanju navedenog ministar pravosuđa donosi rješenje kojim dopušta ili ne dopušta izručenje.
Odlučit će ministar, ali se ne zna kad
Naravno, njihov odgovor ima i posebni dodatak.
"Rok za donošenje rješenja kojim se dopušta ili ne dopušta izručenje nije propisan", kažu nam na kraju iz Ministarstva pravosuđa.
Kao što smo napisali u uvodu, švicarski mediji detaljno prate ovaj slučaj. SRF, švicarski televizijski kanal, jedan od tri javna kanala na njemačkom jeziku u toj zemlji, u svom se prilogu otvoreno pita kako je moguće da Hrvatska uopće razmišlja o izručenju kurdskog izbjeglice Turskoj.
Švicarci upozorili Hrvatsku
"Situacija s ljudskim pravima u Turskoj je vrlo, vrlo teška. Mnogi nevini ljudi mučeni su njihovim zatvorima", rekla je Oralova supruga Huhi Oral. Švicarske vlasti potvrdile su kako su obavijestile Hrvatsku te napominju kako je Hrvatska dužna kao članica Europske unije i kao članica Vijeća Europe poštovati Povelju o temeljnim ljudskim pravima.
Podsjetimo kako Europski parlament oštro kritizira Tursku zbog stanja ljudskih prava i slobode medija. Na to već godinama ukazuju aktivisti i međunarodne novinarske udruge.