PRED Odjelom za ratne zločine Višeg suda u Beogradu završnim riječima optuženog Željka Krnjajića nastavljeno je suđenje za ratna zlodjela prema hrvatskim civilima počinjena u mjestu Lovasu 1991. godine, a on je pred sudom nijekao sve optužbe ustvrdivši kako zbog njega "nijedna hrvatska obitelj nije zaplakala”.
Krnjajić, koji je bio zapovjednik tada novoformirane policije u Tovarniku, a inače je mještanin Lovasa, nijekao je pred sudom bilo kakvu krivnju za djela navedena u optužnici, tvrdeći kako su svjedočenja bila lažna te da su neki od svjedoka “psihički bolesnici i alkoholičari”. Zbog ovakvih navoda dobio je opomenu predsjednice sudačkog vijeća.
Ovaj okrivljenik ponovno je ustvrdio da su u Lovasu bile postrojbe Zbora narodne garde koje su posjedovale tenk, da su mine na polja postavljali Hrvati, mještani su bili naoružani, a selo je “oslobađano” temeljem zapovijedi potpukovnika bivše JNA Dušana Lončara.
"Ne moraju svi imati uniforme da bi bili vojnici, može se reći da su bili civili - mnogo mještana je bilo naoružano i pucali su na srpske snage”, branio se Krnjajić u višesatnom izlaganju u povodu optužbi za ratne zločine protiv civila.
Ratni zločini
Optužnica Željka Krnjajića tereti za ubojstvo mještanina Ivana Ostruna te da je nazočio umorstvu dvoje civila, roditelja jednog hrvatskog policajca. Također, tužiteljstvo navodi da je ovaj okrivljenik zapovjedio napade vatrenim oružjem i paljenje kuća lovaških Hrvata.
Niječući da je počinio zločine, Krnjajić kaže kako “zbog njega nijedna hrvatska obitelj nije zaplakala” te da "ni u jednom ubojstvu nije sudjelovao niti nazočio", a nije ni vidio tko pali kuće “jer bi ga u tome spriječio”.
Žestoko optužujući nevladinu udrugu Fond za humanitarno (FHP) - inače civilnog promatrača procesa od samog početka koji je prikupljao dokaze i pronalazio svjedoke te štitio žrtve - Krnjajić je zaključio kako je o toj udruzi “dovoljno reći da se financira iz inozemstva”.
Potom je zatražio da sud donese "poštenu presudu", a ne temeljem izjava svjedoka “koji ne govore istinu”.
Zamjenik tužitelja za ratne zločine zatražio je ranije kaznu od 10 godina zatvora za Željka Krnjajića, koliko mu je i izrečeno u prvostupanjskom postupku, ocijenivši da su svi navodi optužnice potvrđeni i dokazani.
Srbijansko pravosuđe podiglo je 2007. optužnicu protiv 14 osoba za ubojstvo oko 70 mještana Lovasa, hrvatske nacionalnosti, ali su petorica optuženih u međuvremenu umrla, zbog čega je i broj žrtava obuhvaćenih optužnicom formalno-procesno umanjen na 28.
Pokolj civila
Okrivljeni se terete da su, kao pripadnici lokalne civilno-vojne vlasti teritorijalne obrane Tovarnika, podčinjene tadašnjoj JNA, te kao pripadnici paravojne postrojbe "Dušan Silni", sudjelovali u napadima na Lovas i civilno stanovništvo.
Po ulasku u selo, navodi se u optužnici, nekontrolirano su i nasumično pucali, bacali bombe u dvorišta, na kuće i razne lokacije, pri čemu su ubili najmanje 21 osobu.
Najmasovniji zločin u Lovasu počinjen je 18. listopada 1991., kada su pripadnici TO-a i paravojne postrojbe "Dušan Silni" natjerali 51 mještana Lovasa, koristeći ih kao živi štit, da očiste minsko polje koje je prethodno, po navodima optužnice, postavila tadašnja JNA.
Od eksplozija mina poginulo je 20-ak mještana, dok ih je većina bila ranjena.
Izlaganjem završnih riječi ostalih optuženika, suđenje se nastavlja 4. lipnja.