PREMIJER Andrej Plenković objavio je revolucionarnu vijest na službenom Twitter profilu.
"Na današnjoj Skupštini u Rugvici Udruga općina preimenovat će se u Hrvatsku zajednicu općina", svečano je izjavio predsjednik Vlade.
Dokumentarac i fotomonografija - kapitalni projekti uhljeba
Naime, danas se u Rugvici pored Zagreba održava godišnja skupština "Udruga općina u Republici Hrvatskoj". Odnosno, po novome, "Hrvatska zajednica općina". Na skupštini se okupilo oko 150 načelnica i načelnika hrvatskih općina, a radi se o najvećem okupljanju čelnika lokalne zajednice u Hrvatskoj na godišnjoj razini. Osim Plenkovića, u Rugvici su se pojavile i jake snage vlade, pa su tako Plenkoviću društvo pravili ministri financija i uprave, Zdravko Marić i Lovro Kuščević.
Udruga općina, odnosno od danas Hrvatska zajednica općina, okuplja oko 310 općina, što čini više od tri četvrtine njihovog ukupnog broja. Koliko je bitan njihov utjecaj u državi, govori i činjenica da predsjednik Vlade sa službenog Twittera reklamira taj događaj i pridaje mu važnost.
Trenutno su u velikoj kampanji, kojom nastoje istaknuti svoju "golemu" važnost u ustroju Republike Hrvatske. Predsjednik bivše Udruge općina, a sadašnje Hrvatske zajednice općina, Martin Baričević, nedavno je predstavio, kako je rekao, dva kapitalna projekta koja provode ove godine. Naime, prošle godine su pokrenuli izradu - dokumentarnog filma čija bi funkcija bila nacionalna promocija i afirmacija Hrvatske zajednice općina.
Kako je rekao, izradom dokumentarca žele skrenuti pažnju na njihovo postojanje, ciljeve, kao i probleme s kojima se njihove male zajednice konstantno susreću.
Drugi "kapitalni projekt" je izrada Fotomonografije Udruge općina u Republici Hrvatskoj.
Glomazni, neefikasni sustav
Ovo o čemu Baričević priča samo je djelić glomaznog, neefikasnog i uznemirujuće premreženog sustava. Hrvatska je podijeljena na 428 općina, 127 gradova i 20 županija, a svaka od navedenih administrativnih jedinica ima vlastitu vojsku zaposlenih koji žive na grbači države.
Prema izvješću Europske komisije, takav način funkcioniranja države, suprotno onom što kaže Plenković, ne pridonosi ravnomjernom regionalnom razvoju, ne pridonosi funkcionalnoj decentralizaciji niti pridonosi fiskalnoj decentralizaciji. Naprotiv, Europa upozorava da ovakva hrpetina besmislenih administrativnih jedinica, s pripadajućim lokalnim šerifima na čelu, koči bilo kakav razvoj Hrvatske.
Šef udruge optužen da je pojeo stado janjaca
Uzmimo samo Martina Baričevića za primjer. Osim što vrši dužnost predsjednika nekadašnje Udruge općina, Baričević je i načelnik Općine Jasenice.
Naime, ovaj HDZ-ovac, osim po predanom načelničkom radu, u javnosti je najpoznatiji po optužbama za stranačko prežderavanje janjetinom u jednom restoranu u Zatonu i izbjegavanje plaćanja računa za nastalu HDZ-ovu štetu. Index je već pisao o sukobu Baričevića i vlasnika restorana koji godinama tvrdi da mu je načelnik dužan 185 tisuća kuna zbog neplaćenih računa jer je, kako tvrdi gostioničar, zajedno s općinom od 2006. do 2010. besplatno jeo u njegovom objektu.
Vlasnik restorana je čak preračunao dug u restoranski cjenik i došao do računice da je Baričević s ekipom pojeo čitavo stado janjaca.
Osim toga, gostioničar je tvrdio da je, uz hrpu neplaćenih računa za priloge, vino i kolače, HDZ-ovac ostao dužan gazdi restorana još 7500 kuna troškova za karmine nakon sprovoda načelnikova brata što je, također, išlo na račun općine.
Slučaj je završio na sudu jer je načelnik optužio vlasnika restorana za klevetu.
Vrh ledene sante
Ova tragikomična aferica idealno ilustrira svrhu i efikasnost načelnika samo jedne općine u Hrvatskoj. A ima ih još 427.
Najpoznatiji po aferi s navodnim prežderavanjem janjetinom, umjesto po uspješnim projektima i unapređivanju svoje općine, ovaj čovjek predstavlja sam vrh sante raspojasanog uhljebizma. Šef Udruge općina, od svega ponuđenog, od cijelog asortimana projekata i potencijalnih dobrih poteza, kao kapitalne projekte predstavlja dokumentarac i fotomonografiju o općinama, kojima je cilj izreklamirati postojanje samih općina.
Baričević je relativno nebitan i nepoznat, bar u široj javnosti, ali Plenković mu svojim prisustvom i svojom objavom na Twitteru, kao predsjednik vlade, itekako daje na važnosti.
