VLADA predloženo restrukturiranje Uljanik Grupe ne može podržati jer bi ono značilo veliku financijsku izloženost države i ostaje otvorena za traženje dodatnih rješenja za brodogradilišta u Puli i Rijeci, rekao je na vladinoj sjednici premijer Andrej Plenković.
Plenković je podsjetio da su prošli tjedan javnosti predstavljene brojke troškova restrukturiranja koje bi išle na teret poreznih obveznika.
Troškovi restrukturiranja bili bi do 10 milijardi kuna
Prema ponudi strateškog partnera (Brodosplita u vlasništvu Tomislava Debeljaka), ukupni troškovi restrukturiranja u maksimalističkoj varijanti iznosili bi 10,8 milijardi kuna, a minimalna varijanta bi bila oko 7,5 milijardi kuna, rekao je.
"Provođenje ovakvog programa restrukturiranja od vlade odnosno države zahtijevalo bi dodatno veliko i izdašno financijsko izlaganje, a bilo bi i nedvojbeno veliko opterećenje za sve hrvatske građane i za sve porezne obveznike. S obzirom na sve okolnosti, to nas upućuje na zaključak da je održivost predloženog koncepta restrukturiranja upitna, slijedom čega vlada u ovom trenutku ovakvo restrukturiranje ne može podržati i ostajemo otvoreni da tražimo dodatna rješenja za brodogradilišta u Puli i Rijeci", rekao je premijer na početku današnje sjednice vlade.
Od 1992. do 2017. utrošeno 31,7 milijardi kuna za sanaciju brodogradilišta
Podsjetio je da je od 1992. do 2017. ukupno utrošeno 31,7 milijardi kuna za sanaciju brodogradilišta ili državne potpore. Od toga se 4,3 milijarde kuna odnose na pulski Uljanik, a devet milijardi kuna na riječki 3. maj, ili ukupno 13,3 milijarde kuna za sadašnju Uljanik Grupu.
"To govori o velikoj solidarnosti svih hrvatskih građana prema brodograđevnoj industriji uopće, a osobito prema Puli i Rijeci", istaknuo je Plenković.
Iz proračuna plaćeno 3,1 milijardu kuna jamstava
Po podacima koje je iznio, ukupna izloženost države prema Uljanik Grupi na dan 15. listopada prošle godine iznosila je 4,3 milijarde kuna, a kako grupa nije mogla servisirati obveze, otkazani su ugovori pa je na temelju protestiranih državnih jamstava do 11. ožujka ove godine iz državnog proračuna ukupno isplaćeno 3,1 milijardu kuna.
"Sve ove isplate napravljene su u dogovoru i koordinaciji s Državnim odvjetništvom, svi su ti ugovori još jednom pregledani i verificirani. Država, jednom kad izda ovakvu vrstu jamstava, ovdje govorimo o jamstvu za brodove, nema opciju da svoju obvezu ne realizira", rekao je premijer.
Istaknuo je i da je vlada, radeći na pitanju hrvatske brodogradnje, sagledavala krizu u Uljaniku sa svih aspekata - političkih, ekonomskih, financijskih, socijalnih, regionalnih, strukturnih - te je u situaciji da donese odluku koja je "odgovorna i branjiva u svim tim aspektima".
Po riječima premijera, vlada je pokazala dobru volju prema sindikatima i radnicima prošle godine u želji da se održi brodogradnja u Puli i Rijeci.
Vlada lani dala stotine milijuna kuna jamstava
Pritom je podsjetio da je vlada u siječnju prošle godine, uz prethodnu konzultaciju s Europskom komisijom, odobrila potporu za sanaciju brodogradilišta Uljanik, odnosno država je dala jamstvo za zajam (rescue-aid) u iznosu od 716 milijuna kuna.
"Ta potpora za sanaciju osigurala je plaće radnicima i 3. maja i Uljanika te omogućila završetak dva broda s kojih su skinuta državna jamstva i trebala je stvoriti temelje i pretpostavke za daljnje restrukturiranje", rekao je premijer.
No podsjetio je i da prošle godine sa strateškim partnerom, koji je bila odabrala Uprava Uljanika (Kermas energija u vlasništvu Danka Končara), nije izrađen prihvatljiv plan restrukturiranja, odnosno plan koji bi bio prihvatljiv i resorima vlade i Europskoj komisiji te je vlada dala podršku novoj Upravi Uljanika u pronalasku novog strateškog partnera.
Odgođen stečaj 3. maja
Ukupni dug 3. maja, zbog kojega je blokiran račun tog brodogradilišta, na današnji dan je 92,4 milijuna kuna, od čega je dug za plaće radnika 18,6 milijuna kuna, rečeno je u četvrtak na Trgovačkom sudu u Rijeci, na kojemu je ponovno odgođeno ročište u sklopu prethodnog postupka radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka te zakazano za 17. travnja.
