FOTO: ESA/NASA
>> VELIKO OTKRIĆE NASA otkrila sedam planeta nalik Zemlji, moguć i život
'Jednostavno sam zadivljen dubinom i širinom znanosti koju radimo ovdje... Po prvi put našli smo toliko planeta nalik na Zemlju koji kruže oko jedne zvijezde. Također smo po prvi put mogli izmjeriti i mase i polumjere tih planeta koji su veličine Zemlje', rekao je NASA-in voditelj u Science Mission Directorateu, Thomas Zurbuchen. 'To su najbolji kandidati za daljnja promatranja među svima koje znamo... Otkriće nam pokazuje da je pronalazak druge Zemlje samo pitanje vremena. U ovoj priči imamo veliki korak prema odgovoru na jedno od velikih pitanja filozofa, o kojem i sami razmišljamo, a to je – jesmo li sami u svemiru', dodao je.
Posebna vrijednost otkrića, rečeno je na konferenciji, sastoji se u tome da po prvi put imamo toliko puno kandidata koji se nalaze u nastanjivoj zoni. Stoga je vjerojatnost da će barem na nekom od njih biti uvjeta povoljnih za život ili čak život, značajno veća.
Evo što su naši znanstvenici rekli za Index o velikom otkriću NASA-e:
Astrofizičar Dejan Vinković:
"Zanimljivo je to što ih je otkriveno čak sedam. Također je zanimljivo i to što su svi planeti maleni, veličine slične Zemljinoj. No to nije preveliko iznenađenje jer je matična zvijezda crveni patuljak što znači da je imao manje materijala za formiranje planeta iz akrecijskog diska. To što se pokazalo da su planeti usklađeni u svojim rezonancijama na orbitama govori da su vjerojatno nastali na nekoj udaljenijoj lokaciji, da su migrirali. No mi ne znamo koliko daleko su migrirali. Najzanimljivije u svemu zapravo je to što je sustav jako blizu što znači da će biti dobra meta za istraživanja. Pomaže to što je zvijezda slabijeg sjaja pa će biti lakše promatrati planete. S druge strane njezina temperatura nije velika pa će njezin signal u infracrvenom dijelu spektra biti jak što znači da će planete biti teže razlučiti od zvijezde. Primjerice, spektralne linije u kojima se otkriva voda blizu su infracrvenom području. Budući da ne znamo dovoljno o planetima i njihovim atmosferama, ne možemo reći ništa pouzdano o postojanju života u tom sustavu. Mislim da je atmosfera prvi sljedeći korak koji će se tražiti."
Astronom Korado Korlević, voditelj zvjezdarnice Višnjan:
"Dobro je u ovoj priči to što planet nije samo jedan. To znači da postoji mogućnost da period njihove rotacije nije isti kao i revolucije, odnosno da nisu svi nužno zaključani. Kada bi bili zaključani, uvijek bi jednom stranom bili okrenuti prema zvijezdi. To je dakle, jako važno. Kada ih ima više, međusobni gravitacijski utjecaji mogu učiniti da ne budu svi zaključani. Također je dobro to što su planeti nastali na većoj udaljenosti. Naime, crveni patuljci u ranoj fazi razvoja zrače snažno u rendgenskom dijelu spektra pa uništavaju svaku mogućnost za opstanak života. Ono što će se vjerojatno sljedeće tražiti jest postojanje vode. No pitanje je hoće li biti dovoljno razlučivosti za to jer su planeti vrlo blizu zvijezdi."
Ante Radonić, popularizator astronomije, donedavni voditelj Planetarija u Tehničkom muzeju u Zagrebu:
"Otkriće je jedinstveno, a sustav će biti prvorazredni cilj za nove teleskope koji se upravo grade. Nove tehnologije astronomima će omogućiti da saznaju nešto o atmosferama tih planeta. U tijeku ovog desetljeća važne podatke mogao bi nam dati svemirski teleskop "James Webb" koji bi trebao biti lansiran do kraja slijedeće godine. U idućem desetljeću puno očekujemo od europskog Ekstremno velikog teleskopa promjera 39 metara.
Iako su po veličini slični Zemlji, površine tih planeta možda nimalo ne nalikuju na zemaljsku. Jako sam skeptičan u pogledu eventualnih uvjeta za život kakav poznajemo. Znanstvenici su spomenuli da su ti planeti vjerojatno stjenoviti. Znači, nisu sigurni da li ti planeti imaju stjenovitu površinu. Doduše, to i nije presudno za život. Međutim, zbog blizine zvijezdi, vjerojatno su zaključani, što znači da su uvijek istom stranom okrenuti prema njoj. To još uvijek ne znači da nisu pogodni za život samo se jako kompliciraju čimbenici vezani za klimu. Tek će trebati napraviti dobre računalne simulacije da se vidi jesu li međudjelovanja između planeta jača od plimne sile matične zvijezde da bi planeti imali koliko toliko normalnu vrtnju oko svoje osi t.j. normalan ciklus dan - noć. Ali i to je problematično jer ne znamo točno gustoću ni strukturu planeta.
Procjene o temperaturama koje bi mogle omogućiti vodu u tekućem stanju, napravljene su na osnovu udaljenosti od zvijezde i jačine sjaja zvijezde. Međutim, mi ne znamo imaju li ti planeti atmosferu i ako je imaju, kakva je, koji je njen sastav ili gustoća. To su sve zasad nepoznanice. Previše rijetka atmosfera, poput Marsove, neće moći podržavati vodu u tekućem stanju. Istina, život može postojati u vidu mikroba koji žive u stijenama i hrane se mineralima.
S druge strane, gušća atmosfera sa stakleničkim plinovima, poput Venerine, mogla bi uvjetovati previsoku temperaturu da bi voda mogla biti u tekućem stanju.
Posebno je pitanje postojanja magnetskog polja. Ako planeti imaju tekući dio jezgra, o njegovom sastavu i vrtnji ovisit će održavanje magnetskog polja. Imaju li ti planeti dovoljno željeza u svojoj jezgri? Ako je preslabo magnetsko polje, koje bi štitilo život, život nije moguć na površini zbog opasne radijacije sa zvijezde i iz dubokog svemira.
Bez značajnog magnetskog polja, zvjezdani vjetar i elektromagnetsko zračenje sa zvijezde stalno bi radilo eroziju i ljuštilo atmosferu planeta. Što je uopće ostalo od prijašnjih atmosfera koje su planeti imali ako su bili formirani na puno većoj udaljenosti od one na kojoj su sad. U blizini zvijezde erozija atmosfere mora da je uistinu jaka. Danas primjerice orbiteri oko Marsa proučavaju eroziju Marsove atmosfere koja je očita iako je Mars dalje od Sunca nego Zemlja. Ali Mars nema globalno magnetsko polje koje bi štitilo njegovu atmosferu.
Osobno mislim da među otkrivenim planetima nema takvog koji bi bio uistinu sličan Zemlji. Morat ćemo još čekati na pronalazak planeta 'Zemlja 2.0'.
Crveni patuljci najbrojnije su zvijezde u galaksiji. Stoga možemo procijeniti da naša galaksija sadrži desetine milijardi planetarnih sustava oko tih zvijezda. Vjerujemo da među njima postoje nebrojene vrste različitih tipova planeta. Što više takvih vrsta upoznamo, saznat ćemo puno više o razvoju i evoluciji planeta pa ćemo znati jeli naš planetarni sustav iznimka, rijetkost ili nešto posve uobičajeno."