Plenković se hvali pomoći teškom 21 milijardu kuna. Iz proračuna ide samo milijarda

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

PREDSTAVLJEN je vladin paket mjera za borbu protiv rasta cijena, procijenjene vrijednosti 21 milijardu kuna. Jesenski paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu lijepo zvuči i pozamašnog je iznosa.

Uz to je najavljen novi porez na "ekstradobit" u krizi, kojim će država određivati tko je trebao imati koliku dobit. Na prvi pogled 21 milijarda kuna mjera bi se trebala financirati iz tog novog poreza. Ali istina je da državni proračun neće puno "patiti" zbog ovih mjera jer je većina od 21 milijarde kuna troška prebačena na druge.

Ograničenje cijena struje i grijanja

Prva Uredba koja je donesena u sklopu mjera se odnosi na olakšavanje rasta cijene električne energije. Ukupni trošak mjere je 5.9 milijuna kuna, ali to je u potpunosti trošak HEP-a, a ne države. Državni proračun to neće osjetiti.

 

Čak i tih 5.9 milijardi kuna se odnosi na gubitak potencijalnih prihoda zbog rasta cijene električne energije, ne na stvarni trošak. HEP određuje cijenu električne energije prema burzi u Budimpešti, tržišnu. Ali u stvarnosti je to trošak uvozne električne energije, a ne trošak HEP-ove proizvodnje.

Ustvari se trošak u ovom kontekstu odnosi na činjenicu da će HEP manje naplaćivati za struju od onoga koliko bi tržišno mogao, a ne da će je prodavati ispod cijene proizvodnje. I to pod pretpostavkom da bi potrošnja ostala ista po visokoj cijeni (bez ograničenja) i niskoj (s ograničenjem), a ta pretpostavka je potpuna besmislica.

Ministar Filipović je iznio podatke s burzi prema kojima je cijena električne energije 631 euro po MW/h. Ta cijena je kriva jer je zadnjih nekoliko dana cijena na burzi u Budimpešti, prema kojoj se ravna HEP, u padu. Trenutna cijena za isporuku struje sljedeće godine je ispod 570 eura po MW/h, a za zadnja tri mjeseca ove godine ispod 590 eura po MW/h. Znači, već po tome je jasno da je cifra od 5.9 milijardi kuna prenapuhana.

Ali i te cijene nisu one po kojima HEP proizvodi, nego po kojima bi hipotetski mogao prodavati električnu energiju kada bi se sasvim ravnao po tržišnoj cijeni. Cijena električne energije za građane je u Hrvatskoj socijalna kategorija i HEP nikada nije naplaćivao tržišnu cijenu stanovništvu.

Sama proizvodna cijena HEP-a po MW/h je zasigurno puno niža od tržišne. Jedini kojima je HEP prodavao cijenu električne energije po tržišnoj, prije ovogodišnjih mjera protiv rasta cijene energenata, su poduzetnici.

Ukratko, niti je trošak 5.9 milijardi kuna, niti je to trošak državnog proračuna, nego HEP-a. I u tom slučaju se radi o izgubljenom potencijalnom prihodu, koji je prenapuhan jer HEP nikada nije prodavao građanima energiju po tržišnim cijenama, a i trenutne cijene na burzi su manje od onih koje su korištene u izračunu kojim se došlo do iznosa od 5.9 milijardi kuna.

Porezne olakšice i mjere smanjenja trošarina na gorivo

Opet igra riječima. Porezne olakšice i manje trošarine na gorivo znače da će država manje uzimati od građana, a ne da država nešto daje. Ove godine su prihodi od poreza na dodanu vrijednost (PDV) rasli za 15 do 20 posto zbog same činjenice da su rasle cijene.

Zbog načina na koji PDV funkcionira, tj. činjenice da se dodaje na cijenu, svaki rast cijena istodobno povećava i iznos poreza. Time rastu državni porezni prihodi, zbog čega se inflacija često naziva skrivenim porezom.

