Pitali smo stručnjake: Treba li mladima pokazivati slike smrskanih automobila?

Foto: Dubravka Petrić/Pixsell, Screenshot: Instagram

U TEŠKOJ prometnoj nesreći koja se u subotu nešto prije pet sati ujutro dogodila u Osijeku, poginuli su 20-godišnjak i 24-godišnjak te 25-godišnjakinja, dok je 21-godišnjakinja s teškim tjelesnim ozljedama prevezena u KBC Osijek.

Očevidom je utvrđeno da se nesreća dogodila kada je BMW zbog neprilagođene brzine uvjetima na cesti sletio s kolnika u park, gdje je vozilo udarilo u drvo i tamo se zaustavilo. Fotografije s mjesta nesreće prikazuju dijelove automobila rasute po livadi, što vrlo vjerojatno govori nešto o brzini kojom se kretao prije nesreće.

>>Poginuli u Osijeku prije smrti slikali "natjecanje u ispijanju alkohola"

Dvije djevojke, od kojih je jedna završila u bolnici s teškim ozljedama, i dva mladića posljednje trenutke života podijelili su na svojim Instagram profilima. Prije kobne nesreće četvero mladih bilo je s društvom u osječkom noćnom klubu koji je poznat po turbofolk glazbi, a na objavljenim snimkama i fotografijama na Instagramu koje su nastale nekoliko sati prije nesreće, moglo se vidjeti da se ispred njih na stolu nalaze velike količine i razne boce alkohola, a jedna snimka bila je popraćena natpisom "natjecanje u ispijanju alkohola". Na snimkama, doduše, nije vidljivo je li osoba koja je bila za volanom konzumirala alkohol.

Glasnogovornik Policijske uprave osječko-baranjske Zoran Kon za Index je danas rekao da je prema posljednjim saznanjima stanje djevojke stabilno, no nije nam mogao otkriti kolikom se brzinom kretao automobil i je li vozač bio pod utjecajem alkohola. Ono što je poznato je da vozač, koji je imao samo 20 godina, nije imao vozačku dozvolu.

Još se ne zna je li vozač bio pod utjecajem alkohola

"Ovo je proces koji traje, vještačenje će biti naknadno provedeno tako da se još uvijek ne zna je li imao alkohola u krvi niti se zna kojom je točno brzinom vozio", rekao je Kon za Index.

Budući da smo često svjedoci teških prometnih nesreća, gdje najčešće upravo mladi smrtno stradaju, a kojima su uglavnom uzrok alkohol i nedopuštena brzina, pitali smo ga što se čini i što bi se trebalo poduzeti da se takve nesreće svedu na minimum. Pitali smo ga bi li djeci već u školama tijekom preventivnih akcija trebalo pokazati fotografije smrskanih automobila iz prometnih nesreća kako bi se utjecalo na njih da ne voze pod utjecajem alkohola.

"Mislim da pitanje nije postavljeno pravoj osobi, kad su u pitanju djeca treba biti oprezan", rekao nam je Kon.

Isto smo pitali i prometnog stručnjaka, profesora s Prometnog fakulteta Rajka Horvata koji nam je rekao da je to područje za psihologe i stoga smo kontaktirali poznatu dječju psihologinju Gordanu Buljan Flander koja je ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih.

Treba li mladima u školama pokazati slike smrskanog automobila?

Ona je u razgovoru za Index rekla kako smatra da djeci u školama ne bi trebalo pokazivati fotografije smrskanih automobila iz prometnih nesreća jer djeca na to ne bi reagirala, odnosno odvratila bi pogled.

"Kad maloljetne počinitelje odvedete u zatvor da vide kako je na odsluženju kazne, njih to ne odvraća od počinjenja kaznenih djela. Da djeci pokažete fotografiju smrskanog automobila, to bi kod njih samo izazvalo odmak i otpor i ne bi preporučila pokazivanje takvih fotografija. Umjesto toga im se treba lijepo objasniti što se može dogoditi ako sjednu u automobil i voze pod utjecajem alkohola, ali ne treba ići drastično s pokazivanjem slika", istaknula je Gordana Buljan Flander.

Iz svog primjera navodi da u slučajevima kad govori o seksualnim zlostavljanjima djece na televiziji, nikad ne daje najgore slike jer to izaziva otpor i ljudi bi na to okrenuli glavu, kao i u ovom slučaju da im se pokazuju fotografije smrskanih automobila.

"U školskoj dobi djece važno je znati njihovu razvojnu psihologiju. Djeca u tinejdžerskoj dobi imaju osjećaj besmrtnosti i misle da se njima ništa ne može dogoditi, imaju mozak sklon rizičnim ponašanjima jer im nije do kraja razvijen frontalni dio mozga koji je zadužen za logičko razmišljanje i povezivanje uzroka i posljedica, a taj se dio mozga razvija do 25. godine. Ako pokažemo djeci nešto što im izaziva strah, ona će pobjeći od takvih slika. Tinejdžeri i adolescenti su usmjereni samo na sadašnjost, teško ih je usmjeriti na budućnost i to treba znati prije provođenja preventivnih akcija u školama", istaknula je Buljan Flander.

Glasnogovornik osječke policije: Smanjili smo broj smrtno stradalih

Glasnogovornikom PU osječko-baranjske Zoran Kon kazao je pak kako oni već godinama provode brojne preventivne akcije po školama kako bi djecu upoznali s opasnostima alkohola, brze vožnje, nevezanja pojasa i korištenja mobitela u vožnji.

Istaknuo je da provode aktivnosti na preventivnom i represivnom planu, što uključuje pojačane nadzore prometa vikendom u večernjim satima, akciju pojačanog nadzora prema, kako kaže, četiri ubojice, a to su provjera brzine, alkohola, vezanja sigurnosnim pojasom i upotreba mobitela.

"Preventivni dio provodimo kroz razne edukacije u našoj policijskoj upravi, a to rade i ostale. Naš ured ima formiran odjel za prevenciju, provode se aktivnosti na razini vrtića i škola gdje predajemo o opasnostima koje utječu na sigurnost u prometu, a to se provodi i kod kandidata za vozače kroz autoškole. Trudimo se maksimalno, no uvijek kad se dogodi tragedija poput ove pitamo se što bismo još mogli učiniti", rekao nam je Kon.

Istaknuo je kako njihove aktivnosti donose rezultate pa su tako na području njihove županije u 2018. imali 28 smrtno stradalih u prometu, dok su 2019. imali 21.

"U zadnjem desetljeću imamo pad smrtno stradalih u prometu iako to nije dovoljno, svaka žrtva u prometu je prevelika. Mi ćemo i dalje provoditi naše aktivnosti, a 1. kolovoza na snagu je stupio i novi Zakon sigurnosti u prometu po kojem su pooštrene kazne i već sad vidimo utjecaj tog zakona", kazao nam je Kon.

Provode akciju "Pijane naočale", evo o čemu se radi

Jedna od akcija koju je posebno istaknuo zove se "Pijane naočale", a provode je među ciljanom populacijom, kod učenika 3. i 4. razreda srednjih škola.

"U toj akciji upozoravamo na konzumaciju alkohola i kako ona djeluje na opće psihofizičko stanje. U školama smo stvorili mini poligon, djeca su dobila naočale s gradacijama pijanog stanja pa su s tim pokušavali proći poligon. Nisu uspijevali i to su aktivnosti koje kontinuiram provodimo. Ja sam bio na nekim predavanjima i učenici su bili zaista zainteresirani pa smo im prikazivali i edukativne filmove o posljedicama teških nesreća, kako dolazi do njih i mogu reći da su sve pratili s pažnjom", rekao nam je Kon.

Profesor s Prometnog fakulteta Rajko Horvat rekao nam je da već godinama napominje, a da su to pokazala i znanstvena istraživanja, da sve što se u ovoj zajednici događa kreće od obitelji i cjelokupne zajednice kroz sustav obrazovanja i cjeloživotnog obrazovanja.

