NA AZIJSKIM se burzama u srijedu trguje oprezno, kao i na Wall Streetu dan prije, jer su ulagači nesigurni zbog naznaka usporavanja rasta globalnog gospodarstva, visokih prinosa na obveznice i tinjajućih trgovinskih tenzija.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7.30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer pa se i dalje kreće oko najnižih razina od svibnja prošle godine.
Nesigurnost na financijskim tržištima
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks ojačao 0,05 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu i Singapuru porasle između 0,3 i 1,2 posto. U Šangaju su, pak, pale oko 0,2, a u Južnoj Koreji više od 1 posto.
Na tržištima i dalje vlada oprez zbog naznaka usporavanja rasta svjetskog gospodarstva, trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine, oštrog pada kineskih burzi na početku tjedna i visokih razina prinosa na američke obveznice.
"Nastavlja se nesigurnost na financijskim tržištima pa se mnogi ulagači drže podalje dok ne budu jasnija kretanja kineskih burzi i prinosa na američke obveznice", kaže Yasuo Sakuma, direktor u tvrtki Libra Investments.
Zbog očekivanja da će američka središnja banka ubrzati tempo povećanja kamata, prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dosegnuli su 3,26 posto, najvišu razinu u sedam i pol godina, no kasnije su skliznuli s tih razina.
Neki analitičari kažu da je razlog tome jučerašnji komentar predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, koji je kazao da Fed prebrzo povećava kamate s obzirom na to da je inflacija minimalna, a gospodarstvo snažno.
Trump prijeti Kini dodatnim carinama
Uz to, Trump je jučer ponovno zaprijetio Kini uvođenjem dodatnih carina na 267 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz, što pokazuje da trgovinske tenzije ne popuštaju.
Ulagači su suzdržani i zbog toga što niz posljednjih makroekonomskih izvješća ukazuje na usporavanje rasta nekih od najvećih svjetskih gospodarstava, kao što su Kina i Njemačka.
Jučer je i Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio da se zbog uvođenja carina i zaoštravanja financijskih uvjeta u svijetu, očekuje usporavanje rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini na 3,7 posto, dok se prije očekivao rast od 3,9 posto.
Pritom je MMF smanjio procjene rasta kako SAD-a, tako i Kine te Europe u ovoj i idućoj godini.
I na valutnim tržištima vlada oprez, pri čemu je dolar oslabio nakon nekoliko dana jačanja.
Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je jutros na 95,59 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 95,75 bodova.
Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti jutros stabilno kreće oko 113,05 jena, kao i jučer u ovo doba.
Dolar oslabio u odnosu na euro
No američka je valuta oslabjela u odnosu na europsku pa je cijena eura dosegnula 1,1510 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1490 dolara.
Euro je danima bio pod pritiskom zbog sukoba između Rima i Bruxellesa nakon što je talijanska vlada povećala procjene proračunskog manjka u idućim godinama nastojeći potaknuti rast gospodarstva.
Europska komisija, pak, zagovara manji deficit kako bi se smanjio talijanski golemi javni dug pa se posljednjih dana vodio verbalni rat između Rima i Bruxellesa.
Smirivanju tržišta pridonio je talijanski ministar gospodarstva Giovanni Tria kazavši da će vlada učiniti sve potrebno kako bi se financijska tržišta smirila.
A cijene nafte našle su se pod pritiskom nakon što je MMF smanjio procjene rasta globalnog gospodarstva u ovoj i idućim godinama jer to znači da bi mogla oslabiti i potražnja za ''crnim zlatom''.
Na londonskom je tržištu cijena barela jutros pala 0,2 posto, na 84,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,5 posto, na 74,60 dolara.