ANDREJ PLENKOVIĆ dao je intervju za časopis Politico gdje je govorio o aktualnoj krizi s cijepljenjem u Europskoj uniji te općenito o stanju s koronavirusom.
"Voljni smo sudjelovati u europskoj inicijativi koja bi olakšala putovanja", rekao je Plenković na temu zajedničkog certifikata o cijepljenju pa dodao:
"Glavni cilj tog certifikata je upravo to - ponovno otvaranje Europe", dodao je.
O covid-putovnicama
Hrvatski premijer je nakon razgovora u Bruxellesu kazao da će potvrda, koja je na dnevnom redu Europske komisije ovaj tjedan, obuhvaćati tri kategorije.
"Tri kategorije certifikata - oni koji su se cijepili, oni koji imaju negativan test i oni koji su preboljeli covid", pojašnjava Plenković.
O ljetu koje slijedi, a koje je izuzetno bitno za Hrvatsku zbog turizma, Plenković odgovara:
"Nama je ključno da se omogući sloboda kretanja te da ljudi mogu doći u Hrvatsku", rekao je Plenković pa dodao:
"Certifikat koji će Europska komisija predstaviti na sljedećem summitu EU čelnika ovog mjeseca trebao bi olakšati putovanje i ukinuti niz mjera i restrikcija koje su postavile pojedine države. Važno je da se krećemo naprijed. Cijela ideja savjetovanja na razini Europe je da imamo nekakav okvir koji uzima u obzir jednakost naših građana i mogućnost kretanja", poručio je premijer.
O EU fondu za oporavak
Plenković se dotaknuo i korištenja sredstava iz Europskog fonda za oporavak.
"Mislim da bismo prva sredstva mogli iskoristiti početkom sljedeće godine. Proces je kompliciran i zahtjevan. Treba vam plan, projekt, verifikacija, natječaj, implementacija, dokumentacija…", kazao je premijer za Politico.
O cjepivu
U intervjuu za Politico premijer se dotaknuo i teme cijepljenja. Dok je Plenković boravio u Belgiji, austrijski kancelar Sebastian Kurz otvorio je priču o neravnopravnoj distribuciji cjepiva među članicama Europske unije.
Plenkovića su pitali bi li sada promijenio nešto u svojoj odluci kada je u pitanju nabava cjepiva, na što im je odgovorio da bi on naručio još više doza.
No, dodao je, kada su se cjepiva naručivala, bilo je teško nagađati koja će kompanija biti najbrža i najorganiziranija te koja će prva proizvesti najviše količina cjepiva.
"Tada je jedna stvar na nacionalnoj razini bila jako teška za pretpostaviti, a to je koja će od farmaceutskih kompanija biti najbrža u proizvodnji i odobrenju cjepiva te koja će biti najorganiziranija proizvesti najveće količine doza cjepiva. Ako se osvrnem unatrag, bio je to sastanak naslijepo s redom", rekao je Plenković.
Požalio se na trenutke krize, ali pohvalio EU napore u nabavci cjepiva
"U trenucima krize postoji pritisak da se nešto riješi, ali onda dođe i trenutak poslije krize i netko vas pita - mi imamo četiri milijuna stanovnika, a vi ste naručili cjepiva za 14 milijuna ljudi. Zašto?", rekao je Plenković pa nastavio:
"Svi smo u vrlo nezahvalnoj situaciji", rekao je Plenković referirajući se na lidere na nacionalnoj i europskoj razini, ali pohvalio zajedničke napore EU u nabavci cjepiva, ocijenivši ih "vrlo, vrlo dobrim".
"Da smo ostavljeni na brigu sami o sebima, bila bi to potpuno drugačija igra", dodao je Plenković i upitao:
"Primjerice, što bi države koje imaju tvornice cjepiva rekle - doviđenja do izvoznih dozvola?"
O utjecaju pandemije na Hrvatsku i njen ulazak u eurozonu
Premijer je govorio i o tome može li pandemija usporiti put Hrvatske prema euro zoni s obzirom na to da rastu deficit i javni dug, a njihovo spuštanje na razinu ispod 3 posto i 60 posto BDP-a je uvjet za ulazak u euro, zapisan u temeljnom ugovoru EU.
"Jedina stvar oko koje mi je žao je fiskalna politika – kaže Plenković i dodaje da smo se ‘odmaknuli od konsolidacije i zdravih javnih financija’ kako bismo smanjili ekonomsku štetu pandemije. Hrvatska stoga planira iskoristiti dvostruko veće fondove EU kako bi potaknula gospodarski oporavak, ali i kako bi se ‘vratila u okvir iz 2017.-2019., kad je moja vlada imala proračunski suficit", kaže premijer za Politico.
"Za ulazak u euro, moramo zadovoljiti pravila koja su zapisana u temeljnom ugovoru. Vrlo je teško postići izuzeće od ugovora”, kaže Plenković pa dodaje:
"To je situacija u kojoj sve države članice EU uživaju blagodati privremeno suspendiranih pravila o deficitu i javnom dugu, ali to što su ta pravila trenutno suspendirana kroz Pakt o stabilnosti i rastu ne znači formalno-pravno da su suspendirana i kao kriteriji iz Maastrichta zapisani u temeljnom ugovoru, kojeg treba zadovoljiti svatko tko želi ući u euro zonu", zaključuje.