Plenković na sjednici vlade: Nastavljamo s mjerama za pomoć građanima

Foto: Index

JUTROS je održana sjednica vlade u NSK. Na dnevnom je redu prijedlog izmjena i dopuna Zakona o javnoj nabavi, a vlada će donijeti i odluku o objavi uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj te odluku o određivanju imena mosta koji spaja kopno s poluotokom Pelješcem.

Vlada je donijela odluku kojom se 1. siječnja 2023. godine određuje danom uvođenja eura, a utvrđuje se i fiksni tečaj konverzije od 7,53450 kuna, kao i dani početka i završetka dvojnog optjecaja te dvojnog iskazivanja cijena.

"Euro će postati službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj na dan 1. siječnja 2023. godine", kaže se u vladinoj Odluci o objavi uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koju je predstavio ministar financija Marko Primorac.

Sjednicu vlade mogli ste pratiti uživot na Indexu.

 

Plenković je svoje izlaganje počeo izjavom kako je veliki interes medija dobar za važan proces uvođenja eura. Premijer je podsjetio da su sve tri kreditne institucije podigle rejting Hrvatske na investicijsku razinu te kako je to izravna posljedica ulaska u eurozonu. Premijer je naglasio i kako je od 5. rujna obvezno dvojno isticanje cijena te rekao kako je dobro da se to radi i prije. "Dobro bi bilo da svi zamijene kune u euro u kontekstu inflatornih pritiska", kaže premijer.

"Vidjeli ste da je, što se tiče energenata, vlada ponovno intervenirala. Zahvaljujući našim intervencijama, benzin košta 13,02 po litri dok je dizel s 13,08 skočio na 13,43. Sve je to bolje za građane i gospodarstvenike nego danije bilo poteza Vlade. Mi pomno pratimo stanje na tržištu i vlada će djelovati agilno i donositi odluke tako da njihove posljedice budu najbolje za građane i gospodarstvo", kaže premijer.

"Vlada će nastaviti s mjerama kojima pomaže građanima"

Govoreći o procjenama vezanim za inflaciju, premijer kaže kako se mora obuzdavati inflatorne pritiske i poticati gospodarski rast te da je to glavna zadaća vlade. "Ovo je isključivo uzrokovano vanjskih zbivanjima, to su posljedice globalne krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu", kaže.

Prema njegovim riječima, vlada će nastaviti s mjerama kojima pomaže građanima i to će i dalje biti važan dio Vladine strategije za premošćavanje krize. Popunjenost skladišta podzemnog plina Okoli je na 45 posto i premijer kaže kako sve ide prema planu te da HEP radi vrlo kvalitetno. Razgovaralo se i o jačanju LNG kapaciteta i Jadranskog naftovoda. "Važno je da svi preuzmu svoj dio tereta u ovoj krizi", kaže premijer.

"Imamo plan o mjerama zaštite i sigurnosti opskrbe plinom"

Govoreći u europskom planu za smanjenje potrebe za plinom, premijer kaže kako RH ima svoj plan koji će biti dodatno ažuriran kako bi se zaštitilo kućanstva i gospodarstvo te da im cijena ostane podnošljiva i prihvatljiva.

"Hrvatska ima plan intervencija o mjerama zaštite i sigurnosti opskrbe plinom i mi ćemo taj plan dodatno ažurirati i imati spremne mjere da se osigura sigurnost opskrbe i da se kućanstva zaštite da cijena bude prihvatljiva i podnošljiva", rekao je.