HRVATSKA je u posljednjih 10 godina ostala bez gotovo 400.000 stanovnika, kako su pokazali prvi rezultati Popisa 2021. Osim što već dugi niz godina imamo više umrlih nego rođenih, najveći razlog ovolikog pada je iseljavanje. Najveći pad broja stanovnika u odnosu na popis iz 2011. zabilježen je u ovih pet županija u postocima: Vukovarsko-srijemskoj (-19.54), Sisačko-moslavačkoj (-18.49), Brodsko-posavskoj (-17.53), Požeško-slavonskoj (- 7.45) i Virovitičko-podravskoj županiji (-16.71).
Index je razgovarao s dvije obitelji koje su iselile iz Hrvatske. Obje su iz Virovitičko-podravske županije koja je u top pet županija koje su ostale bez najvećeg broja stanovnika. Četveročlana obitelj iz Virovitice napustila je Hrvatsku 2016. godine, a kao mjesto za novi početak odabrali su Njemačku. Druga se obitelj na odlazak iz Virovitice odlučila prije tri godine, a preselila je u Švedsku.
I jedni i drugi ispričali su nam svoju priču, otkrili su nam što ih je ponukalo na odlazak iz Hrvatske, kakav im je život u novoj zemlji, a zaključak im je da su sad sretniji, da imaju kvalitetniji i bolji život nego što su ga imali u Hrvatskoj.
Evo kakav je život četveročlane obitelji u Njemačkoj
Martina Rajnović u Njemačku je odselila 2016. godine sa suprugom i dvojicom sinova. Stariji je u trenu kad su se preselili u Njemačku imao pet i pol godina, a mlađi tek godinu i pol. Obitelj se u Njemačkoj proširila za još jednog člana - prije godinu dana u njihovu obitelj stigao je pas Yoshi, američka akita koja je postala obožavani član obitelji.
"Svi zajedno odselili smo u siječnju 2016. Preseljenje smo pripremali više od pola godine i uz pomoć prijateljice iz djetinjstva, stigli smo u Mönchengladbach. Prva dva tjedna smo živjeli u apartmanu dok nismo pronašli stan", kazala nam je na početku razgovora Martina Rajnović.
Nakon što su dobili, kako navodi, njemačku adresu, prvo je suprug počeo raditi. Na odlazak su se, dodaje, odlučili zbog više razloga, iako su oboje bili zaposleni, radili su u državnim tvrtkama s ugovorom za stalno.
Razlozi za odlazak, jedan je bio presudan
"Odlučili smo otići jer je situacija bila sve nepodnošljivija što se tiče političke situacije, budućnosti naše djece, a na kraju nam je kao razlog za odlazak prevagnula suprugova dijagnoza, a koja je više-manje u Hrvatskoj nepoznata i ovdje je dobio bolju liječničku skrb", istaknula je Martina Rajnović u razgovoru za Index.
U njemačkoj pokrajini gdje stanuju zakon je, kaže, takav da sva djeca koja do 30. rujna navršavaju 6 godina moraju u školu pa je tako isti zakon i njih obvezao. Stariji sin im je krenuo u školu čim su doselili u Njemačku.
"Iako bez znanja ijedne riječi njemačkog, stariji sin je odmah morao krenuti u školu. Srećom je znao čitati. Prvu godinu je išao na dodatnu nastavu njemačkog, a poslije nastave je imao boravak zvani Ogata, kako bi se više družio s djecom i savladao jezik. I vrlo brzo je u tome uspio", ispričala nam je Martina.
"Stvari su krenule na bolje kad se kod nas u gradu otvorio Amazon"
Ona na početku, navodi, nije mogla raditi puno radno vrijeme zbog mlađeg sina koji još nije mogao krenuti u vrtić zbog svoje dobi. Kad je napunio tri godine, upisali su ga u vrtić, a Martina je nakon toga krenula u potragu za poslom.
"Ni to nije bilo baš jednostavno jer vrtić najranije otvara svoja vrata u 7 sati, a većina firmi, a pogotovo u onima gdje nije baš potreban savršeni njemački, ima radno vrijeme od 6 ili čak ranije. Stvari su krenule na bolje kad se kod nas u gradu otvorio Amazon i kad su uveli noćne smjene", kazala nam je.
Prošle su dvije godine kako ondje radi i zadovoljna je. Trenutno radi kao instruktor tako što nove kolege uči poslu te ispravlja njihove greške. "Učim ih kako pravilno raditi u procesu. Zaposlena sam za stalno i koristim se podjednako i njemačkim i engleskim s obzirom na to da imamo jako puno kolega koji govore isključivo engleskim jezikom", navodi Martina.
O razlikama između Njemačke i Hrvatske
Razlika između Hrvatske i Njemačke je, dodaje, ne samo u činjenici da bolje zarađuju već i u tome što tamo, dodaje, nema tolike bojazni i straha da ćeš ostati nezaštićen, bez posla, navodeći kako sve puno bolje funkcionira u Njemačkoj.
