Europljani su pesimistični u pogledu stanja u svijetu, vlastitim zemljama i opasnosti koje vide u američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. Prema anketi, gotovo dvije trećine ispitanika (63 posto) izjavilo je da su "najbolje godine iza nas", dok 77 posto vjeruje da će život u njihovoj zemlji "biti teži za sljedeću generaciju", piše Politico.
Rezultati su to istraživanja koje je provela tvrtka za strateške komunikacije FGS Global, a koja je u studenom 2025. ispitala više od 11.000 ljudi u 23 zemlje Europske unije Sumorno raspoloženje posebno je rašireno u zapadnoj i srednjoj Europi, a većina Europljana (76 posto) izjavila je da je demokracija u njihovoj zemlji u opadanju.
Anketa otkriva široko rasprostranjenu zabrinutost zbog stanja europskih demokracija i sposobnosti vlada da se suoče s izazovima, koji uključuju rat na istoku kontinenta, ekonomsku i geopolitičku neizvjesnost te rastuće napetosti s Washingtonom.
"Jasno je da postoji vrlo, vrlo visok stupanj pesimizma", rekao je Craig Oliver, suvoditelj globalne strategije u FGS Globalu i bivši savjetnik za komunikacije nekadašnjeg britanskog premijera Davida Camerona.
Iako bi vlade trebale biti svjesne tog raspoloženja, mogu ga i pokušati iskoristiti, rekao je: "Povijesno gledano, upravo u tim trenucima, kada su ljudi pesimistični, može doći do promjena i poboljšanja."
U gotovo svakoj anketiranoj zemlji većina vjeruje da njihova država ide u pogrešnom smjeru. Iznimke su Poljska, Litva i Danska. Oliver tu razliku pripisuje načinu upravljanja zemljama. "Postoje razne zemlje u kojima ljudi osjećaju da postoji vodstvo i promjene te da se stvari rješavaju", rekao je.
"Ljudi snažno osjećaju da žele biti vođeni; žele jasnoću od vlada." Istraživanje je loša vijest za većinu vlada, otkrivajući slabo povjerenje javnosti u političke sustave i skepticizam prema njihovoj sposobnosti da učinkovito funkcioniraju.
Upitani da odaberu između dviju suprotnih izjava, najmanje polovica ispitanika izjavila je da politički sustav njihove zemlje "iznevjerava ljude i treba temeljitu reformu", umjesto da "funkcionira prilično dobro i ne treba značajnu reformu."
Nordijske zemlje, općenito manje sumorne, imale su najpozitivnije brojke. Negativna mišljenja bila su najviša u Rumunjskoj (91 posto), Grčkoj (88 posto) i Bugarskoj (86 posto). U svim zemljama, više od 70 posto ispitanika smatralo je da su "ovlašteni očekivati više od vlade", za razliku od toga da previše očekuju.
U svjetlu mnogih izazova s kojima se kontinent suočava, Europljani žele da njihovi lideri pojačaju napore i pripreme se. Na pitanje slažu li se da bi njihove zemlje "trebale biti asertivnije u pogledu [svojih] nacionalnih interesa čak i ako to stvara trenje s drugim zemljama", velika većina je odobrila (71 posto).
Ispitanici su također podržali veća ulaganja u europsku sigurnost, pri čemu je 57 posto podržalo veće "trošenje na obranu i sigurnost." Iako je istraživanje provedeno prije najnovijeg vala neprijateljstva od strane Trumpa, američki predsjednik već je viđen kao negativna sila.
Druge ankete pokazale su da je Trump nepopularan na kontinentu, čak i među pristašama desničarskih populističkih stranaka koje on vidi kao saveznike. Oko dvije trećine ispitanika u anketi FGS Globala izjavilo je da su pesimistični glede Trumpovog utjecaja u nadolazećoj godini na globalno gospodarstvo (69 posto), mir i sigurnost (64 posto) te vlastitu zemlju (64 posto).
Upitani zaslužuje li Trump Nobelovu nagradu, 77 posto je reklo da ne zaslužuje. FGS je intervjuirao 11.714 odraslih osoba iz 23 zemlje Europske unije između 10. i 23. studenog 2025. godine.
Najmanje 500 intervjua provedeno je u svakoj od sljedećih zemalja: Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska.
Intervjui su provedeni online, a podaci su ponderirani kako bi bili nacionalno reprezentativni za svaku zemlju prema spolu, dobi, prihodima, regiji i socioekonomskoj skupini. Podaci iz nacionalno reprezentativne ankete od 500 odraslih osoba točni su s marginom pogreške od +/- 4,4% uz 95% pouzdanosti.