"Tri su momenta koja trebamo promijeniti, obitelj je nukleus svega, već od najranije dobi obitelj treba djecu educirati i usmjeravati. U Hrvatskoj je još uvijek alkoholiziranje društveno prihvatljiva norma i mi kroz društvo alkohol upotrebljavamo u svim dnevnim aktivnostima. Kad je rođenje, veselje, tuga, alkohol je uvijek tu kao općedruštveno prihvatljiva pojava. Nedostatak tog procesa obrazovanja se reflektira na konzumaciju. Mlade nećete disciplinirati zabranama, njih se od ranih nogu treba educirati, a tu važnu ulogu ima obitelj, to je prva stvar", rekao nam je Horvat.

Prometni stručnjak otkrio što bi smanjilo broj prometnih nesreća

Kao drugu stvar navodi obrazovanje koje kreće od vrtića preko škola i fakulteta. Naveo je i veliki problem što se nakon polaganja vozačkog ispita vozače kasnije više ne obrazuje.

"Da biste u poslovnom svijetu bili uspješni, morate se dalje obrazovati da poboljšate produktivnost, dok se o prometu informirate samo preko medija i to samo kad se pojedine zakonske odredbe promijene. Problem je što u našem sustavu nema ponavljanja znanja o prometu", rekao je profesor Horvat.

Treća stvar koja se, navodi, mora promijeniti je odnos države prema sigurnosti u prometu.

"Stvari se stalno mijenjaju pa sad imamo i e romobile, a prometna infrastruktura se gradila samo za motorna vozila, dok su ostala zanemarena. Najvažnije je da svi subjekti prihvate da se mora promijeniti prometna infrastruktura sa zahtjevima suvremenog prometa", rekao je.

Smatra da bi se smanjio broj prometnih nesreća da cestovni promet više ne bude dominantan i da nam funkcionira željeznički promet, a ne da se vlakom do Bjelovara vozi satima.

"Nesreće će se i dalje događati, ali.."

"Vlada i sabor moraju više ulagati u sustave sigurnosti, a ne samo u sustav represije jer će se nesreće nastaviti događati, ali trebamo ublažiti njihove posljedice. Automobilska industrija je uznapredovala pa se ugrađuju zračni jastuci, sigurniji pojasi, postoje i sustavi za prepoznavanje opasnosti. Sve je to dobro, ali i ti sustavi su ograničeni i trebamo ulagati u ceste da nam budu sigurnije. Ovo što se dogodilo u Osijeku, postoje zaštite od takvih nesreća, ali ne da posiječemo stablo, već da cestu zaštitimo odbojnim ogradama. U Slavoniji imate odvodne kanale koji su smrtonosni i trebamo više zaštitnih odbojnih ograda i sigurnosnih sustava. Na naplatnim kućicama imate betonske prepreke, ispred toga treba postaviti odbojni sustav za ublažavanje udara, nešto poput harmonike", objasnio je Horvat.

Posebno je naglasio da bi se u škole obavezno trebalo u neki nastavni predmet poput tehničkog, uvesti i poznavanje propisa na cestama.

"Vlada treba shvatiti da ulaganje u sigurnost cestovnog prometa utječe i na društveni i ekonomski razvoj"

"U zakonu postoji da odgojno-obrazovne ustanove moraju uvesti oblik obrazovanja o prometnim propisima i ponašanju u prometu, alkoholu i ostalim rizicima. To još nitko nije napravio zato što nema kaznene odredbe za to, nema kazne ako to ne napraviš. Da biste vozili bicikl, ne morate poznavati niti jedan prometni propis, a roditelji pak nemaju strpljenja učiti djecu", rekao je.

Naše društvo, kaže, još uvijek radi samo na posljedicama i vlada i sabor trebali bi shvatiti da je ulaganje u sigurnost cestovnog prometa nužnost te da ono utječe i na društveni i ekonomski razvoj.

"Sad će ovo možda grubo zazvučati, ali pogledajte ove tri mlade osobe koje su izgubile život. Država je uložila u njih kroz osnovno, srednje školstvo i fakultet i kad su trebali vraćati uložena sredstva kroz rad, oni su napustili ovaj svijet i država nema nikakve ekonomske koristi od njih. Tu je i demografski dio jer su otišla tri mlada života koja neće imati obitelj. Država mora biti ta koja će reći stop i idemo nešto napraviti da uz ovaj demografski egzodus nemamo i egzodus stradavanja u prometu", rekao je Horvat.