"Uglavnom, tu nam je jednostavnije živjeti. Njemački sistem je puno bolji i lakši nego u Hrvatskoj. Evo primjera, odlazak kod zubara. Prvi susret sa zubarom je razgovor i nakon toga slikanje svih zuba kako bi se vidjelo njihovo stanje. Svaki drugi odlazak zubaru se točno zna što se napravilo prije, što je još potrebno, da ne govorim kako je tu najnormalnija stvar dobiti anesteziju", istaknula je.
Navodi i suprugov primjer kad odlazi na kontrole kod svog specijalista, gdje mu, dodaje, na istom mjestu izvadi krv, a ubrzo dobiva nalaze i s njima odmah odlazi na kontrolu. Pitali smo je razmišljaju li ikad o povratku u Hrvatsku.
"Sad živimo, mogu reći, bolje i na neki način puno zadovoljnije, a i osjećaj vrijednosti je veći"
"Samo ako osvojimo Eurojackpot. Naravno da se o tome uvijek sanja, ako ne prije, onda u mirovni, ali za sada to nadoknađujemo putovanjima nekoliko puta godišnje u posjet roditeljima i familiji. Prvenstveno zbog djece, ali i nas samih", kaže.
"Uglavnom, sad živimo, mogu reći, bolje i na neki način puno zadovoljnije, a i osjećaj vrijednosti je veći. Odlazimo na izlete, u shopping, često navratimo do Nizozemske, a ni Belgija nam nije daleko", ispričala nam je Martina, koja sa svojom obitelji, dodaje, živi bolje i ispunjenije nego prije.
Bračni par odselio u Švedsku prije tri godine
Na odlazak iz Hrvatske prije tri godine odlučio se i bračni par Gerić iz Virovitice. Kao mjesto za novi početak odabrali su Skandinaviju i tako su se preselili u Švedsku. Njihovu priču Indexu je ispričala Sanela Laslo Gerić, koja kaže da su otišli u potrazi za boljim životom.
"Prvo smo prije tri godine odselili u Stockholm i to na poziv jednog poznanika, da bi se kasnije preselili u jedan manji grad. Na odlazak smo se odlučili jer smo vidjeli da što god pokušavali u Hrvatskoj ne uspijeva. Tri glavna razloga za odlazak su politika, sistem i plaće koje su jednostavno premale i nemaš uvjeta za normalan život, već samo za dugove", rekla nam je Sanela Laslo Gerić.
"U vlastitoj zemlji si s našom plaćom nismo mogli priuštiti godišnji na moru"
"Žalosno je da si nakon cijele godine rada ne možeš priuštiti godišnji od tjedan dana na moru u svojoj zemlji. Žalosno da su ljudi koji žive 2500 km dalje od Hrvatske posjetili i vidjeli više mjesta u Hrvatskoj nego ja koja sam tamo živjela od rođenja. Nigdje nije idealno, da se razumijemo, ali drugačije je kad sistem funkcionira i kad se poštuje radnik", istaknula je Sanela.
Navodi kako su najveće razlike između Hrvatske i Švedske upravo u odnosu poslodavca prema radniku. "U Švedskoj se radnik pošteno plati za svoj rad. To je najveća razlika između Hrvatske i Švedske. Idealna je zemlja za obitelji s djecom i uživanje u prekrasnoj prirodi i koja se trudi živjeti zdravim načinom života", kazala nam je.
Suprug se zaposlio čim su doselili, a ona mjesec dana kasnije
Suprug je počeo raditi čim su doselili u Švedsku, dok je ona pronašla posao mjesec dana nakon dolaska. Što se tiče troškova života, oni su, navodi, veći nego u Hrvatskoj, ali je s druge strane i plaća puno veća.
"Plaćamo najam stana i kad sve troškove podmirimo, opet možemo živjeti normalno cijeli mjesec, za razliku od Hrvatske gdje nisam morala plaćati stan, a od plaće nisam mogla podmiriti sva davanja i živjeti cijeli mjesec", navodi Sanela.
"Kvaliteta života je ovdje bolja, kao i financije, ali da se razumijemo, svatko bi želio živjeti u svojoj državi u kojoj nisi stranac, gdje svi pričaju tvoj jezik, gdje imaš svoju obitelj i prijatelje i, naravno, gdje radiš, a da imaš plaću koja je dovoljna za normalan život", dodaje.
"Ovdje me više poštuju i cijene kao radnika nego u mojoj zemlji"
U Hrvatskoj je završila srednju ekonomsku školu, ali dodaje kako nažalost nikad nije radila u struci, već samo na poslovima trgovca. "U Švedskoj čistim, radim u košarkaškoj dvorani. Ovdje me kao čistačicu više poštuju i cijene kao radnika nego u mojoj zemlji. Moj muž je u Hrvatskoj radio završne poslove u građevini, a to radi i ovdje", kazala nam je Sanela.
Zasad ni ne pomišljaju o povratku u Hrvatsku, a za kasnije, kaže nam, ne zna. "Svatko bi stvarno volio živjeti svojoj zemlji, ali kad bi ti ta zemlja isto priuštila kao što nam sad pruža Švedska", navodi na kraju našeg razgovora.