INSTITUT za javne financije već sedam godina analizira proračunsku transparentnost hrvatskih županija, gradova i općina, a danas je predstavio rezultate najnovijeg ciklusa istraživanja, koje je trajalo od studenog 2020. do travnja ove godine.
Prosječna proračunska transparentnost svih hrvatskih lokalnih jedinica izražena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim stranicama iznosi 4.5 od mogućih 5. Sve županije objavile su svih 5 traženih dokumenata, gradovi prosječno 4.7 dokumenata, a općine prosječno 4.4 dokumenta.
Na stranicama Instituta za javne financije objavljena je interaktivna karta s podacima o svih 576 županija, gradova i općina, gdje se nalazi i detaljniji opis rezultata ovogodišnje analize. No usprkos odličnim prosjecima, još uvijek 8 posto, tj. 10 gradova, i 16 posto, tj. 68 općina, ne objavljuje sva tri dokumenta za koje postoji zakonska obveza objave, a čak 20 posto gradova i 31 posto općina ne objavljuje dva dokumenta koje im je Ministarstvo financija preporučilo objavljivati.
"Prvi, ali temeljni korak prema potpunoj transparentnosti"
"Cilj istraživanja je utvrditi objavljuju li sve županije, gradovi i općine svake godine pravovremeno pet ključnih proračunskih dokumenata na svojim mrežnim stranicama. Jako smo zadovoljni jer vidimo da se stanje iz godine u godinu poboljšava. To znači da u sve više lokalnih jedinica građani, vijećnici i novinari imaju mogućnost uključivanja u donošenje odluka o lokalnim proračunima", izjavila je Mihaela Bronić, voditeljica istraživanja koje proizlazi iz projekta Isplati li se transparentnost? Politički i socioekonomski učinci transparentnosti proračuna lokalnih jedinca u Hrvatskoj, a koji financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).
Bronić je naglasila da puka objava pet ključnih proračunskih dokumenata - izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna za 2019., izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2020., prijedlog proračuna za 2021., izglasani proračun za 2021. te proračunski vodič za građane za 2021., ne znači da su te jedinice apsolutno proračunski transparentne ni da im je vodstvo apsolutno proračunski odgovorno, nego je samo potvrda da su se pridržavale zakona i preporuka Ministarstva financija.
"Objava ovih pet ključnih proračunskih dokumenata može se smatrati tek prvim, ali temeljnim korakom prema potpunijoj transparentnosti i participaciji građana, odnosno neophodnim preduvjetom za educiranje građana i njihovo uključivanje u lokalne proračunske procese. Samo se proračunski obrazovani i pravovremeno informirani građani, vijećnici i novinari mogu konstruktivno uključiti u odlučivanje o prikupljanju i potrošnji lokalnih sredstava te u kontrolu odgovornosti lokalnih vlasti", kazala je Bronić.
U sedam ciklusa istraživanja prosječna proračunska transparentnost svih županija, gradova i općina porasla je s 1.8 u prvom na 4.5 u ovom, posljednjem ciklusu. Pomaci su primjetni kod svih vrsta jedinica za sve proračunske dokumente, a to najbolje prikazuje objava proračuna za građane - 2015. ga je objavilo samo 1 posto općina, a 2021. čak 80 posto.