Tijekom protekle tri godine ruske agresije na Ukrajinu države donatori pružale su kontinuiranu, ali ograničenu pomoć.
Prema podacima Programa za praćenje podrške Ukrajini pri Institutu za svjetsku ekonomiju u Kielu, Ukrajini je u posljednje tri godine ukupno dodijeljeno gotovo 267 milijardi eura pomoći, što je više od 80 milijardi eura godišnje.
Od ukupnog iznosa, 130 milijardi eura (49 posto) izdvojeno je za vojnu pomoć, 118 milijardi eura (44 posto) za financijsku potporu, a 19 milijardi eura (7 posto) za humanitarnu pomoć.
Sjedinjene Američke Države poslale su najviše pomoći – 64 milijarde eura vojne i 50 milijardi financijske i humanitarne pomoći, ali ako Europu promatramo kao cjelinu, ona je najveći donator sa 70 milijardi eura financijske i humanitarne pomoći te 62 milijarde eura vojne pomoći.
Slabljenje američke pomoći počelo je sredinom 2023. godine, a dotok pomoći značajno je smanjen tijekom devet mjeseci kada je Kongres SAD-a blokirao svaki novi zakon o pomoći.
Iako je tok pomoći djelomično obnovljen krajem 2024. godine, povratak Donalda Trumpa na mjesto predsjednika otvara pitanja o budućnosti američke vojne podrške, što bi moglo značajno povećati pritisak na europske vlade.
Trump je nedavno izjavio da je SAD dao 350 milijardi dolara pomoći Ukrajini i sada od nje traži da vrati novac kroz pristup prirodnim resursima. Traži 50 posto prihoda od minerala, nafte i plina, kao i udjele u lukama i drugoj ključnoj infrastrukturi.
Također inzistira da Ukrajina treba doprinijeti zajedničkom investicijskom fondu dok ne dosegne 500 milijardi dolara. Trump također tvrdi da je Europa dala samo 100 milijardi dolara pomoći, dok podaci pokazuju da su europske zemlje zajedno dale više od SAD-a.
Iako ove brojke djeluju impresivno, ukupan iznos je relativno malen kada se promatra u odnosu na BDP zemalja donatora, podsjeća Al Jazeera.
Njemačka, Velika Britanija i SAD mobilizirali su manje od 0.2 posto BDP-a godišnje za pomoć Ukrajini, dok su Francuska, Italija i Španjolska izdvajale oko 0.1 posto.
Samo njemačke porezne subvencije za dizelsko gorivo godišnje koštaju porezne obveznike tri puta više nego ukupna vojna pomoć te zemlje Ukrajini, piše Al Jazeera.
Gledajući udio pomoći u BDP-u država donatora, prednjače zemlje istočne Europe.
Na početku rata, vojna podrška Ukrajini uglavnom je dolazila iz postojećih nacionalnih arsenala. Međutim, produženi sukob iscrpio je te zalihe, pa je vojna pomoć tijekom 2023. i 2024. sve više dolazila iz industrijske proizvodnje.
Taj je pomak posebno očigledan u Njemačkoj, gdje je gotovo tri četvrtine vojne opreme za Ukrajinu naručeno izravno iz industrije, dok je 48 posto vojne pomoći SAD-a došlo iz novih narudžbi.
Velika Britanija više se oslanjala postojeće zalihe, pa je 22 posto pomoći došlo iz novih narudžbi.