IZVRŠNI potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo Valdis Dombrovskis u posjetu je Hrvatskoj, a u razgovoru za HRT je komentirao ulazak Hrvatske u eurozonu, inflaciju te nacionalni plan oporavka i otpornosti.
O rastu cijena u Hrvatskoj
Na pitanje kako tumači da su u istim trgovačkim lancima isti proizvodi u zemljama poput Njemačke i Austrije jeftiniji nego u Hrvatskoj Dombrovskis je rekao kako prvo čestita hrvatskoj vlasti i narodu na velikom uspjehu priključenja europodručju i Schengenu, što nam je uspjelo u manje od 10 godina od priključenja EU.
"Što se tiče porasta cijene, to je doista nešto što se mora pomno motriti. Treba reći da su hrvatske vlasti pomogle implementirati niz mjera da se uhvate u koštac s povećanjem cijena, uključujući i dvostruko iskazivanje cijena", rekao je.
"Također, inspekcija koju su uvele hrvatske vlasti, koja može naplatiti kazne zbog neopravdanog povećanja cijena. Ako pogledate inflaciju u eurozoni i u Hrvatskoj, također treba reći da ona manje-više slijedi iste tendencije", dodao je potpredsjednik EK.
"Inflacija u Hrvatskoj je niža od inflacije u zemljama srednje i istočne Europe koje su već prije uvele euro. Važno je razmotriti te dvije stvari odvojeno, viša inflacija i u eurozoni i globalno", rekao je.
"Moramo se naviknuti na više kamate"
Upitan trebaju li se građani bojati što će se događati s njihovom postojećim kreditima i kamatama, Dombrovskis je rekao kako Europska središnja banka sada stišće monetarnu politiku, što uključuje povećanje referentnih kamatnih stopa, da bi se borila protiv porasta inflacije te da je to standardni odgovor monetarne politike.
"Naravno, to će uključivati i porast troškova kredita, odnosno rate kredita. Rate kredita, ako je kamata fiksna, neće se mijenjati, a ako je varijabilna kamata, onda će se rata podizati kada i referentna kamatna stopa", dodao je.
Rekao je kako je prošlih godina bila inflacija niska, a sada se moramo naviknuti na više kamate.
"Očekujem postupno smanjivanje inflacije"
O činjenici kako nijedna financijska institucija nije najavljivala ovakvu eksploziju inflacije te koliko možemo biti sigurni u aktualne najave da će inflacija zaista usporiti rekao je kako je, kada se pogleda sveukupna situaciju u eurozoni, inflacija već možda došla do svog vrhunca u prosincu prošle godine.
Očekujem postupno smanjivanje inflacije kroz ovu godinu. No, u svakom slučaju, odgovor monetarne politike bit će temeljen na činjenicama i podacima. To znači promatranje inflacije i adekvatne odgovore. Pomaže imati konzistentnu mješavinu makroekonomske politike, gdje imate fiskalnu i monetarnu politike koje se međusobno ne proturječe", ustvrdio je.
"Zbog toga mi sa strane Europske komisije ne preporučujemo fiskalne poticaje ove godine u cijelosti, nego se zalažemo za načelno neutralan fiskalni stimulans kako ne bismo proturječili monetarnoj politici", rekao je Dombrovskis.
"Cijena energije porasla zbog ruske agresije"
Na pitanje kako preživjeti u kriznim okolnostima izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis je rekao da su cijene energije visoke zbog ruske agresije na Ukrajinu.
"To je dovelo i do povećanja cijena energije i problema opskrbe hranom u zemljama u razvoju. Znači, to je nešto s čime se očito moramo uhvatiti u koštac. Najbolji način da riješimo ekonomske posljedice rata je da zaustavimo rat", rekao je.
"Moramo staviti ekonomski pritisak na agresora Rusiju i ponuditi nužnu pomoć Ukrajini. Istodobno se moramo nositi s time i olakšati konkretne posljedice i zato je Europska komisija nastavila i ove godine politiku iz prošle godine, kada je uveden niz mjera da se smiri situacija na energetskim tržištima i da se olakša dostupnost hrane", rekao je.
"Ne smije nas uhvatiti zamor ratom sve dok traje ruska agresija"
Osamnaest milijardi eura pomoći ove je godine osigurano Ukrajini iz EU, a 3 milijarde eura već su uplaćene prošlog tjedna. Upitan koliko dugo može EU pratiti takav tempo pomoći Ukrajini, Dombrovski je rekao kako je njegovo mišljenje - dok god je to potrebno.
"Ne možemo dopustiti da nas zahvati neka vrsta zamora ratom dok god traje ruska agresija. Cijelo to vrijeme mora trajati naš odgovor, sankcije protiv Rusije, izolacija Rusije na međunarodnoj sceni kako bi se smanjila ruska sposobnost da financira i vodi rat te nastavak podrške Ukrajine", rekao je.
"Ovih 18 milijardi eura makroekonomske pomoći plus drugi programi pokrivaju dobar dio potreba Ukrajinaca za financiranjem ove godine i očekujemo da to naši međunarodni partneri također nastave", zaključio je Dombrovskis.