Sutkinja Liljana Ugrin ročište je odgodila uz suglasnost predstavnika radnika i Nadzornog odbora 3. maja, Uljanika te privremenog stečajnog upravitelja za 3. maj.
"Ako vlada u međuvremenu donese odluku da se neće ići u spašavanje 3. maja, ročište mogu zakazati i telefonom, da ne čekamo 17. travnja", kazala je sutkinja.
Kako je navela, obveze za plaće su 18,6 milijuna kuna, nešto manje nego ranije, jer je dijelu radnika isplaćena razlika plaća za listopad. Država potražuje 10,8 milijuna kuna, HEP 8,4 milijuna kuna, a ostali dobavljači 54,7 milijuna kuna.
U sudnici je izneseno više prijedloga, za kraće i dulje odgađanje ročišta. Privremeni stečajni upravitelj Zdravko Čupković rekao je da se protivi otvaranju stečaja na današnjem ročištu i predložio da se ročište odgodi za dva tjedna, dok državna tijela ne utvrde mogućnost restrukturiranja hrvatske brodogradnje.
"Mi radnici smo žrtve u svemu ovome"
Predsjednik Uprave Uljanika Emil Bulić rekao je da je protiv stečaja, i zamolio još vremena za osiguranje likvidnosti, kazavši da je 3. maj dio rješenja koje se traži. Rekao je i to da su u tijeku razgovori s mjerodavnim institucijama i da očekuje povratne informacije.
Predsjednik Sindikalnog odbora za opstojnost 3. maja Juraj Šoljić, koji je na ročištu bio kao predstavnik 3. maja, tj. kao član Nadzornog odbora 3. maja u kojemu predstavlja radnike, izjavio je nakon ročišta da sada ima dovoljno vremena te je vladi uputio poziv da danas, sutra ili u ponedjeljak na hitnoj sjednici donese konačnu odluku što će biti s 3. majem.
"Dovoljno je vremena da sve sagledaju i donesu odluku. Mi radnici 3. maja, kao žrtve u svemu ovome, zahtijevamo da se donese razumna odluka za 3. maj, da opstane. Kao sindikalac, molim vladu da donese pravednu odluku za 3. maj", rekao je.
Na pitanje je li vlada danas htjela izbjeći odgovornost i na sebe preuzeti odluku o stečaju, Šoljić je rekao da se odluka mogla samo odgoditi, no da se mora donijeti. "Žalosno je da radnici još dva tjedna moraju dolaziti na posao, trošiti svoj i novac supružnika da bi dolazili na posao. Molim vladu da danas, sutra ili u ponedjeljak donese odluku", kazao je Šoljić.
Na pitanje o navodima u nekim medijima da je i on jedan od osumnjičenika u istrazi u aferi Uljanik, Šoljić je rekao da je nazvao USKOK, u kojemu je bio na raznim razgovorima kao svjedok, te da je to demantirano. Dodao je da je riječ o dezinformaciji, da nije osumnjičenik.
Član Sindikalnog odbora Boris Bučanac istaknuo je da nisu zadovoljni s prolongiranjem odluke vlade, da smatra da je to ravno izdaji, da sve što je vlada radila nije interesu trećemajaca ni građana Hrvatske. "Smatram da su sve informacije imali odavno ili su trebali imati, a sve što sada rade trebalo je davno napraviti, proučiti i donijeti odluke. Ovo je sramota za nas jer se osjećamo kao građani drugog reda, zahvaljujući hrvatskoj vladi", rekao je Bučanac.
Predsjednik Uprave nije došao na ročište jer je uhićen
Predsjednik Uprave Maksimilijan Percan uhićen je i osumnjičen je s još 11 osoba u aferi Uljanik, pa danas nije mogao doći na ročište.
Prijedlog za otvaranje stečaja nad Brodogradilištem 3. maj, koji je dio Uljanik Grupe, krajem prošle godine je podnijela Fina, i to zbog evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u neprekinutom razdoblju od 120 dana. Tada je bila riječ o iznosu nešto većem od 72 milijuna kuna. U međuvremenu je, pak, iznos blokade rastao pa su podaci od 12. ožujka govorili o dugu od 91 milijuna kuna, od kojih se 18,7 milijuna kuna odnosi na plaće radnika.
Ročište o tome hoće li 3.maj u stečaj do sada je već nekoliko puta odgađano. Najprije je bilo zakazano za 6. veljače, ali je odgođeno za 26. veljače, potom za 12. ožujka, a tada za 28. ožujka. I zadnji je put ročište u prethodnom postupku odgođeno s objašnjenjem da će se pričekati dogovor o isplati plaća i nastavku proizvodnje.