Ti dodatni porezni prihodi od PDV-a su u ovoj godini stvorili više nego dovoljno prostora za druge porezne olakšice i smanjivanje trošarina na gorivo. Pritom je država opet u plusu, i ostat će u plusu. Čak ako rast cijena stane, ukupno neće nikada postati negativan. Ukupno trenutne cijene mogu samo rasti (pojedinačno mogu padati) ili ostati iste, a to znači da dodatni prihod države od PDV-a nije privremen, nego stalan.

Ti dodani porezni prihodi zbog rasta cijena su daleko veći od 2.8 milijardi kuna, pa se ne može reći da je ukupno država jako puno izgubila.

Naknade i potpore socijalno ugroženim skupinama, nezaposlenima, umirovljenicima, studentima, poljoprivrednicima

Ovo je jedini segment mjera za koji se može reći da će se direktno platiti iz državnog proračuna. Konkretno, potpora za nezaposlene, studente, jednokratne isplate umirovljenicima i povećavanje dječjeg doplatka.

 

Ali veći iznos neoporezivog primitka za studente i porezno rasterećenje rada su samo mjere kojim država obećava da će manje uzimati radnicima i zaposlenim studentima, za što definitivno ima prostora zbog rasta prihoda od PDV-a. Ukupno će na te dvije mjere država uzeti oko 900 milijuna kuna manje na račun poreza, a neće iz državnog proračuna radnicima i studentima platiti taj iznos.

Energetska obnova kuća i višestambenih zgrada

Uglavnom se radi o sredstvima koja za tu namjenu daje EU i ne predstavljaju trošak proračuna. Tako je vlada iskoristila fondove EU da bi dodatno napuhala iznos jesenskih mjera za rast cijena. 

Jedini "trošak" proračuna je smanjenje PDV-a na solarne panele, što opet nije direktni trošak proračuna, nego državno obećanje da će manje uzimati na račun nižeg PDV-a. Ali kao što je već objašnjeno, zbog rasta cijena se državna blagajna odlično puni prihodima od PDV-a, pa je smanjivanje stope za solarne panele tek kap u moru.

Krediti i jamstva HBOR-a za poduzetnike

Hrvatska banka za obnovu i razvoj je i uspostavljena da bi poticala gospodarski razvoj Hrvatske kroz jeftinije kredite poduzetnicima i institucijama od onih koji vrijede kod komercijalnih banaka, uz jednostavniji proces i blaže uvjete.

HBOR-ova jamstva za izvoznike već dugo postoje. Eventualno se može raditi o lakšim uvjetima za dobivanje garancije, iako ni sada nisu teški. Sve što se traži je da izvoznik posluje više od godinu dana i da nije neprekidno blokiran više od 30 dana u posljednjih pola godine. Garancije se, kao i kod normalnih banaka, naplaćuju po određenoj stopi.

"Trošak" mjera koje se odnose na HBOR se procjenjuje na 7.9 milijardi kuna ukupno, za subvencionirane kamatne stope i jamstva izvoznicima. I jedno i drugo već postoji i nije jasno zašto je uključeno u jesenski paket mjera vlade.

Tek nešto više od milijarde kuna je rashod proračuna

Od ukupnog iznosa mjera vrlo mali dio se odnosi na direktni državni trošak. Samo na trošak mjera ograničenja cijena električne energije, što je ustvari trošak HEP-a, a ne države, i subvencionirane kamate te jamstva za izvoznike, što je trošak HBOR-a, otpada 13.9 od 21 milijarde kuna vrijednosti mjera.

Mjera smanjenja cijena električne energije je ne samo prebačena s države na HEP nego je i umjetno napuhana cijenama koje više ne vrijede ni na tržištu, a pogotovo ne odražavaju HEP-ov trošak proizvodnje.

Mjere HBOR-a za izvoznike nisu nikakav trošak jer se radi o izdavanju garancija, a i te garancije se naplaćuju. Ostale mjere se uglavnom odnose na odricanje države od poreznih prihoda, točnije obećanje da će manje oduzimati od radnika, studenata i poduzetnika.

Tek manji dio mjera, okvirno oko 1 milijarde kuna, direktni je trošak državnog proračuna.