NARODNA mudrost kaže da u Hrvatskoj postoje svega tri interesne skupine koje mogu organizirati prosvjede na nacionalnoj razini kojima mogu ucjenjivati vladajuće s ciljem da osiguraju svoje partikularne interese. To su crkva, vojni veterani i možda najjača skupina od svih - sindikati zaposlenih u javnom sektoru.
Za neometano vladanje Hrvatskom dovoljno je osigurati zadovoljstvo tih triju skupina, a u najboljoj poziciji za to je upravo HDZ. Društveno-politički ugovor je jednostavan, a odnosi se na to da navedene interesne skupine osiguravaju HDZ-u stabilnu i sigurnu vlast, a zauzvrat imaju relativno visoke privilegije.
U normalnoj državi, kakva Hrvatska još nije, pitanja kao što su plaće u javnom sektoru bila bi više tehnička nego politička. Dakako, nemoguće je politički aspekt eliminirati iz bilo kakvih zahtjeva raznih interesnih skupina prema državi, ali odnos između tehničkog i političkog aspekta puno govori o funkcionalnosti pojedine države.
Pregovori o plaćama u javnom sektoru trebali bi biti tehničko pitanje bez čekanja na ukazanje Andreja Plenkovića
Premijer ne bi trebao direktno odlučivati o tome kolike će biti plaće državnih službenika, a kamoli gubiti vrijeme na pregovore sa sindikatima. Dobro posložena podjela vlasti i odgovornosti među državnim institucijama trebala bi takva pitanja prepustiti čisto tehničkom odlučivanju ministarstava.
Svako ministarstvo trebalo bi određivati dio posla iz svoje nadležnosti, s tim da Ministarstvo financija mora donijeti sud ima li uopće prostora u državnom proračunu za veće plaće i koliko. Da, premijer je na čelu vlade, a vlada upravlja državom, ali to ne znači da treba upravljati svakim malim aspektom funkcioniranja države.
Ako je premijer jedini bitan za odlučivanje o visini plaća, onda očito postoji problem s funkcioniranjem državnih institucija. A Andrej Plenković se ponaša kao alfa i omega svega što se događa u Hrvatskoj.
Dogovor o visini plaća u javnom sektoru ne ovisi o državnom proračunu, ekonomskim prognozama, javnom dugu, efikasnosti javnog sektora, plaćama u ostatku gospodarstva ili nekom drugom tehničkom faktoru, nego isključivo o političkoj odluci premijera Plenkovića.
A on je svjestan da će se u sljedećoj godini čak triput održati izbori na nacionalnoj razini, na kojima može osigurati pobjedu zadovoljavanjem triju glavnih interesnih skupina u Hrvatskoj, od kojih su jedna sindikati zaposlenih u javnom sektoru.
To je dan prije velikog pregovora sindikata i vlade priznao predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić. "Naša očekivanja od sutrašnjeg sastanka su velika. Poučeni svim iskustvima od 2019., uvijek kada se premijer uključuje u konfliktnu situaciju, onda je na pomolu i rješenje", izjavio je optimistično za N1.
Sindikati su imali puno vremena da traže rast plaća, čekali su najbolji politički trenutak
Od početka godine traju razne prijetnje štrajkovima radnika u javnom sektoru, među ostalim, sudaca, liječnika, medicinskih sestara i tehničkog zdravstvenog osoblja. Dva sastanka pregovaračkih odbora vlade i predstavnika sindikata javnog sektora održana su bez napretka, a onda se uključio premijer Plenković i stvar je bila riješena u kratkom roku.
Poruka sindikatima i svim radnicima u javnom sektoru je jasna, a to je da njihova materijalna prava ovise isključivo o tome hoće li ih podržati Plenković. U ranije spomenutom odnosu između tehničkog i političkog pitanja, činjenica da ministarstva nisu htjela ili mogla iskreno pregovarati sa sindikatima nego se čekalo ukazanje Plenkovića jasno pokazuje da se radi dominantno o političkom pitanju, a ne tehničkom.
Naravno da su toga svjesni i sindikati, kao što je i priznao predsjednik sindikata Preporod dan prije obećanog ukazanja premijera na trećem sastanku pregovaračkog odbora vlade i sindikata. Ne samo da su svjesni nego se i oslanjaju na to da je pitanje plaća u javnom sektoru Hrvatske primarno političko pitanje pa taman prije superizborne 2024. pokušavaju iskamčiti što bolje uvjete.
Argument sindikata je da su zbog visoke inflacije 2021. pale realne plaće, što im daje za pravo da zahtijevaju povišice od 10 i više posto. Ali zašto u razdoblju dok je rasla inflacija nisu tražili taj rast plaća iako se znalo da se zbog inflacije dobro puni državni proračun?
Dapače, dobrim punjenjem proračuna hvalili su se i bivši ministar financija Zdravko Marić i sadašnji Marko Primorac. "Ostala su dva dana, mogu reći da će porezni prihodi biti iznad plana", rekao je Zdravko Marić prilikom gostovanja na RTL-u Danas 29. prosinca 2021. "Inflatorni učinci pozitivno djeluju na punjenje proračuna", rekao je Marko Primorac u Dnevniku Nove TV 15. srpnja 2022.
Minimalno godinu dana sindikati su slušali o tome kako se državni proračun dobro puni, a cijene rastu (državni proračun se dobro punio upravo zbog rasta cijena) i nisu zatražili rast plaća. Zašto? Bilo je prerano, superizborna 2024. još je bila daleko, a od sredine 2021. nije bilo izbora u Hrvatskoj.
Nisu imali čime pregovarati jer nisu mogli obećati Plenkoviću poslušnost u trenutku kada ta poslušnost ne znači puno jer nema izbora pa nije ni potrebna. Tehnički su i 2022. i danas postojali isti razlozi za traženje rasta plaća u javnom sektoru, ali politički je 2023. puno plodonosnija.
U državama kakva je Hrvatska, gdje gotovo trećina zaposlenih radi za širu državu (nacionalna razina, lokalna, državne kompanije itd.), pregovori o visini plaća su daleko više političko nego tehničko pitanje.
Cijeli performans puno govori i o (ne)funkcioniranju hrvatske države
U principu se radi o obliku trampe, razmjene usluge za uslugu. Sindikati obećaju da neće javno govoriti protiv vlasti i time potencijalno rušiti rejting vladajuće stranke, a vladajuća stranka obećava bolja materijalna prava.
Malo se glume tehnički pregovori, ali je svima jasno da sve ovisi isključivo o jednom čovjeku, Andreju Plenkoviću. Njegovo ukazanje je manje u funkciji šefa države, a više u funkciji šefa političke stranke koja priprema teren za superizbornu 2024., u kojoj može osigurati apsolutnu vlast.
Potpuno je legitimno da se razne interesne skupine, kao što su sindikati zaposlenih u javnom sektoru, bore za svoja prava. Svaka država, svako društvo, svaka kompanija i svaka ljudska zajednica sačinjeni su od raznih interesnih skupina, pa tako i Hrvatska. Ali način na koji se odvija promoviranje tih interesa, tko u tome sudjeluje, koji su motivi, taktike i vremensko pozicioniranje, puno govori o državi i društvu.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala