Hrvatske građane svakodnevno nazivaju brojni prodajni agenti i teleoperateri koji im nude razne proizvode i usluge tvrtki za koje rade. Iako je sustav zaštite osobnih podataka u Hrvatskoj već dugo na snazi, to ne sputava brojne tvrtke i agencije da dolaze do brojeva građana. Uz to, na internetu je dostupno nekoliko telefonskih imenika koji posjeduju ogromne baze podataka, a u njima su, uz telefonske brojeve, nerijetko prikazane i adrese korisnika.
"Maltretirali su me teleoperateri i prodavači svega i svačega"
Mlada čitateljica Indexa podijelila je s nama iskustvo koje je doživjela s jednim prodajnim agentom nakon što je odlučila svoje privatne podatke zaštititi i upisati u registar Ne zovi. Kaže da su ju operateri maltretirali.
"Odlučila sam se upisati u registar Ne zovi zato što su me svakodnevno maltretirali razni teleoperateri i prodavači svega što postoji. I onda su pozivi prestali, ali samo na neko vrijeme dok me nije kontaktirala gospođa koja mi je nudila usluge razgovora u ova, kako je rekla, teška vremena. Na to sam joj rekla da je moj broj u registru Ne zovi. Ona je rekla da je provjerila i da nije. Naknadno sam joj poslala dokaz da je. Na koncu mi se ispričala i više me nije zvala", kazala nam je čitateljica.
I novinar Indexa je s nama podijelio svoje iskustvo s agentom:
"Danas su me zvali teleoperateri i pitali hoću li prijeći kod njih. Rekao sam agentu da sam korisnik u drugoj tvrtki, na što mi je odgovorio da to zna i da zove kako bih prešao kod njih. Pitao sam ga odakle mu moj broj, kad nisam kod njih, na što mi je odgovorio da imaju svoje liste. Zanimalo me o kakvim je listama riječ. Ponovio je da imaju svoje liste i krenuo mi govoriti o ponudi koju imaju za mene. Predstavio sam im se, rekao da sam novinar i da me zanima odakle mu moj broj jer nisam kod njih. Poklopio je", ispričao nam je naš novinar.
Odakle agentima koji zovu iz raznih tvrtki i nešto prodaju ili nude naši brojevi?
Iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) kazali su nam da tvrtke mogu doći do naših brojeva na razne načine, a najlakši je putem javno dostupnog imenika u kojem se nalazi većina brojeva pretplatnika. Objašnjavaju da je prema Zakonu o elektroničkim komunikacijama zabranjeno automatsko pozivanje onih fizičkih osoba koji nisu dali svoju prethodnu privolu trgovcu.
"Prema Zakonu o zaštiti potrošača, sve one potrošače koji su upisali svoje telefonske brojeve u registar Ne zovi trgovci ne bi smjeli pozivati. Pozivanje upisanih brojeva može se prijaviti Državnom inspektoratu, koji je nadležan za nadzor postupanja trgovaca. Dodatno, Agencija za zaštitu osobnih podataka nadležna je za ocjenu krši li pri takvom pozivanju trgovac i propise o zaštiti osobnih podataka", kazali su nam.
Dodaju i da se sukladno Zakonu o elektroničkim komunikacijama upis podataka o korisnicima u javno dostupan imenik obavlja na temelju privole korisnika. Naime, ako korisnik to ne zatraži, broj neće biti upisan u imenik. Dakle, ispis i upis su mogući u bilo kojem trenutku, na zahtjev korisnika.
Na internetu je dostupno nekoliko telefonskih imenika s pomoću kojih se može doći do kontakata, uz koje su priložene i adrese stanovanja brojnih korisnika. Upitali smo HAKOM kako je to moguće i koliko je to zapravo opasno. Odgovaraju da uslugu pružanja informacija o brojevima može pružati više pravnih osoba, a podatke im dostavljaju operatori na temelju privole krajnjih korisnika te da je zlouporaba osobnih podataka uvijek moguća, a ako do nje dođe, potrebno se javiti Agenciji za zaštitu osobnih podataka.
Brojne tvrtke bave se online prodajom, čiji agenti nazivaju ljude i nude im proizvode, pa nas je stoga zanimalo kako te tvrtke pretežito dolaze do kontakata ljudi.
"Ako su u pitanju osobni podaci koji su prikupljeni ili se koriste protivno propisima o zaštiti osobnih podataka, Agencija za zaštitu osobnih podataka kao nadležno tijelo utvrđuje postoje li osnove za postupanje", kažu.
Nekoć su zaposlenici određenih tvrtki išli "od vrata do vrata" i nudili proizvode. Danas je to u znatno manjoj mjeri, ali se zato može reći da online agenti pozivima uznemiruju brojne građane. Iz HAKOM-a kažu da se to može zaustaviti jer svaki potrošač ima mogućnost svoj privatni telefonski broj upisati u registar Ne zovi i ako ga trgovac i nakon upisa uznemiruje, može prijaviti kršenje Zakona o zaštiti potrošača Državnom inspektoratu.
Evo kako se možete zaštititi
Ako ne želite da vas trgovci kontaktiraju kako bi vam prodali neku uslugu ili proizvod putem telefona, iz HAKOM-a navode da je potrebno upisati svoj telefonski broj u registar Ne zovi. Naime, brojeve upisane u Registar trgovci ne smiju zvati ili na te brojeve slati promidžbene ili prodajne poruke.
RIječ je o besplatnom javnom registru telefonskih brojeva potrošača koji ne žele da ih trgovci kontaktiraju putem telefona ili SMS i MMS poruka u svrhu promidžbe i prodaje, a propisan je Zakonom o zaštiti potrošača.
Registar je javan i prikazuje samo tri informacije: je li pojedini broj upisan u registar, jesu li za taj broj povučene sve prethodno date privole i vremenska oznaka kada je broj upisan u registar.
Agencija za zaštitu osobnih podataka: Građani se imaju pravo usprotiviti obradi osobnih podataka ako se oni obrađuju za potrebe izravnog marketinga
Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) kažu da sukladno članku 158. stavak 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama operatori brojevno utemeljenih interpersonalnih komunikacijskih usluga, koji dodjeljuju brojeve iz Plana numeriranja, moraju ustrojiti i redovno obnavljati javni imenik svojih krajnjih korisnika koji su dali privolu za upis svojih podataka, a koji mora biti javno dostupan svim korisnicima u elektroničkom obliku.
I oni ističu da svaki korisnik čiji se osobni podaci nalaze u telefonskom imeniku ima pravo od izabranog operatora zatražiti brisanje svojih osobnih podataka iz imenika, kako isti ne bi bili javno dostupni.
"Sukladno članku 8. Pravilnika o sveobuhvatnom javnom imeniku i službi davanja obavijesti o pretplatnicima, svaki pretplatnik javno dostupne telefonske usluge u javnim komunikacijskim mrežama ima pravo zatražiti uključivanje, povlačenje privole, odnosno brisanje svih ili dijelova vlastitih podataka iz objavljenih imenika ili nadopuniti sve ili samo dio podataka koji se odnose na njegovu pretplatu bez naplate troškova. Pretplatnik javno dostupne telefonske usluge u javnim komunikacijskim mrežama takav zahtjev dostavlja isključivo svom operatoru javno dostupne telefonske usluge", kazali su nam.
Navode i da je, što se tiče obrade osobnih podataka u svrhu marketinga putem telefona, sukladno članku 12. stavku 1. Zakona o zaštiti potrošača zabranjeno upućivati pozive i/ili poruke putem telefona potrošačima koji su se upisali u registar potrošača koji ne žele primati pozive i/ili poruke u okviru promidžbe i/ili prodaje putem telefona.
I oni savjetuju da se svi oni koji ne žele primati nasumične pozive raznih agenata, posebice onih koji rade u prodaji, mogu upisati u registar Ne zovi.
"S aspekta zaštite osobnih podataka, svaki građanin ima određena prava koja mu jamči Opća uredba o zaštiti podataka. Svaki voditelj obrade, primjerice tvrtka koja nudi svoje usluge putem telefonske prodaje, dužan je pružiti informacije propisane Općom uredbom o zaštiti podataka, a među kojima su i informacije o izvoru osobnih podataka i, prema potrebi, dolaze li iz javno dostupnih izvora osobnih podataka, ako osobni podaci nisu dobiveni od samog ispitanika odnosno građanina.
Isto tako, svaki ispitanik ima pravo od voditelja obrade koji obrađuje njegove osobne podatke ishoditi brisanje osobnih podataka koji se na njega odnose ako je ispunjen jedan od uvjeta iz članka 17. Opće uredbe o zaštiti podataka, primjerice, osobni podaci su nezakonito obrađeni ili ispitanik povuče privolu.
Također, građani se imaju pravo usprotiviti obradi osobnih podataka ako se oni obrađuju za potrebe izravnog marketinga. Ako se pojedinac protivi obradi osobnih podataka za potrebe izravnog marketinga, osobni podaci se više ne smiju obrađivati u takve svrhe", kazali su nam iz AZOP-a.
Stručnjak za GDPR: Moguće je da tvrtke dolaze do podataka putem scrapanja ili crnog tržišta osobnih podataka
Stručnjak za GDPR i izvršni direktor udruge Politiscope Duje Prkut za Index kaže da se, u slučaju kada svakoga onoga koga zove tvrtka s kojom prethodno nisu imali nikakav odnos i pokušava nešto prodati, najvjerojatnije radi o grubom kršenju GDPR-a jer nema pravnu osnovu za takvu obradu osobnih podataka.
"Savjet svim građanima je takve tvrtke prijaviti nadzornom tijelu jer čini se kako ih jedino visoke novčane kazne mogu natjerati da odustanu od ovakvih nezakonitih praksi. Savjetujemo da u slučaju poziva, odmah prekinete prodajnog agenta, i tražite ga naziv i OIB tvrtke iz koje zove. Nekad je i ovo dovoljno da vam poklope slušalicu i više nikad ne zovu.
A ako ne tada, razgovor obično promptno prekinu kad im kažete da vam podaci trebaju kako biste ih prijavili AZOP-u. Ako ste svoj broj dodali u registar Ne zovi, osim prijave AZOP-u, takve pozive možete prijaviti i HAKOM-u", kazao je.
Objasnio nam je mogući način na koji tvrtke dolaze do osobnih brojeva građana.
"Jedno od mogućih objašnjenja otkud tim tvrtkama osobni brojevi mobitela naših sugrađana je scrapanje javnih baza podataka. Javno dostupne baze podataka češće sadrže adrese, a rjeđe kontakt brojeve koji ujedno mogu biti i brojevi osobnih mobitela. Drugo moguće objašnjenje za nabavu podataka je postojanje crnog tržišta osobnih podataka te kolanje nelegalnih baza podataka među tvrtkama koje imaju sales call centre. Ponovo, jedini način zaustavljanja ovakvih praksi je prijava AZOP-u koji putem nadzora može otkriti eventualne nelegalne baze podataka", kazao nam je Prkut.