UPRAVNO vijeće Dječje bolnice Srebrnjak za novog ravnatelja te bolnice izabralo je primarijusa Darka Richtera, umirovljenog liječnika koji je po struci specijalist pedijatrije i uži specijalist pedijatrijske alergologije. Nakon objave o njegovom imenovanju internet su preplavili screenshotovi njegovih odgovora na pitanja ljudi na zdravstvenom forumu.
Primarijus Richter dugi niz godina radio je kao pedijatar na Rebru, a nekoliko godina proveo je radeći i na Srebrnjaku. Danas je dao intervju za Index u kojem je otkrio zašto se prijavio na natječaj, što planira s bolnicom koja grca u dugovima, a osvrnuo nam se i na svoje odgovore koji su postali viralni.
Vi ste u mirovini, kako ste se odlučili prijaviti na natječaj za ravnatelja Srebrnjaka?
Ja sam u mirovini od 3. kolovoza 2020. Nisam tražio produženje ugovora. Budući da sam od 2003. do 2008. godine radio na Srebrnjaku, pratio sam što se ondje zbiva. Nogalo me tad lijepo primio, no otišao sam iz bolnice zbog neslaganja s njim. Ne znam zašto mu se nisam uklapao, on je tad oformio svoju kliku, koja je prema meni bila neugodno nastrojena. Tad sam se vratio na Rebro, odakle sam i otišao u mirovinu.
Iz daljine sam pratio što se događa na Srebrnjaku, znao sam da će se raspisati natječaj za ravnatelja kad su razriješili dr. Čulu. Onda je jedne večeri supruga na vijestima čula da uskoro istječu prijave za natječaj za ravnatelja. Bez puno razmišljanja napisao sam molbu, odnio je na poštu i poslao.
Zašto se niste slagali s dr. Nogalom?
Kad sam 2003. na poziv Nogala došao na Srebrnjak, smatrao sam da je to gradska dječja bolnica koja treba pokrivati alergološke i respiracijske probleme djece te da ta bolnica treba ostati u tim okvirima i u tome se smjeru i razvijati. Nogalo i njegova grupa počeli su razmišljati da od tog treba napraviti znanstveni centar pa se pričalo o kardiokirurgiji. To je za mene bila očita megalomanija koja je završila krahom između pokojnog Bandića i Nogala. Okvirno mogu zamišljati razloge i uzroke tog kraha, no na novinarima je da to istraže ili da se o tome očituju Grad kao vlasnik, odnosno ljudi koji su bili s tim upoznati, i Nogalo.
Jeste li upoznati s današnjim stanjem te bolnice, kakvo je ono?
Srebrnjak cijelo vrijeme gomila gubitke, oni su se dramatično pogoršali zadnjih godinu dana. Sad je situacija ta da je bolnica dužna koliko i njezino poslovanje vrijedi. Na web stranicama Srebrnjaka su dostupni podaci, godišnja financijska izvješća po kojima sam vidio da je bolnica u siječnju ove godine bila dužna 45 milijuna kuna. Ovo je mala bolnica i uspjela je ući u veći dug od svoje godišnje poslovne vrijednosti. S tim da je dug bolnice sad sigurno veći. To je katastrofalna situacija.
Znali ste za toliki dug, zašto ste se odlučili upustiti u to da budete na čelu bolnice?
Moj motiv prijave na natječaj je bio da tu bolnicu probam vratiti na normalni kolosijek jedne jasne, stručne aktivnosti, da to bude bolnica za djecu s alergijama i respiracijskim problemima. Tek nakon toga može se baviti istraživanjem. Svugdje se priča o znanosti, no očito je da prije toga treba postojati solidna stručna aktivnost, a ne da ne znamo osnove terapije, da vam po četiri liječnika pregledavaju dijete... Pa to je naručivanje od nemila do nedraga. Nije to samo bolest Srebrnjaka, te stvari treba posložiti.
Srebrnjak je dobio EU projekt Dječji centar za translacijsku medicinu za koji se govorilo da propada, što će biti s tim?
Riječ je o EU projektu koji ima neka pravila koja se kod nas smatraju nevažnima. Srebrnjak je dobio projekt, ali ni jedan euro iz EU. Taj se novac iz EU etapno vuče kako se projekt razvija. Prije toga morate uložiti svoj novac, a Srebrnjak nije mogao iz svog budžeta naći novac i očito je tu došlo do kraha. To trebaju objasniti Nogalo i Gradska uprava. Otprilike znam kako je to išlo jer znam mentalitet hrvatskog čovjeka i način funkcioniranja i kod nas se smatra da nešto nije bitno te da će se sve nekako politički urediti. EU zajednica neće dati novac ako se ne napravi što su zamislili. Ne može biti - dogovorit ćemo se mi, nije sve politika.
Kakav je Vaš plan za Srebrnjak?
Nisam čudotvorac, mogu početi uređivati sistematizaciju bolnice, broj zaposlenih, nabavu, učiniti sve da funkcioniraju ambulante te da ponovno sprijateljim ljude koji tamo rade. Da stabiliziram stvari na mjestima na kojima je došlo do napetosti, a dolazilo je cijelo vrijeme do napetih situacija. Zbog Nogala je iz Srebrnjaka otišlo bezbroj ljudi, vrhunskih stručnjaka, poznatih liječnika.
Sad dolazim u situaciju koju moram stabilizirati, moj jedini kriterij prema zaposlenicima je hoće li oni sudjelovati u stabilizaciji bolnice. Ja neću nikoga mobingirati, to ne znam niti se želim time baviti. Nitko se ne mora bojati kako ću se prema kome ponašati jer ću se prema svima ponašati jednako. Želim da svi skupa radimo na stabilizaciji bolnice. Da se počne normalno i stručno raditi. Bolnica sad ima problema u ustroju, i to u službenom i neslužbenom.