Čak i u vladinom programu piše da treba smanjiti broj općina
Razgovarali smo s Davorom Huićem, predsjednikom Udruge poreznih obveznika "Lipa". Kad se prestao smijati vijesti o dokumentarcu o općinama, rekao nam je kako u Hrvatskoj ima previše općina i previše lokalnih političara koje plaćamo, a ne znamo što rade.
"Čak i u vladinom Nacionalnom programu reformi piše da bi morali smanjiti broj općina. Vlada bi se time morala pozabaviti", smatra Huić.
"Europska komisija kaže da su općine previše usitnjene, da su premale, da nemaju kapacitet i da koče regionalni razvoj. Da administrativna podjela Hrvatske koči ravnomjeran razvoj regija. Imate županije i općine koje su premale i imate centralnu razinu. Primjerice, želite u Slavoniji okupiti tri ili četiri županije i napraviti centar za raspolaganje otpadom, a one se ne mogu oko toga dogovoriti", pojasnio je.
Davor Huić iz Udruge Lipa: Siguran sam da ćemo se smijati glupostima u tom dokumentarci, ali zapravo nije smiješno
"Hrvatski administrativni ustroj je neefikasan, skup, prevelik i jedino čemu služi je razvijanju klijentelističkih mreža u kojima ti lokalni šerifi dijele lovu bez kontrole. To je problem koji treba rješavati. Ključni problem regionalnog razvoja je prevelika rascjepkanost, previše su te općine male", smatra predsjednik "Lipe".
"Kako mogu u malim općinama imati kapacitet, kako mogu tiskati razvojne planove, kako se mogu natjecati za europsku lovu, kako? Nikako", dodaje Huić.
"To je slika Hrvatske. Bez srama, ljudi javno pričaju kako s javnim novcem raspolažu na način da zapošljavaju sve žive i nežive. To je rak-rana Hrvatske i to nije nešto čime bi se trebali hvaliti. Siguran sam da će u tom dokumentarnom filmu napraviti hrpu gluposti kojima ćemo se smijati, ali zapravo nije smiješno", zaključio je Davor Huić za Index.
Grubišić: PR ne može ispeglati rezultate
Za komentar smo kontaktirali i Andreja Grubišića, stručnjaka za korporativne financije.
Rekao nam je kako u hrvatskoj politici ne postoji nijedna inicijativa koja zagovara manju prisutnost države u životima građana.
“Treba birati riječi, ali je nedvojbeno da se nažalost na hrvatskom političkom spektru ne vide naznake postojanja bilo kakvih inicijativa koje ne bi na ovaj ili onaj način zagovarale neograničeno veliku prisutnost države u životima hrvatskih građana i nitko od njih nije nikada ozbiljno razgovarao o onome što je, po meni, jedini izlaz iz siromaštva u Hrvatskoj, a to je, znatno, znatno, znatno reduciranija uloge države, a samim time i znatno, znatno, znatno jeftinija država, a onda opet posljedično znatno, znatno više novca na raspolaganju hrvatskim građanima i poduzetnicima", rekao je i zaključio potom kako takve inicijative u Hrvatskoj trenutno nema.
"Nažalost, takve inicijative ne postoje. Svi zagovaraju promjenu ljudi koji bi trebali biti pošteni i kompetentni, a mislim da je to krivo. Prije svega je bitno da je u državi, odnosno njenoj upravi puno manje ljudi, što znači puno manje troškove i samim tim ograničeniju potencijalnu štetu i od njihovih postupaka. Sve drugo je PR, a rezultati su nažalost takvi. PR ne može ispeglati te rezultate", rekao je.
Grubišić: I dalje smo najsiromašniji u EU nakon Bugara
Pojasnio je potom kako smo bez obzira na PR, i dalje najsiromašniji u EU nakon Bugara, a prokomentirao je i naš obrazovni i zdravstveni sustav.
"Najsiromašniji smo u EU nakon Bugara. S hrvatskim mirovinama današnji, a ni budući umirovljenik zarađujući ove dohotke neće moći pristojno živjeti, odnosno bit će sirotinja. Zdravstveni sustav je kalibriran tako da ostavlja dojam da štiti sirotinju, a zapravo je najgori za one koji imaju najmanje novca jer upravo oni najdulje čekaju preglede i na vrhunsku zdravstvenu uslugu, a bogatiji odu privatno. Obrazovni sustav konzumira 15 milijardi kuna, a ispada da ni politika ni poslodavci nisu zadovoljni onim što dobivaju. Subvencije i poticaji se bacaju na industrije i biznise koje država samoinicijativno bira, a osiromašuje druge industrije i biznise. I tako dalje, i tako dalje...", rekao je.
Za kraj je poručio da je apsolutno svejedno kako će se zvati zajednica općina čiju je promjenu imena danas najavio Plenković.
"Zaključak svega što govorim, apsolutno mi je svejedno zove li se Hrvatska zajednica općina ili kako se već sada zove i svejedno mi je hoće li monografija biti u boji ili crno-bijela. Eto, to je moj jedini komentar", zaključio je.