HRVATSKI znanstvenik Boris Lenhard rođen je u Sisku, a diplomirao je molekularnu biologiju i doktorirao kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.
Nakon doktorata počeo se baviti računalnom biologijom na Karolinska Institutu u Stockholmu, a od 2005. do 2011. godine radio je na Sveučilištu Bergen u Norveškoj. Od studenoga 2011. radi na Imperial Collegeu u Londonu gdje je redoviti profesor i voditelj skupine za računalnu biologiju.
"Odabrati pet najdražih knjiga je puno teža zadaća nego li sam uopće mogao zamisliti kada sam prihvatio poziv da to učinim. Da sam ih birao tjedan dana kasnije ili ranije, popis bi sigurno bio drugačiji. Barem do sada nisam bio netko tko se često vraća omiljenim knjigama, čita ih puno puta i zna sve detalje - iako sam u zadnje vrijeme počeo u većoj mjeri čitati knjige koje sam već nekad pročitao i s obzirom na to koliko sam uživao u tome, u budućnosti ću to raditi više", objasnio je Lenhard svoj izbor omiljenih knjiga za Index.
Molecular Biology of the Cell - Bruce Alberts i suradnici
U komentarima (recenzijama) na Amazonovoj stranici klasičnog udžbenika matematičke analize autora Waltera Rudina jedan naročito upada u oči: naslov komentara je "Knjiga bi se trebala zvati 'Ta-da! Sad si matematičar!'". Kao molekularni biolog nisam morao razmišljati ni milisekunde koja je to knjiga koja je ekvivalent u mojoj struci. Još od prvog izdanja 1983. Molecular Biology of the Cell (ili MBOC ili najčešće samo "Alberts") je knjiga koja, barem što se teoretskog znanja tiče, pretvara nadobudne studente u molekularne biologe. Razina izlaganja je takva da knjigu mogu početi čitati već ambiciozniji srednjoškolci. Studenti molekularne biologije i srodnih područja u njoj potom imaju što čitati cijeli studij. Konačno, onima poput mene koji se već više od četvrt stoljeća bave onim što piše unutra i dalje otkriva i ideje i detalje koji su nam do tada promakli. Moj prvi primjerak bio je drugo izdanje iz 1989., koje sam kupio u knjižari u Grazu kao brucoš u jesen 1990. Roditelji su me vozili u Graz isključivo s tim ciljem. 1200 stranica velikog formata s mekanim koricama jeftinog međunarodnog izdanja otvorilo je cijeli novi svijet preda mnom: prije toga, makar sam već upisao studij molekularne biologije, imao sam tek mutnu ideju što to zapravo jest. Od onda bio sam vlasnik svakog sljedećeg izdanja - ukupno pet debelih knjižurina.
Time, Love, Memory: A Great Biologist and His Quest for the Origins of Behavior - Jonathan Weiner
Od brojnih znanstvenih biografija koje sam pročitao, ova mi je i dalje na prvom mjestu. Bavi se životom i djelom Seymoura Benzera, jednog od najbriljantnijih molekularnih genetičara 20. stoljeća. Knjiga je napisana dok je Benzer još bio živ i znanstveno aktivan i pruža fascinantan i realističan uvid u živote i karijere znanstvenika, akademsku politiku i mentorstvo. Naročito dobro opisuje nevjerojatno kreativne pokuse koje je Benzer smislio npr. za proučavanje memorije na vinskim mušicama. Čitatelju ne treba nikakvo znanje biologije da bi uživao u knjizi.
Moll Flanders - Daniel Defoe
Moll Flanders je jedan od onih romana za koji, dok ga čitate, svako malo pomislite, "ne mogu vjerovati da je ovo tako dobro". Uz glavni lik koji nećete nikada zaboraviti daje i upečatljivu sliku života u Londonu, engleskoj provinciji i britanskim američkim kolonijama krajem 17. i početkom 18. stoljeća, otkriva i koliko je to povijesno razdoblje bilo manje konzervativno i puritansko od 19. stoljeća. Ono što se redovito prešućuje u viktorijanskim klasicima - seks, izvanbračni odnosi, odlasci na zahod, pobačaji - sve je tu, opisano kroz perspektivu žene čiji životni odabiri su skandalozni za standarde toga vremena, a kojoj se usprkos tome ne možete ne diviti. U međuvremenu sam pogledao i TV seriju i film, koji su oboje korektni, ali ni blizu ne uspijevaju dočarati atmosferu izvornog teksta.
Ravelstein - Saul Bellow
Saul Bellow nije autor u čijim romanima uživam bez izuzetka - naprotiv, dva njegova romana sam počeo, ali nisam imao interesa završiti. S druge strane, kad mi je neki njegov roman dobar, onda je jako dobar, kao npr. Herzog. Međutim, Ravelstein, njegov zadnji roman, mi je najdraži od svih. Kao i neki drugi romani Bellowa, temelji se na stvarnim likovima iz njegovog života. Ravelstein je roman o zadnjim godinama života Allana Blooma, legendarnog profesora filozofije na University of Chicago. Bloom je pod stare dane napisao čangrizavu polemiku za široku publiku (knjiga "The Closing of the American Mind"). Knjiga je postala neočekivani bestseller, a Bloom neočekivani bogataš. Ne znam koliko je prikaz u romanu vjeran originalu, ali epizode iz života starog ciničnog profesora nepresušne energije, istovremeno smiješne, apsurdne, sjetne i mudro poučne, toliko vjerno asociraju na neke ljude iz mog vlastitog života i obrazovanja da im se rado vraćam.
Dvori od oraha - Miljenko Jergović
Hrvatskoj ne manjka izuzetnih suvremenih književnika. Nisam siguran što se točno dogodilo u zadnjih dvadesetak godina, ali u mojim dvadesetima nije bilo ni blizu toliko pisaca koje ne samo da vrijedi čitati nego su i u rangu najboljih suvremenih pisaca u ostatku svijeta. Među njima Miljenko Jergović je već jedan od starijih, meni najzanimljiviji i s obzirom na to, na moju veliku sreću i najproduktivniji. Sve, od monumentalnih projekata kao što je "Rod" pa do usputnih bilješki od po nekoliko rečenica u kolekciji "Levijeva tkaonica svile", je barem za moja mjerila sjajna književnost iz pera velikog talenta. "Dvori od oraha", priča o jednoj ženi i jednoj obitelji iz Dubrovnika te o jednom stoljeću jedne zemlje i nacije, ispričana od kraja do početka, prije koju godinu je prevedena je na engleski i od tada je jedan od mojih glavnih poklona onim mojim prijateljima i poznanicima koji puno čitaju i od književnosti traže više nego što im komercijalna književnost može dati. Niti jedan od njih nije ostao ravnodušan i čitanje je poslužilo kao prompt za duge razgovore o Hrvatskoj i njenoj povijesti, a kod nekih je pobudilo i zanimanje za ostatak hrvatske književnosti.