Plenković se susreo sa Zelenskim u Moldaviji: "Imamo jako dobar odnos"

Foto: EPA

PREMIJER Andrej Plenković u četvrtak se u Moldaviji kratko susreo s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, pohvalivši potom njegovu “stratešku” odluku da ostane u Kijevu na početku ruske invazije te njegovu komunikaciju i inteligentno korištenje digitalnih tehnologija.

Drugi sastanak Europske političke zajednice, formata koji okuplja 27 država članica Europske unije i 20 europskih država, bez Bjelorusije i Rusije, održao se u Moldaviji nakon prošlogodišnjeg susreta u Pragu. Na skupu je sudjelovao i premijer Plenković koji je održao niz bilaterala, a između ostalog se kratko susreo i s ukrajinskim predsjednikom.   

Plenković pohvalio ukrajinsku vladu

Plenković je rekao da sa Zelenskim ima jako dobar odnos i redovitu komunikaciju te da je nedavno bio u Ukrajini, zbog čega nije bilo potrebe za dužim bilateralnim susretom s ukrajinskim čelnikom, vrlo "traženim" na skupu u Moldaviji. Premijer je u izjavi novinarima hvalio način na koji Zelenski vodi ratom pogođenu državu. 

Posebno se "strateškom i najdalekosežnijom" istaknula odluka ukrajinskog vodstva da odluči ostati u Kijevu "u trenutku kad nisu znali kako će se to sve skupa završiti". Plenković je pohvalio i "inteligentan i sustavan način" na koji ukrajinska vlada koristi digitalne tehnologije i društvene mreže te komunicira sa svojim građanima i međunarodnom zajednicom. 

"Novi format Europske političke zajednice je dobar"

Ukrajinski predsjednik time je doprinio da se održi "snažno jedinstvo međunarodne zajednice" u potpori Ukrajini, naglasio je premijer.

Plenković smatra da je novi format Europske političke zajednice, koja će se idući put ponovno susresti krajem godine u Španjolskoj, "dobar i koristan" jer daje priliku zemljama koje nisu članice Europske unije ostvari neposredne kontakte i iskažu svoja stajališta o pitanjima bitnim za europsku sigurnost i zajedničke aktivnosti u budućnosti. 

Premijer je na skupu govorio o hrvatskim naporima za ostvarenje energetske neovisnosti kontinenta putem proširenja LNG terminala na Krku na 6.1 milijardu prostornih metara plina.