POČETKOM srpnja je na Braču u Općini Postira otvoren Grand Hotel View, golemo zdanje s 230 soba i apartmana. Hotel ima četiri zvjezdice i u međuvremenu je primio prve goste.
Otvaranje ovog hotela je, sudeći po sponzoriranim člancima, bila tipična hrvatska manifestacija: red selebova za koje jedva zna šira rodbina, red nategnutog glamura i red loše marketinške proze.
Hrvatska verzija glamura na otvaranju hotela
“Sjajna proslava otvorenja okupila je poznata lica među kojima su bili Neno Belan, Mia Dimšić, Vlaho Arbulić, Tatjana Dragović, Teuta Mesaroš, Dora Predojević, Paula Sikirić, Rita Rumora, Mia Matić, Marko Medić, Ivana Pirizović i drugi.
Ove je uzbudljive večeri goste svojim baršunastim glasom osvojila glazbena zvijezda i rođena Bračanka Gina. Sjajna atmosfera koju je šarmantna Gina stvorila, uz poslužene delicije i fina vina, učinila je ovu zabavu nezaboravnom. Birano je društvo, uz spektakularno otvorenje, pohvalilo i kristalno čisto more koje zove na kupanje te zadivljujući pogled na planine koji ostavlja bez daha”, objavljeno je u jednom sponzoriranom članku o otvaranju Grand Hotel View uz prigodnu fotogaleriju.
Arhitektonsko rješenje za Grand Hotel View je napravila ekipa arhitekata u kojoj je Ivana Uroda bila glavna projektantica te arhitekti Ana Tomšić, Hrvoje Marinović i Daniel Vugrinović. Interijere je projektirao studio OCD arhitekti.
Profesor: Groteskan nesrazmjer veličine hotela prema okolnom urbanom tkivu
Kako ocjenjuje Grand Hotel View pitali smo profesora s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Maroja Mrduljaša, koji predaje Modernu i suvremenu svjetsku arhitekturu.
Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL
“Svaka investicija u turizmu mora razmišljati o odnosu prema prirodnom, graditeljskom, ali i socijalnom ambijentu”, ističe Mrduljaš.
“Slikovito mjesto Postira je smješteno na malom poluotoku te razvedeno oko maloga zaljeva i do sada nije bilo turističke arhitekture velikoga mjerila. Novi hotel sagrađen je neposredno uz povijesnu jezgru i upravo je groteskni nesrazmjer njegove veličine prema okolnom urbanom tkivu. Hotel postaje apsolutna prostorna dominanta, okreće leđa mjestu i na simboličkom planu jasno govori da ovdje ništa nije važno osim ubiranja profita u dvomjesečnom ljetnom periodu”, objašnjava ovaj stručnjak.
"Nije mi jasna poslovna logika ulaganja u ovako veliki hotel u Postirama"
Mrduljaš kaže da ne razumije poslovnu logiku izgradnje ovakvog hotela u Postirama.
“Važan dio zaposlenika u velikom hotelu je sezonski i niskokvalificiran, pa je upitno kakav dugoročni socijalni boljitak to donosi za lokalnu zajednicu. Nije mi baš niti jasna poslovna logika ulaganja u ovako veliki i razmjerno ambiciozni hotel u malom mjestu kao što je Postira na Braču: možemo ga zamisliti oko Dubrovnika ili Rovinja, pa čak niti Split nema ništa sličnoga. Ključno je pitanje kako Postira vidi sebe dugoročno, na temelju kojih resursa i kakve ponude se razvijaju i turizam, ali i lokalna zajednica?” navodi.
Mrduljaš podsjeća da su veličina i smještaj hotela Grand Hotel View proizašli iz dostupnosti veće parcele uz obalu na kojoj se nekad nalazila tvornica za preradu ribe.
“Developeri i investitori obilaze obalu tražeći takve velike i infrastrukturno opremljene parcele, po mogućnosti u prostorno-planskoj dokumentaciji već definirane kao turističke zone. Ako se sklopi toksična kombinacija gramzivog investitora, uskogrudne gradske uprave i prostornih planera-urbanista koji su spremni prilagoditi planove ekstremnim ambicijama, onda je svašta moguće, a arhitekti tu dolaze tek na kraju”, kaže Mrduljaš.
Hrvatska je odustala od urbanističkog projektiranja
Dodatna je tragedija što u Hrvatskoj zapravo više nema pravog urbanističkog projektiranja.
“Krajem 1960-ih i početkom 1970-ih u suradnji s UN-om i raznim međunarodnim stručnjacima na Urbanističkom institutu Hrvatske razvijena je metodologija simultanog planiranja u različitim mjerilima: od regije do detaljnih planova gradova i naselja”, otkriva Mrduljaš.
“Detalji su utjecali na širu sliku i obrnuto. Danas o takvom planiranju, usprkos svim digitalnim alatima nema niti govora: nema sistemskog mišljenja ili cjelovite strategije prostornog razvoja, nego su svaka općina i grad otok za sebe”, upozorava.
