TUNIŽANI biraju u nedjelju novog predsjednika u drugom krugu izbora u koji su ušli gotovo nepoznat profesor ustavnog prava, bez iskustva na vlasti, i poslovni čovjek gonjen zbog porezne prijevare i pušten iz zatvora četiri dana prije drugog kruga izbora.
Više od sedam milijuna birača izlazi na birališta treći put u mjesec dana u grozničavu ozračju, na druge izravne predsjedničke izbore od revolucije 2011.
Oko 4500 birališta diljem zemlje otvoreno je u 8 sati (9 po srednjeeuropskom vremenu), a zatvaraju se u 18 sati.
U prvom krugu, održanom 15. rujna, sa scene su pometeni svi dosadašnji visoki dužnosnici, a u prvi plan izbio je stručnjak za ustavno pravo Kais Sejed (61), koji je dobio 18,4 posto glasova mobiliziravši mlade isticanjem ideala iz revolucije iz 2011.
Nasuprot njemu je medijski magnat Nabil Karui (56), politički insajder, ali u sukobu s dobrim dijelom vodstva zemlje. Vodio je kampanju fokusiranu na najsiromašnije putem svojeg televizijskog kanala osvojivši 15,6 posto glasova.
Smrt predsjednika države Bedžija Kaida Esebsija u srpnju ubrzala je održavanje izbora, no Tunis već mjesecima živi u ritmu predizbornih kalkulacija. Vlada je od lipnja pokušavala usvojiti spornu izmjenu izbornog zakona koja bi onemogućila Karuiju da se natječe.
Pregovori o novoj vladi
Karui, predmet istrage zbog porezne prijevare i pranja novca od 2017., završio je naposljetku u zatvoru 23. kolovoza. Datum i okolnosti uhićenja potaknuli su optužbe da je politika instrumentalizirala pravosuđe.
Želeći biti fer prema Karuiju, koji iz zatvora nije mogao voditi kampanju, Sejed se neko vrijeme povukao s terena i kampanja je zapravo trajala samo dva dana, u četvrtak i petak, dok je subota bila dan izborne šutnje.
Izbori se odvijaju usred pregovora o sastavljanju nove vlade, tjedan dana nakon parlamentarnih izbora na kojima je izabran parlament kojim dominira islamistička stranka Ennahdha, ali koja ni izbliza nema većinu (52 mjesta od 217).
Karuijeva stranka Kalb Tunes na drugom je mjestu s 38 zastupnika.
Dvije velike stranke poručile su da neće koalirati, ali ostale imaju tek po šačicu zastupnika.
Parlament ima dva mjeseca da se dogovori, a budući predsjednik, koji bi trebao prisegnuti potkraj listopada, intervenirat će u slučaju blokade.
Duga politička nestabilnost mogla bi dodatno potkopati demokratsku tranziciju u zemlji koja je uspjela obuzdati terorističku prijetnju, ali je pogođena inflacijom i velikom nezaposlenošću.