NAJMANJE trinaestero ljudi poginulo je jučer u snažnim olujama u Europi. Među poginulima je i troje djece. Najteže su pogođene Korzika, Italija, Slovenija, ali i dijelovi Njemačke. Hamburg je poplavila obilna kiša. Promjena vremena najavljena je i u Hrvatskoj.
Snažne grmljavinske oluje i vjetrovi pogodili su francuski otok Korziku. Poginulo je najmanje šest osoba. U kampu u Sagonu na zapadnoj obali otoka na 13-godišnju djevojčicu palo je stablo. Na jugu otoka poginula je 72-godišnja žena na čiji je automobil pao krov kućice na plaži. Poginuli su i jedna žena u kajaku, ribar i još dvoje ljudi.
Francuski ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin, koji je u posjetu Korzici, kazao je bi mogla biti proglašena prirodna katastrofa te potvrdio kako je još najmanje 20 osoba ozlijeđeno, od kojih je njih četvero u teškom stanju. Nekoliko je kampova na Korzici evakuirano sinoć zbog opasnosti. Na Korzici je puhao vjetar jačine 224 km/h.
Snažne oluje pogodile su i druge dijelove Francuske, potopivši ulice Marseillea i obližnjeg Cassisa. Potoci vode slijevali su se niz stepenice u Marseilleu, pokazuju videosnimke na društvenim mrežama. Poplava je doslovno nosila ljude po ulicama.
Dvoje ljudi poginulo je i u snažnoj oluji u talijanskoj regiji Toskani. Muškarac i žena stradali su kad je na njih palo stablo u obalnom gradu Carrari. Upozorenje zbog nevremena objavljeno je za cijeli sjever Italije i za središnje dijelove zemlje.
Nekoliko je ljudi ozlijeđeno zbog vjetra brzine veće od 100 kilometara na sat i zbog jake kiše.
Regionalni predsjednik Toskane Eugenio Giani na Twitteru je objavio video panoramskog kotača koji se mahnito okreće na vjetru u gradu Piombinu, a na društvenim mrežama pojavile su se i slike automobila na koje su se srušila stabla.
Vatrogasci su do četvrtka poslijepodne zabilježili više od 150 operacija širom sjeverozapadne pokrajine Ligurije i Toskane. Središnja pokrajina Emilia-Romagna također je ozbiljno pogođena olujama.
Vjetar je u Veneciji otpuhao zid sa zvonika bazilike Svetog Marka, prenosi BBC. U Riccioneu je padala tuča veličine teniskih loptica.
U ekstremnim vremenskim uvjetima oštećene su zgrade, a neka područja ostala su bez struje. Italija se cijelo ljeto nosi s ekstremnim vremenskim uvjetima. Dok šumski požari bukte u južnim područjima, poput Sicilije i otoka Pantelleria, sjever zemlje sada trpi jake kiše i oluje nakon dugotrajne suše.
Dvoje djece u dobi od četiri i osam godina poginulo je u južnoj Austriji u padu stabala kod jezera u Koruškoj. Desetak ljudi je pritom ozlijeđeno, neki ozbiljno. Troje ljudi poginulo je u padu stabla sjevernije u Donjoj Austriji. Čini se da je oluja s udarima snažnijima od 100 km/h iznenadila kupače koji su se hladili na jezeru.
Jake oluje uzrokovale su prekide u opskrbi strujom, zbog kojih je austrijska nacionalna željeznička tvrtka OBB zaustavila vlakove u većem dijelu južnih pokrajina Štajerske i Koruške, koje graniče sa Slovenijom i Italijom, stoji u priopćenju OBB-a.
Srušena stabla blokirala su i neke ceste, objavile su vlasti.
Troje ljudi također je poginulo u padu stabla na području grada Gaminga u Donjoj Austriji, pokrajini koja okružuje Beč, rekao je glasnogovornik policije, ne želeći dati dodatne pojedinosti. Nije jasno je li stablo srušila munja ili jak vjetar, rekao je.
Austrijske željezničke veze danas su prekinute. Vlakovi ne voze u austrijskim provincijama Koruškoj i Štajerskoj, nakon što su vjetrovi brzine do 140 kilometara na sat srušili električne stupove.
Vlakovi od Beča do Venecije preusmjereni su preko Salzburga, a prekinuti su i regionalni vlakovi, objavile su austrijske željeznice.
Ponovno je otvorena autocesta A2, ranije zatvorena zbog oborenih stabala i nestanka struje u tunelima.
„Pogodilo nas je potpuno neočekivano“, rekao je svjedok za novine Kleine Zeitung.
Jako nevrijeme jučer je zahvatilo i Sloveniju. Tamošnji mediji javljaju kako je u glavnom gradu Ljubljani vjetar puhao preko 100 kilometara na sat, a više ljudi je lakše ozlijeđeno.
Slovenski N1 javlja da su vatrogasci izašli na 23 intervencije, a njihov zapovjednik Robert Okron rekao je kako su svi vatrogasci iz Ljubljane na terenu.
Na jednoj od stambenih zgrada u središtu Kranja, u blizini glavnog autobusnog kolodvora, jak vjetar odnio je krov, javlja 24ur. Šteta je nastala i na još jednom objektu, gdje je odneseno krovište, priopćeno je iz PU Kranj.
U Hrvatskoj će danas biti promjenjivo i nestabilno uz mjestimičnu kišu i grmljavinu te lokalno obilnije pljuskove, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). Bit će i grmljavinskog nevremena, najprije u Istri, a popodne i u sjevernoj Dalmaciji. U dijelovima Istre već je tijekom noći palo više od 50 mm kiše.
Vjetar u unutrašnjosti slab i umjeren zapadni i jugozapadni, navečer ponegdje u Slavoniji sjeverozapadni. Na Jadranu će zapuhati umjeren i jak sjeverni i sjeverozapadni vjetar, najprije na sjevernom dijelu, a na južnom će se veći dio dana zadržati umjereno jugo. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom od 26 do 31, no na krajnjem istoku i jugu i do 33 Celzijeva stupnja.
Meteoalarm je za danas za područje cijele Hrvatske izdao žuto upozorenje zbog mogućih izraženih nevremena. Za područje Istre i Kvarnera na snazi je narančasto upozorenje.
Estofex, europski sustav za upozorenje na oluje, izdao je upozorenje prvog i drugog stupnja za Hrvatsku zbog mogućih jakih/štetnih udara vjetra i velike tuče.
Estofexovo upozorenje drugog stupnja zahvaća sjeverni Jadran i Istru, dok upozorenje prvog stupnja zahvaća središnji Jadran i dio središnje Hrvatske. Najavljuju da su, posebno na obali, mogući tuča, jaki udari vjetra, obilne padaline i tornada.
Europa je cijelo ljeto pogođena ekstremnim vremenskim prilikama, što je prema mišljenju stručnjaka posljedica klimatskih promjena. Šumski požari gore na jugu Italije, na Siciliji i otoku Pantelleriji, a sjever zemlje su nakon dugotrajne suše pogodile oluje.
Španjolska, kao i Francuska, poharana je šumskim požarima, ali je kiša barem omogućila da se požar u Valenciji stavi pod kontrolu. Gotovo 2000 ljudi bilo je evakuirano, no sada se mogu vratiti, izvijestili su španjolski mediji.
Europska unija doživjela je najgore šumske požare u ovo doba godine otkako je 2006. počelo zajedničko praćenje, prema Europskoj komisiji.