Dakle, službeno imate određen broj odjela i pročelnika istih, a neslužbeno se zna tko je glavni u bolnici. Po meni svi pročelnici trebaju biti ravnopravni i isti, svačiji glas se jednako treba uvažavati, a ne da se sluša samo jednog, kao što je to sad. To gaženje svakog reda i uređenja je hrvatska bolest, a mene zanima ovaj problem Srebrnjaka, gdje su stvari dovedene do krajnosti.
Nema tu posebnih genijalnosti, već se stvari moraju svesti na domaćinsko ponašanje, da bude normalna atmosfera među osobljem i da se stručno radi.
Koji su glavni problemi Srebrnjaka?
Veliki gubici. Pitanje je zašto bolnica generira tolike gubitke jer ona radi i servisira velik broj djece, ali prihodi od poslovanja su skoro ispod mogućnosti isplata plaće. Možete si misliti ostalo, osim plaća, moraju se platiti režije, hrana, puno je tu drugih stvari koje treba odrađivati.
Kad ćete stupiti na čelo ove dječje bolnice?
Jučer me na tu funkciju imenovalo Upravno vijeće. Oni su rekli da bi za tjedan dana, ako ne i više. Oni sad trebaju Gradskoj upravi podastrijeti svoj rezultat i čuti njihovo mišljenje.
Što očekujete od gradskih vlasti, što će reći na Vaše imenovanje?
Ako se grad s ovakvom odlukom Upravnog vijeća ne želi složiti, bilo bi neodgovorno od mene da se sad naguravam, to neću raditi. Ako grad smatra da mogu stabilizirati stvari, da odsad bolnica počne raditi pa da ne bude novih zaduživanja, onda sam za. Ove gubitke trebaju prvo sanirati.
Ja kao ravnatelj dolazim na minus od 45 milijuna kuna i sugerirat ću da se prvo taj minus sanira, a to može samo vlasnik, a to je grad, jer se bez njihove injekcije neće moći pokriti ni plaće. Neću ništa tražiti jer ne volim išta tražiti, ja ću samo podastrijeti činjenice... Ako me grad kao vlasnik pita za prijedlog, tako ću reći. Potrebna je sanacija duga.
Glavni izvor prihoda Srebrnjaka su fakture prema HZZO-u, treba sad vidjeti koliko Srebrnjak mjesečno fakturira prema HZZO-u, je li riječ o normalnom, zdravom fakturiranju.
Jeste li ikad obnašali upravljačku funkciju, koje su Vaše kompetencije za ravnatelja?
Bio sam pomoćnik ravnatelja KBC-a Zagreb od 1993. do 2000. Tad smo kao bolnica funkcionirali uvijek u plusu, stoga imam iskustva u upravljanju.
Osvrnimo se na neke Vaše izjave, koje su od Vašeg jučerašnjeg imenovanja ponovno u fokusu javnosti. Izjavili ste da je umjetna oplodnja silovanje u epruveti, kako to komentirate?
Ne bih se osvrtao na tu rečenicu. Išao sam objasniti zašto smo se supruga i ja odlučili na posvajanje djece koju imamo. Nismo mogli prirodno imati djece i posvojili smo djecu.
Razlog zašto nismo išli na medicinski potpomognutu oplodnju za mene je bila negativna moralna ocjena tih postupaka. Pogledali smo tadašnji zakon, iz 1995., i kad smo vidjeli da piše da nije dopušteno osporavati majčinstvo ili očinstvo iz MPO-a, a ostavlja vas u nesigurnosti što je implantirano u ženu i netko može uzeti oplođenu od jednog para i implantirati drugom. To je nemoralan članak zakona koji nikoga ne čini sigurnim. 2009. je nekoliko žena tužilo po tom pitanju. Tu se nitko nije našao da zaštiti žene koje su sumnjale da su one majke, zabranjeno im je bilo ispitivati majčinstvo. Nikad se ne može ispitati koji je embrij implantiran u majku, ja radi toga nisam htio, to je sumrak zakonodavstva. To su osnovni razlozi.
I za kraj, kako komentirate činjenicu da su Vaši odgovori čitateljima na zdravstvenom forumu postali viralni?
Ja sam od 2000. do 2010. odgovarao na forumu pedijatrija. Stvarno sam odgovarao britko, trudio se i stručno, nisam nikoga ostavio bez odgovora na supstancijalna pitanja, imate i provokativna pitanja. Jedan dio pitanja je takav da je čovjek morao iskorigirati pitanje, nisam imao vremena baviti se visokim bontonom, morao sam biti brz i efikasan i dati stručan odgovor na pitanje koje sam trebao preformulirati.
To je bila praktički živa komunikacija, skoro sam isti dan odgovarao. Nekim liječnicima treba po 10 dana da odgovore, a ja sam odgovarao odmah i konkretno. Smatram i dalje da čovjek mora imati osnovni fundus znanja, ja to imam. Zašto mnogi drugi liječnici to nemaju pa ne odgovaraju na pitanja, ne znam. A meni onda stavljaju epitete da sam drzak, ovakav i onakav. Postavlja se pitanje zašto pedijatri ne znaju svoju struku. Treba reći i da se na forumima ne postavljaju akademska pitanja, ima ih svakakvih, na mnoga pitanja ne mogu dati odgovor bez pregleda.
Vidio sam da se opet dijele isječci tih pitanja i odgovora. Ima tamo svakakvih zabavnih isječaka. Nisam čovjek koji se želi pod svaku cijenu nekome svidjeti, takav stav mi se gadi. Ja sam ja. Ne pretjerujem u nekom patološkom smislu, ali ne odstupam od sebe.