Postoji i određeni problem u hotelskoj industriji, smatra Mrduljaš.
“Hotelska industrija danas je globalno snažno normirana. I investitori i projektanti igraju na 'sigurna' rješenja, pa se gubi autentičnost i razumni odnos prema lokalnom urbanom, socijalnom i prirodnom kontekstu”, kaže.
“U Hrvatskoj imamo impresivnu arhitektonsku tradiciju projektiranja hotela, jednu od najboljih u Europi, sa širokom lepezom različitih pristupa pri čemu smo se nekih hotela olako odrekli. Imamo i recentnih dobrih primjera, dakle okvir postoji. Može zvučati otrcano, ali ako vidite projekt hotela koji možete jasno povezati s vrijednostima održivog razvoja u socijalnom i ekološkom smislu te koji se logično nadovezuje na lokalne urbane datosti, znat ćete da je to prihvatljiv projekt”, objašnjava Mrduljaš.
Je li apartmanizacija ipak bila bolja?
Ovaj stručnjak podsjeća da smo se nekada ponosili time da smo sačuvali obalu od preizgrađenosti te sa sažaljenjem gledali dijelove španjolske ili talijanske obale, a da im danas možemo početi zavidjeti.
“Sve do nedavno, 'apartmanizacija' nam je bila ključni problem, ali sada vidimo da i nova hotelska gradnja poduprta lokalnim politikama postaje jednaki problem”, kaže Mrduljaš.
Za njega je slučaj Grand Hotel View indikativan.
“Nužno je razgovarati o strateškom i cjelovitom pristupu urbanog razvoja obale, postaviti stručno definirana načela razvoja prostora, a ne otvarati debatu od slučaja do slučaja”, zagovara Mrduljaš te dodaje da to nije sasvim uspjelo niti u vrijeme socijalizma, kada su urbanizam i kontrola razvoja izgrađenog okoliša bili na znatno višoj razini.
“Postavlja se pitanje tko će biti nositelj te inicijative koja treba biti interdisciplinarna te koja treba vrlo realistično pokušati doći do uravnoteženja inače suprotstavljenih strana i interesa?” pita se Mrduljaš.
On nudi ovo rješenje: “S obzirom na to da ne postoji javna planerska institucija na razini države, zamislivo je osnivanje neovisnog tima podržanog i financiranog preko različitih državnih tijela. Ključno je da iza svega odlučno stane institucija u kojoj je koncentrirana moć donošenja odluka, verificira planove i piše zakone, a to je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.”
"Naša obala bi uskoro mogla izgledati kao jeftina varijanta Miamija"
Maroje Mrduljaš nije pretjerano optimističan u vezi toga kako će se odigravati gradnja hotela na hrvatskoj obali.
“Već gubimo igru s vremenom jer nakon zastoja od 30 godina, već je započeo novi val izgradnje hotela, puno je projekata na crtaćem stolu, u razvoju, neki se već i izvode. Katastrofični primjeri poput Hiltona na Costabelli u Rijeci pokazuju da bi naša obala mogla ubrzo izgledati kao jeftina varijanta Miamija”, zaključuje Mrduljaš.
Index je razgovarao s još nekoliko arhitekata i povjesničara umjetnosti o Grand Hotel Viewu i svi se slažu u sljedećem: prevelik je za lokaciju na kojoj se nalazi.
To može primijetiti i svaki laik koji pogleda fotografije ove grdosije, pa ne čudi što se u međuvremenu na društvenim mrežama komentira da novi hotel u Postirama izgleda kao “nasukani kruzer”.
Siniša Marović: To je dobar i značajan projekt za Općinu Postira
No to je samo jedna strana priče. Zato smo se obratili s upitom i načelniku Općine Postira Siniši Maroviću (HDZ), koji je veliki zagovornik izgradnje i otvaranja hotela Grand Hotel View. On je prošle godine osvojio i drugi mandat na čelu općine koja ima oko 1500 stanovnika.
“Općina Postira je podržala ovaj projekt i gradnju hotela koji je i sama predvidjela u svojem prostornom planu još dok je tvornica Sardina bila na tom mjestu prije 15-ak godina. Ne znam točno koliko je trajao proces izdavanja dozvola, mislim da je projektiranje započelo 2019., a da je dozvola za gradnju bila izdana u rujnu 2020. godine. Zadnji prostorni plan mijenjan je 2018. godine i nije bilo izmjena prostornog plana vezano za gradnju hotela”, kaže Marović za Index.
Foto: Hina
Marović ističe da je jako zadovoljan realizacijom ovog projekta.
"Smatram ovo dobrim i značajnim projektom za Općinu Postira. Dojma sam da velika većina mještana također dijeli zadovoljstvo, pogotovo sada kada je hotel otvoren i kada se već vide pozitivni učinci na destinaciju”, kaže.
