NEDAVNO je ponovno objavljena ugledna Šangajska rang lista svjetskih sveučilišta.
Na njoj je Sveučilište u Zagrebu (SUZG) uobičajeno rangirano osrednje između 401. i 500. mjesta (znalo je biti i slabije), a Sveučilište u Splitu između 701. i 800. mjesta.
No tri hrvatska znanstvena područja odskaču od ove osrednjosti. Među 55 znanstvenih područja obuhvaćenih ovom listom, agronomske znanosti SUZG-a našle su se u prvih 100 na svijetu u skupini od 76. do 100. mjesta, inženjerstvo mora i oceana na 32. mjestu, a prehrambena znanost i tehnologija na 50.
Takvom plasmanu najviše pridonose znanstveni projekti koji se odvijaju na nekoliko sastavnica iz tih područja na SUZG-u: Fakultet strojarstva i brodogradnje, Agronomski i Prehrambeno-biotehnološki fakultet, ali i Prirodoslovno-matematički, Veterinarski i Šumarski i fakultet. Pritom treba istaknuti da PMF ima za sva prirodoslovna područja najbolje ukupne pokazatelje - 36600 citata i h-index 65
Šangajska lista (Shanghai Ranking) jedna je od najprestižnijih ljestvica za rangiranje znanstvenih institucija, a ocjenjuje zasebno 55 različitih znanstvenih područja, uključujući poljoprivredne znanosti (Agricultural Sciences).
Ona je najrelevantnija za STEM područja (znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku), ali i za druge prirodne i medicinske znanosti.
Dekan PMF-a prof. dr. sc. Mirko Planinić kaže da matematika kao struka na PMF-u stoji najbolje na Šangajskoj listi.
"To pokazuje da je kvaliteta naših znanstvenika na visokom nivou jer odskaču po kvaliteti radova, citiranosti i međunarodnoj suradnji", kaže Planinić.
"Međunarodna rangiranja važna su zbog privlačenja novih generacija studenata, domaćih i stranih, ali i zbog suradnje na zajedničkim projektima s drugim strukama i fakultetima u zemlji i inozemstvu. Misija PMF-a je mijenjati društvo znanjem, a na ovaj način pokazujemo da to možemo raditi. Naša dva matematičara su se nedavno istaknula rješavanjem dvaju matematičkih problema koje je za života postavio jedan od najvećih matematičara Paul Erdős, što sve govori u prilog kvaliteti istraživanja.
Nadamo se da će to prepoznati i naše Ministarstvo znanosti obrazovanja i mladih jer se upravo razgovara o financiranju baziranom na rezultatima, odnosno o programskim ugovorima. Fakultete koji odskaču kvalitetom trebalo bi nagraditi boljim financiranjem jer tako mogu biti još bolji. Bilo bi pogrešno izjednačavati sve s prosjekom sveučilišta jer samo u kompetitivnom okruženju struke napreduju", upozorava dekan PMF-a.
Zanimljivo je da posljednjih desetak godina SUZG u području agronomskih znanosti ulazi u vrh više lista koje rangiraju znanstvene ustanove po područjima istraživanja.
SUZG je u poljoprivrednim znanostima na NTU Ranking 2024. godine ostvario 95. mjesto, na U.S. News Best Global Universities 2024./2025. godine 103., a na QS World University Rankings 2023. godine 99. mjesto.
Dekan Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Aleksandar Mešić kaže da većinu utjecaja na ovaj rezultat ostvaruje zagrebački Agronomski fakultet, tako da se pojednostavljeno može reći da imamo jedan fakultet iz Hrvatske koji se prema više lista nalazi u top 100 po znanstvenom doprinosu u svijetu.
"Ovaj plasman pokazuje da se u Hrvatskoj radi kompetitivna znanost u svjetskim okvirima na području agronomskih i srodnih znanosti koje su kao i sama poljoprivreda doživjele nevjerojatnu modernizaciju kojom se polako napušta mišljenje o ovoj djelatnosti kao tradicionalnoj. Njime se Agronomski fakultet uvjerljivo izdvaja kao vodeća institucija u jugoistočnoj Europi, uključujući i Sloveniju, Mađarsku i Tursku", kaže Mešić.
"Promjenom odnosa prema poljoprivredi u Hrvatskoj moguće je ostvariti njeno unapređenje koje bi, među ostalim, osiguralo prehrambenu sigurnost što je izuzetno važno u kriznim situacijama poput pandemija i ratova te u trenutačnim svjetskim preslagivanjima", kaže Mešić.
"Očito je da u akademskoj zajednici postoje znanja koja nedostaju hrvatskoj poljoprivredi da postane moderna i učinkovita, međutim ostaje dojam kako na nivou države i lokalne samouprave nije učinjeno dovoljno na stvaranju ozračja za povezivanje akademskih i industrijskih dionika kako bi se ubrzao njihov prijenos", tumači.
Međunarodna rangiranja prikazuju uspješnost sveučilišta na temelju objektivnih i provjerljivih kriterija, što se često koristi za odabir partnera u međunarodnim projektima.
Ono također može biti presudno za odluku studenata gdje će nastaviti svoje obrazovanje. Naime, diplome visokorangiranih sveučilišta otvaraju studentima bolje perspektive za napredovanje. Nekim državama one su važan pokazatelj pri određivanju kriterija za financiranje sveučilišta i disciplina na njima.
Mešić ističe da su jedan od ključnih čimbenika ovih uspjeha znanstvene publikacije autora zaposlenih na Agronomskom fakultetu. Prema podacima iz baze Web of Science Core Collection, one su svrstane u kategorije Highly Cited Papers (HCP) - najcitiranijih 1% radova u posljednjih deset godina istog područja i vremena publiciranja te u Hot Papers (HP) - najcitiranijih 0.1% radova u posljednje dvije godine istog područja i vremena publiciranja.
Mešić kaže da se Agronomski fakultet može pohvaliti da je 14 njegovih znanstvenika s osam zavoda sudjelovalo u izradi 10 visokocitiranih publikacija.
Ističe da uspjeh Agronomskog fakulteta dodatno potvrđuju podaci iz U.S. News rangiranja, prema kojem se SUZG nalazi na 36. mjestu u svijetu po broju visoko citiranih radova te na 28. mjestu u svijetu po postotku visoko citiranih radova
"Za usporedbu, jedna od vodećih ustanova za poljoprivredu u našoj regiji - bečki BOKU - zauzima 226. mjesto u svijetu po broju i 283. mjesto po postotku visoko citiranih radova", napominje Mešić.
Također ističe da "ogroman iskorak među vodeće svjetske znanstvene institucije predstavlja prva objava znanstvenika s Agronomskog fakulteta u najprestižnijem svjetskom znanstvenom časopisu Nature, u kojem su Vlatka Čurik Čubrić i Vladimir Brajković objavili članak iz područja arheogenetike - Conservation strategies aided by assessment of global genetic diversity (2025.)", kaže Mešić.
***
Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih tijekom više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.