Znanstvenici su otkrili fosilne ostatke goleme zvijeri nalik na daždevnjaka s oštrim očnjacima koja je vladala vodama prije nego što su stigli prvi dinosauri. Životinja je, kažu istraživači, stara otprilike 272 milijuna godina, prenosi CBS.
Nalazi su objavljeni jučer u časopisu Nature. Istraživači su vrstu nazvali Gaiasia jennyae, hommage formaciji Gai-as u Namibiji, gdje je pronađen fosil, i Jenny Clack, paleontologu koja je proučavala kako su se kralješnjaci selili iz vode na kopno.
"Gaiasia jennyae bila je znatno veća od čovjeka i vjerojatno je živjela blizu dna močvara i jezera. Ova vrsta je imala veliku, ravnu glavu, ogromne očnjake i divovske zube", rekao je Jason Pardo, postdoktorand NSF-a u Field Museumu u Chicagu i jedan od vodećih autora studije.
Stvorenje je postojalo otprilike 40 milijuna godina prije dinosaura
Predator je vjerojatno koristio svoju široku, plosnatu glavu i prednje zube kako bi savladao i žvakao plijen koji ništa ne sumnja, rekli su istraživači. Lubanja mu je bila duga oko 60 centimetara.
Fosilni ostaci četiri stvorenja prikupljeni prije desetak godina analizirani su u studiji Nature, uključujući djelomičnu lubanju i kralježnicu. Stvorenje je postojalo nekih 40 milijuna godina prije nego što su dinosauri evoluirali.
Iako je Gaiasia jennyae bila vodena životinja, mogla se kretati kopnom, iako sporo. Vrsta je pripadala nadrazredu životinja zvanih tetrapodi. Riječ je o četveronožnim kralješnjacima koji su se penjali na kopno s prstima umjesto peraja i evoluirali u vodozemce, ptice i sisavce, uključujući ljude.
Otkriće Gaiasia velika je pobjeda za paleontologe
Većina ranih fosila tetrapoda potječe iz vrućih, pretpovijesnih ugljenih močvara duž ekvatora na području današnje Sjeverne Amerike i Europe.
No, ovi najnoviji ostaci, koji datiraju prije otprilike 280 milijuna godina, pronađeni su u današnjoj Namibiji, području u Africi koje je nekoć bilo prekriveno ledenjacima i ledom. Otkriće Gaiasia velika je pobjeda za paleontologe koji nastavljaju slagati djeliće kako se svijet razvijao tijekom permskog razdoblja.
"Činjenica da smo pronašli Gaiasiju na krajnjem jugu govori nam da je tu postojao ekosustav koji je mogao podržati ove vrlo velike predatore. Što više budemo tražili, mogli bismo pronaći više odgovora o tim glavnim životinjskim skupinama koje proučavamo, poput predaka sisavaca i modernih gmazova", rekao je Pardo.