Proračun općine povećan za 1.2 milijuna kuna
A koji su ti konkretni pozitivni ekonomski učinci, zanimalo nas je.
“Imamo izravne i neizravne učinke. Izravne koristi su komunalni doprinos, komunalna naknada, turistička pristojba, porez na dohodak od zaposlenih. U načelu, riječ je o godišnjem povećanju izvornog proračuna za otprilike 1.200.000,00 kuna (izvorni proračun je do sada bio oko 6.000.000,00 kn)”, kaže.
"Neizravni su zapošljavanje, povećanje izvanpansionske potrošnje, razvoj izvanpansionske ponude, povećanje marketinških aktivnosti destinacije, stvaranje kvalitetnije destinacije i slično”, odgovara načelnik.
Pitali smo ga i o kritikama stručne javnosti i optužbama za devastaciju obale.
“Svatko ima pravo na svoje mišljenje i mogu prihvatiti da se nekome ne sviđa i da im je prevelik”, započinje diplomatski.
Načelnik Postira kaže da nema govora o devastaciji obale
“Činjenica je da u medijima izlaze fotografije fotografirane iz perspektive koja nikad nije bila u fokusu, ili jako rijetko, jer nije bila privlačna. Praktički je tek sada postala 'atraktivna'. Vezano za devastaciju obale, nimalo se ne slažem jer je na ovoj lokaciji do 2013. bila tvornica Sardina. Obala nije ni taknuta. Ispred hotela je šetnica, pa tek zatim ide pomorsko dobro. Ogradni zid hotela se još 'uvukao unutra' na pojedinim mjestima, za razliku od ogradnog zida koji je imala tvornica Sardina”, objašnjava Marović.
Za kraj nas je zanimalo u kakvim je odnosima Općina Postira s tvrtkom Jadran iz Crikvenice, koja je preuzela upravljanje hotelom Grand Hotel View.
“Upoznali smo se netom prije otvaranja hotela. Odnos je poslovan, svatko je svakome na raspolaganju, mislim da je to normalno s obzirom na to da je hotel jedan bitan gospodarstveni čimbenik u našoj općini, a takve odnose imam i sa svim ostalim manjim i većim gospodarstvenicima naše općine”, rekao je Marović za Index.
Jadran je zakupio Grand Hotel View na šestomjesečni period, od 1. 6. 2022. do 31. 12. 2022., javljali su proljetos mediji.
Hotel je inače izgradila zagrebačka tvrtka Adria Coast Turizam čiji su vlasnici kontroverzni poduzetnici Pavao Vujnovac, Zoran Gobac, Josip Jurčević itd. Izgradnja hotela je navodno koštala oko 30 milijuna eura.
Jadran zadovoljan dosadašnjim rezultatima poslovanja hotela
Pitali smo Jadran iz Crikvenice - koji je pak u vlasništvu dva mirovinska fonda - o tome kako je došlo do iznajmljivanja Grand Hotel Viewa.
“Tvrtka Jadran d.d. ugovorila je zakup hotela Grand View u Postirama na otoku Braču s tvrtkom Adria Coast Turizam d.o.o. iz Zagreba za razdoblje od 1. lipnja do kraja ove godine. Cijena zakupa, sukladno odredbama ugovora, predstavlja poslovnu tajnu”, odgovorila nam je Lucija Jukić, direktorica prodaje i marketing u Jadranu.
“Dosadašnja popunjenost hotela i ostvareni rezultati te rezervacije i najave do kraja glavne sezone, kao i posezonu govore da možemo očekivati izuzetno uspješnu poslovnu godinu”, kažu za Index iz Jadrana, no nisu nam htjeli otkriti što slijedi nakon polugodišnjeg najma.
"Plaće zaposlenika su u skladu s kolektivnim ugovorom"
Naglašavaju i da nemaju problema s radnom snagom te da se trude imati fer odnos prema zaposlenima.
“Uz sva kapitalna ulaganja u smještajne kapacitete, pažnju usmjeravamo i prema našim zaposlenicima, kako stalno zaposlenima, tako i prema sezonskim radnicima s kojima uspostavljamo dugogodišnje odnose međusobne lojalnosti čime osiguravamo kvalitetnu razinu naših usluga gostima, posebno tijekom glavne turističke sezone. Za sada nemamo problema s brojem i kvalitetnom kadrova. Isto tako, u skladu s dosadašnjom praksom, i nadalje kao tvrtka i poželjan poslodavac, potičemo i podupiremo školovanje kadrova za zanimanja u turizmu stipendiranjem učenica i učenika u strukovnim obrazovnim ustanovama”, navode.
“Plaće svih naših zaposlenika u skladu su s kolektivnim ugovorom, a svake godine posebno nagrađujemo zaposlenike prema ostvarenim poslovnim rezultatima”, ističu iz Jadrana.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.